- Objavljeno: 07.11.2022.
Akademik Mutnjaković proglašen počasnim građaninom Prištine
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt prisjetio se svojih veza s Kosovom i tamošnjim arhitektima te istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića za hrvatsku arhitekturu, kao i za promicanje hrvatske arhitektonske baštine u svojim knjigama. Zahvaljujući se na dodijeljenoj časti počasnog građanina Prištine, akademik Mutnjaković je kazao da je tijekom 13 godina rada na Nacionalnoj knjižnici Kosova ondje proveo barem po mjesec dana. „Projekt se ni u jednom segmentu nije izmijenio, kako je zamišljen tako je i izgrađen, što se rijetko događa. Drago mi je što je puk prihvatio Knjižnicu kao svoju svojinu, kao dio svog identiteta“, rekao je akademik Mutnjaković zahvalivši se čelnicima prištinske knjižnice koji su mu prije pola stoljeća povjerili izgradnju nove zgrade.
Na svečanosti su među ostalim bili i predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Gzim Redžepi i mnogi drugi zagrebački Albanci.
Akademik Andrija Mutnjaković, arhitekt i teoretičar arhitekture, rođen je u Osijeku 29. studenog 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se od 1957. do 1960. školovao na Državnoj majstorskoj radionici za arhitekturu Drage Iblera. Redoviti član HAZU je od 2004., a od 2011. voditelj je Hrvatskog muzeja arhitekture. Bavi se projektiranjem, teorijskim i povijesnim istraživanjima, te scenografijom i filmom. Među realiziranim zgradama ističu se Nacionalna i sveučilišna knjižnica Kosova u Prištini (1971.–1982., danas Nacionalna knjižnica Kosova „Pjetër Bogdani“) te Kazalište Trešnja (1964.–1999.) i Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu (1990.). U arhitektonskim i urbanističkim projekatima primjenjuje rezultate teorijskih istraživanja, kroz tekstove koji ga na domaćoj sceni obilježavaju kao jednog od najznačajnijih povjesničara arhitekture ne samo ovih prostora već šire. Arhitektura i rješenja problema vezani su uz arhitektonske projekte koje dijeli na uz sve one poznate arhitektonske tipologije dodatno na vernakularnu, bioničku, topološku, dinamičku, kinetičku i lebdeću. Objavio je više knjiga s područja arhitekture (Endemska arhitektura, 1987; Tercijarni grad, 1988.; Kinetic Architecture, 2021.) i povijesti arhitekture (Ranorenesansni grad, 1991; Sretan grad, 1993; Arhitekt Lucijan Vranjanin, 2003; Arhitektonika pape Siksta V., 2010.; Arhitektonika Jurja Dalmatinca, 2016., te Imperator Diocletianus Dalmata: veliki rimski graditelj, 2020.).
Izvor: https://www.info.hazu.hr/2022/11/akademik-andrija-mutnjakovic-proglasen-pocasnim-gradaninom-pristine/