Tonci Stanicic: BiH se brani na položaju Hrvata

Tonci Stanicic: BiH se brani na položaju Hrvata Prioritet Hrvatske je Bosna i Hercegovina - stabilna i funkcionalna • Najviše mi se svida prijedlog Biskupske konferencije o cetiri teritorijalne jedinice i distriktu Sarajevo kao posebnoj federalnoj jedinici • Nije problem u broju entiteta, nego u ravnopravnosti Dva HDZ-a u Bosni i Hercegovini su se dogovorila. Kako Vi to objašnjavate? - Mislim da je to bilo neminovno s obzirom na mnogo cinjenica koje su stajale iza toga i na nekakvu povijest i dogadanja u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih medusobnih odnosa. Kod tako konkretnog pitanja, možda je neprimjereno otici u dalju povijest i to necu uciniti. Hrvata je najmanje u BiH. Bosna i Hercegovina je uvijek bila zajednica triju ravnopravnih naroda ciji se odnos mijenjao na ovaj ili onaj nacin, ali uvijek su to bila tri ravnopravna naroda. Ako oni to nisu, onda BiH nije ono što je uvijek bila. Jedna od stvari za koju sam se zalagao ovdje otkad sam došao i objašnjavao, pogotovo medunarodnim diplomatskim predstavnicima, jeste cinjenica koja je možda vidljiva na prvi pogled, a možda i nije. BiH se brani na mnogo nacina, ali jedan od prioriteta je da se brani na položaju hrvatskog naroda, jer je najmalobrojniji i u politickom smislu vrlo osjetljiv.

Tonci Stanicic: BiH se brani na položaju Hrvata Prioritet Hrvatske je Bosna i Hercegovina - stabilna i funkcionalna • Najviše mi se svida prijedlog Biskupske konferencije o cetiri teritorijalne jedinice i distriktu Sarajevo kao posebnoj federalnoj jedinici • Nije problem u broju entiteta, nego u ravnopravnosti Dva HDZ-a u Bosni i Hercegovini su se dogovorila. Kako Vi to objašnjavate? - Mislim da je to bilo neminovno s obzirom na mnogo cinjenica koje su stajale iza toga i na nekakvu povijest i dogadanja u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih medusobnih odnosa. Kod tako konkretnog pitanja, možda je neprimjereno otici u dalju povijest i to necu uciniti. Hrvata je najmanje u BiH. Bosna i Hercegovina je uvijek bila zajednica triju ravnopravnih naroda ciji se odnos mijenjao na ovaj ili onaj nacin, ali uvijek su to bila tri ravnopravna naroda. Ako oni to nisu, onda BiH nije ono što je uvijek bila. Jedna od stvari za koju sam se zalagao ovdje otkad sam došao i objašnjavao, pogotovo medunarodnim diplomatskim predstavnicima, jeste cinjenica koja je možda vidljiva na prvi pogled, a možda i nije. BiH se brani na mnogo nacina, ali jedan od prioriteta je da se brani na položaju hrvatskog naroda, jer je najmalobrojniji i u politickom smislu vrlo osjetljiv. Ako su pri tome osnovni politicki predstavnici hrvatskog naroda razjedinjeni, onda se dodatno komplicira položaj hrvatskog naroda da im nitko drugi ne može pomoci ukoliko nece sami sebi. I to je bio osnovni motiv da dobronamjerno savjetujemo svima njima da sjednu i dogovore se. Naravno, oni su sjeli i dogovorili se u prvom redu zato što misle svojom glavom i što su shvatili da dalje ovako ne može. To je dobro ne samo za njih nego i za državu u cjelini. Želim pomoci Da, ali što znaci zahtjev gospodina Covica da bude predsjedavajuci Vijeca ministara? - To tumacim kao nastavak redovite rotacije koja se prakticirala. Ne bih, medutim, ulazio u pitanje tko ce biti na ovom ili onom položaju