Intervju veleposlanika Toncija Stanicica sarajevskom dnevnom listu "Oslobodenje"

Bez otvorenih pitanja bili bismo u raju U politickom smislu gotovo da i nema važnijih partnera u regiji kao što smo mi jedni drugima. Prema tome, kod tako intenzivnih odnosa, politickih, ekonomskih i svekolikih drugih, nemoguce je ocekivati da nema otvorenih pitanja...

• Prigodom nedavne posjete Bosni i Hercegovini, hrvatski je predsjednik Stjepan Mesic, uz ostalo, kazao kako bi se politicka napetost u regiji relaksirala ukoliko bi Srbija porucila bosanskohercegovackun Srbima da je BiH njihova domovina. Baš kao što to Hrvatska ustrajno upozorava ovdašnje Hrvate. Buduci da ste bili veleposlanik u Beogradu, vjerujete li da uskoro možemo ocekivati takve glasove iz Srbije? -Ja se nadam. Kažem, nadam se, jer ja, naravna ne mogu govoriti u ime politicara u Srbiji. Medutim, s obzirom na javno iskazane namjere Srbije i oko pridruživanja, ukljucivanja, naime, u euroatlantske integracije te glede regionalne suradnje, nemam nikakve dvojbe da je, ustvari, tako nešto jedini pravi put. Ono što možda situaciju cini malo složenijom kada je o vašem pitanju rijec jest pokušaj -koji ja osobno jako cijenim - nacionalnog pomirenja, koji je zapocela Demokratska stranka i osobno predsjednik Boris Tadic. Jedan vrlo širok spektar politickih orijentacija, koji ukljucuje i one skupine politickih cimbenika i skupina u Srbiji koje su bile vrlo radikalne kada je rijec ne samo o regionalnoj suradnji, nego su cak i izravno sudjelovale u ratnim dešavanjima i agresiji na BiH i Hrvatsku. Sljedbenici takvih ideja su i danas vrlo važni politicki cimbenici u Srbiji, tako da je to možda jedan od važnijih cimbenika koji ce tu situaciju uciniti složenijom. Otvorena pitanja ostavljamo ekspertima, to je jedini pravi put • Kada su ovakve prigode, kao što je, evo, posljednja posjeta gospodina Mesica, cini se da su odnosi Hrvatske i BiH jako dobri. Medutim, vec godinama, prakticki od Daytona naovamo, stoji mnogo otvorenih pitanja, primjerice Luka Ploce, granica na moru, a u posljednje vrijeme i pelješki most. Mislite li dase to može konacno riješiti? - Naravno da da! I ja uopce ne smatram da odnosi nisu dobri, dapace. Vidite, kada ne bi bilo otvorenih pitanja, onda bismo bili u raju. Dakle, ljudi smo, naše države su sigurno jedna drugoj najvažniji ekonomski partneri. U politickom smislu, gotovo da i nema važnijih partnera u regiji kao što smo mi jedni drugima. Prema tome, kod tako intenzivnih odnosa, politickih, ekonomskih i svekolikih drugih, nemoguce je ocekivati da nema otvorenih pitanja. Medutim, ono što ja vjerujem da je dobro jeste orijentacija da to rješavamo i da radimo na tom konstruktivno i pozitivno. A otvorena pitanja ostavljamo ekspertima. To je jedini pravi put. • Mislite li kako su neka od tih pitanja, poput, primjerice, pelješkog mosta, isforsirana? - Apsolutno. Dakle, kada pogledate ukupnost naših odnosa, vidimo koje su to prave relacije. Uostalom, prejako je reci da je pitanje granica otvoreno pitanje, jer ono nije ni rješavano do sada. Mi smo ovih dana i tjedana napravili ozbiljne korake, i jedna i druga država, dali smo impuls medudržavnoj komisiji eksperata da se pocne ba¬viti tim pitanjima i onog