Nakon sastanka sa zamjenikom državnog tajnika SAD-a Williamom Burnsom, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic održala je predavanje na Johns Hopkins University School of Advanced Studies na temu "EU i Zapadni Balkan - što dalje - hrvatska perspektiva".
Hrvatska je iskoristila šansu koju imaju zemlje JIE, a to je - brza traka za izgradnju institucija države, odnosno proces približavanja EU i korištenje ukupnih i strukturiranih iskustava europskih država, istaknula je ministrica.
Mnogo stvari o kojima se pregovara u 35 poglavlja je vrlo detaljno pa i dosadno i nije zanimljivo široj publici, na primjer fitosanitarni standardi, velicina kaveza za kokoši. Medutim, bavljenje takvim pitanjima mijenja cijelu perspektivu i ton javnosti, više nema "herojskih" tema nego svakodnevnih.
"Hrvatska je prva postkonfliktna zemlja koja je postala clanica EU", kazala je ministrica, a proširenje na istocnoeuropske zemlje 2004 ili 2007 je potpuno razlicito od današnjeg procesa proširenja, i jer je i EU bila entuzijasticna i optimisticna prema novim clanicama, za razliku od situacije danas kada postoji umor od proširenja i gospodarska kriza.
"Zemlje regije imaju iskustvo što se može dogoditi ako nema stabilnosti, a uvijek postoji opasnost da se može evetualno ponoviti ukoliko nema stabilne države i institucija države" rekla je. Ukoliko je vecina gradana za europsku perspektivu, onda je moguce koristiti i instrument uvjetovanosti, ukoliko to nije slucaj - onda se taj princip ne može koristiti jer ako gradani ne vide ili nisu u vecini za europsku perspektivu onda nece kazniti politicare koji ne ispunjavaju zadane uvjete.
Zato je kljucno da se za BiH napravi "tailor made" pristup, a ne da im se govori, najprije morate riješiti Sejdic- Finci, ili najprije morate smanjiti broj ministarskih mjesta, da bi zapoceli proces. "Probajmo gledati iz drugog ugla i te probleme rješavati unutar samog procesa, koji ce trajati dulje, imati više poglavlja, više mjerila, ali bit ce proces" istaknula je ministrica. Taj instrument može biti koristan i da napravi unutarnje bh institucije efikasnijima, rekla je, a to onda znaci i proaktivan pristup EU te razumijevanje da se ništa ne može postici preko noci. Kada je rijec o Makedoniji, odgovrajuci na pitanje publike ministrica je rekla da Makedoniji ne treba tailor made pristup jer je, M akedonija zapravo ispunila uvjete posebno kad je rijec o NATO-u medutim nakon što nije primljena situacija se pogoršavala.
Osim situacije u Bosni i Hercegovini, publiku je zanimala i situacija u EU, odnosno njena konkurentnost prema ostalim tržištima svijeta kao i rastuci euroskepticizam.
Priopćenja