u vladi u kojoj ce sudjelovati ovi ili oni. U to se ne mogu miješati. Medutim, želim da pomažem na svaki nacin na koji to mogu da se formira funkcionalna vlada, koja ce konsolidirati stanje u državi, a nema funkcionalne vlasti i mogucnosti za toliko potrebne promjene u državi ako u njoj nisu oni koji predstavljaju sve narode i najvažniji politicki faktori. Na taj nacin dolazimo i do Hrvata. Jedina garancija da ce se nužne promjene napraviti jeste da su u vlasti sve najvažnije stranke sa nacionalnim predznakom i one koje to nisu. Vaša država jednaku podršku daje i hadezeovima i gospodinu Komšicu. šta to znaci? - Drago mi je što to pitate, jer cesto volim ponavljati kada me pitaju što je prioritet hrvatske države ovdje, da prioritet broj jedan, možda ce to cudno izgledati, nije položaj hrvatskog naroda. To jeste prioritet, ali nije broj jedan. Naš prioritet je Bosna i Hercegovina - stabilna i funkcionalna. Jer, ako je taj prvi prioritet riješen, onda je riješen i položaj hrvatskog naroda. Nije slucajno što sam bio prvi veleposlanik koji je posjetio gospodina Komšica i nije slucajno što imamo odlican odnos i s njim i s doktorom Lagumdžijom i SDP-om. SDP je, izmedu ostalog, i stranka hrvatskog naroda. Najjaca je stranka u državi, kao što što izbori pokazali, i razlog je u tome. Lijepo govorite o ravnopravnosti, no primjecuje se jedan nesrazmjer izmedu tih stavova i Covicevog zahtjeva za treci entitet gdje se poziva na svoje partnerstvo sa Miloradom Dodikom. Mislite li da je rješenje za BiH treci entitet? - Nisam primijetio da itko od Hrvata govori o trecem entitetu. Niste?! - Ne. Cuo sam da se govori o hrvatskoj teritorijalnoj jedinici. Nemojte misliti da sam advokat Dragana Covica, ali pažljivo sam pratio sve što se govori. Mislim da su, barem tako tumacim izjave gospodina Covica, na tragu onoga što se pokušalo dogovoriti u prudskom procesu. Ja ne bih brojao federalne jedinice, bolje receno teritorijalne jedinice, niti bih odredivao njihov konstitutivni znacaj. Meni se najviše svida ono što je svojedobno Biskupska konferencija govorila o cetiri teritorijalne jedinice i distriktu Sarajevo kao posebnoj federalnoj jedinici. Možda bi na tragu toga trebalo tražiti rješenje. Ali, nisam ja taj koji bi trebao to predlagati. Mislim da nije problem u trecem entitetu, jer sam uvjeren da nitko o njemu ne razmišlja. Nekad na pocetku mandata sam bio grub kada bi mi postavili to pitanje. Znam da sam jednom rekao da smatram to za podvalu. Bukvalno tim rijecima sam rekao, zato što nije problem u broju entiteta. Problem je u ravnopravnosti. Mislim da je Hrvatima svejedno na koji ce se nacin njihova ravnopravnost u BiH postici. Bitno je da se postigne. Mislite li da je uopce u ovom casu, nakon cetiri i po godine stagniranja BiH, jacanja radikalizacije na svim stranama, rješenje u drugacijoj teritorijalnoj organizaciji? - Teritorijalno uredenje BiH je stvar koja ne bi smjela biti medu prioritetima. Moramo razgovarati o suštini, a ne o formi. Bitno je da se postigne funkcionalna država u kojoj ce svi narodi, ne samo konstitutivni, imati poziciju da sudjeluju u vlasti na ravnopravan nacin i da se postigne takvo uredenje na svim razinama vlasti u kojoj ce svi imati interes u njemu sudjelovati i naci zajednicku interes u takvom projektu. Kako ce izgledati teritorijalno