trenutka kada se ona pocne baviti tim pitanjem, shvatit cemo daje ono vrlo lako rješivo. Tako i Luka Ploce. Nužno je da situacija Hrvata u BiH unaprijedi i stoga pozdravljamo sve ono što njima odgovara • Hrvatska Vlada, potvrdio je to i ovotjedni skup u Banjoj Luci, ustrajno pomaže povratak Hrvata u BiH. Tako ce ove godine izdvojiti respektabilnih 63 milijuna eura. I to ovdje Hrvati respektiraju. Dojam je, ipak, kako je službeni Zagreb prilicno nezainteresiran za politicku rehabilitaciju Hrvata cija je - sad vec - i konstitutivnost upitna. - Ja se uopce ne bih složio s time. Doista ne znam kako se taj dojam, izrecen u vašem pitanju, mogao steci. Naravno da je hrvatska politika zadnjih nekoliko godina drugacija od one iz devedesetih; imajuci pritom u vidu svu kompleksnost situacije toga vremena. Dakle, hrvatska politika, i vlast i oporba, jedinstveni su da treba sacuvati i unaprijediti i konstitutivnost i jednakopravnost hrvatskog naroda, i to je višekratno i opetovano izricano. Mi smo pozdravili dogovaranje u Prudu, bez da smo znali kakav je sadržaj toga dogovora. Naime, Hrvatska niti hoce, niti može, a niti, uostalom, smije komentirati sadržaj. To je unutarnja stvar BiH - i Hrvatska je vec davno povukla crtu izmedu vanjskopolitickog aspekta odnosa s BiH i unutarnje politike u vašoj zemlji. Mi smo pozdravili dogovaranje zato što je to prvi put nakon dugo vremena da su politicari u BiH preuzeli odgovornost za stanje u zemlji. Želja nam je da se postigne maksimalno moguci konsenzus o tom pitanju i da svi bitni politicki cimbenici u BiH budu ukljuceni u to dogovaranje. Ono što nas raduje jest što je postignut bitan pomak u odnosu politickih predstavnika hrvatskoga naroda. Nakon odredenih nesporazuma, ponovno su se našli, sjeli i utvrdili da je i ovo što je do sada postignuto na razini celnika tri najvecih stranaka na tragu kreševske deklaracije. Ono što je vrlo bitno u tom kontekstu spomenuti, i to Hrvatska stalno istice - sadašnja situacija je krajnje nepovoljna za Hrvate u BiH i za njihov politicki i svaki drugi položaj. Dakle, nužno je da se njihova situacija unaprijedi i stoga pozdravljamo sve ono što njima odgovara. Promjene su nužne i one moraju biti Ustavom zagarantirane. Hrvatska se nece ponašati spram BiH kao Slovenija prema nama • Ovdje postoji stanoviti strah da bi se u dogledno vrijeme Hrvatska mogla ponašati prema BiH kao što se sada Slovenija ponaša prema Hrvatskoj. - Ja vjerujem da su takve ideje došle zlonamjerno, ne iz Hrvatske, ne iz BiH, nego odnekud drugdje. Govorim diplomatski, ali zaista je srniješno cuti takva razmišljanja u situaciji kada je Hrvatska, bez da nas je itko vukao za jezik, kako to narod kaže, višekratno spomenula, preko svojih najviših dužnosnika, da tako nešto apsolutno ne dolazi u obzir - kada je rijec o odnosu prema svim susjedima, BiH i Srbiji u prvom redu. Iako Hrvatska nije bila clanica Europske unije u vrijeme ulaska Slovenije, mogla je, kao zemlja kandidat, Sloveniji praviti probleme. Smatramo, medutim, da je (otvoreno) pitanje granice nešto što se treba bilateralno rješavati i nikome u Hrvatskoj nije palo na pamet to pitanje spomenuti kao problem u odnosu sa Slovenijom i tako nešto prijaviti Bruxellesu.

Priopćenja