uredenje, hoce li biti tri, cetiri, pet teritorijalnih jedinica, kakav ce biti odnos Republike Srpske i Federacije, kako ce biti ureden jedan, odnosno drugi entitet, pitanje je koje dolazi na drugom mjestu. Najvažniji ekonomski partneri Kako ocjenjujete ekonomsku suradnju Bosne i Hercegovine i Hrvatske? - Drago mi je što to pitate. To je moj prioritet, jer vjerujem da ako se gospodarske suradnja razvija kako treba, onda ni politicka ne dolazi u pitanje i sva druga pitanja padaju u drugi plan. Od necega se mora živjeti. Ako imamo od cega živjeti, onda je i najsloženija politicka pitanja lako rješavati. Hrvatska i BiH su jedna drugoj najvažniji gospodarski partneri. To vrijedi u oba smjera. Kada gledamo robnu razmjenu, ona je znacajna. Po meni, može biti i pet puta veca, ali pod uvjetom da smo ravnopravni. Cinjenica je da robna razmjena nije ujednacena. Ona je u hrvatsku korist. Zadovoljan sam štp vec godinama postoji trend smanjivanja dispariteta u korist BiH. Zašto je to važno? Zato što se do pravog partnerstva na visokoj razini može doci samo ako su dvije države koliko-toliko ravnopravne. Govorim na temelju mog iskustva u Srbiji. Proveo sam tamo cetiri i po godine. Prica je bila slicna. Mi smo svjesni da smo jedni drugima izuzetno važni partneri, ali to nije moglo biti realizirano do kraja kada je odnos 4:1. Tek kada se disparitet sveo na manje ili više uravnotežen odnos, poceli smo postizati izvanredne zajednicke uspjehe i na trecim tržištima i ulaganjem u jednoj i drugoj državi. Hrvatskoj je u izuzetnom interesu da ekonomuija u BiH i gospodarstvo stane na svoje noge i da bude stabilno. Hrvatska nema interesa da se sistem uruši u BiH, baš zato što smo najvažniji ekonomski partneri, a to tako može ostati i kada Hrvatska ude u Europsku uniju. Deložacija kardinala Vjerovatno ste u toku i price o deložaciji dijela rezidencije kardinala Puljica u Sarajevu. Kako na nju gledate? - To je, u prvom redu, tužan i nepotreban dogadaj. Ja sam, možda spontano, prvo reagirao kao pravnik kada sam za to cuo. Neskromno tvrdim da sam dobar pravnik-predavao sam na Pravnom fakultetu u Splitu. Moj prvi komentar je bio da ne mogu kao pravnik razumjeti, i to polazeci od pravnog sustava u BiH, kako su dvije sudske instance mogle dati prednost stanarskom pravu, koje po meni i nije validno utvrdeno, da ne kažem kako su mogle dati prednost posjedu u odnosu na vlasništvo. Tek slijedece pitanje, koje je više moralno pa nakon toga i politicko, jeste kako se moglo dozvoliti da poglavar jedne od najvažnijih vjerskih zajednica u BiH može doci u takvu situaciju u vlastitoj kuci. Mislim da je tu bilo puno nesmotrenosti na svim razinama, ukljucujuci i pravosudnu, i da se tako nešto nije smjelo dogoditi. Ali, možda i nije loše što se dogodilo na ovaj nacin, kako bi svi shvatili da tako ne može. Ne samo radi kardinala. Evo, i meni se javljaju neki Hrvati i pitaju: kada je kardinalu ovako, kako je ostalima, što je logicno pitanje. Ali, možda je i to prilika da se rješavanjem ovog pitanja upozore svi na ozbiljnost ovakvih situacija i da se one više ne ponavljaju. Ima naznaka, ja sam jucer i danas dobio neke informacije (razgovor je voden u petak, 12. novembra, op.a) da postoji nacin na koji ce se to riješiti na zadovoljstvo svih. Kaže to gospodin Komšic u Danima. - Da!

Priopćenja