Societa Dalmata di Storia Patria priredila je 5. travnja u prostorima Doma zrakoplovca (Casa dell'Aviatore) u Rimu skup u cast svog dosadašnjeg predsjednika, profesora Santea Graciottija, koji ju je vodio od 1991. godine. Nazocnima su se obratili Rita Tolomeo, profesorica na Odsjeku za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ u Rimu, senator Lucio Toth, potpredsjednik Saveza udruga esula iz Istre, Rijeke i Dalmacije te dr. Marino Zorzi, bivši upravitelj Nacionalne knjižnice Marciana u Veneciji, koji je održao predavanje pod nazivom „Napomene za povijest Dalmacije u zbirkama knjižnice Marciana“. U svom završnom obracanju prof. Graciotti posebno se osvrnuo na plodnu suradnju s kolegama na hrvatskim sveucilištima i zavodima, te naglasio potrebu nastavka proucavanja povijesnih i jezicnih dodira medu dvjema obalama. A upravo je tim temama prof. Graciotti, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesor na Sveucilištu „Cattolica“ u Milanu, a zatim dugogodišnji procelnik Odsjeka za slavisticke studija Sveucilista „La Sapienza“ u Rimu, posvetio velik dio svog znanstvenog rada.
Societa Dalmata di Storia Patria priredila je 5. travnja u prostorima Doma zrakoplovca (Casa dell'Aviatore) u Rimu skup u cast svog dosadašnjeg predsjednika, profesora Santea Graciottija, koji ju je vodio od 1991. godine. Nazocnima su se obratili Rita Tolomeo, profesorica na Odsjeku za modernu i suvremenu povijest Sveucilišta „La Sapienza“ u Rimu, senator Lucio Toth, potpredsjednik Saveza udruga esula iz Istre, Rijeke i Dalmacije te dr. Marino Zorzi, bivši upravitelj Nacionalne knjižnice Marciana u Veneciji, koji je održao predavanje pod nazivom „Napomene za povijest Dalmacije u zbirkama knjižnice Marciana“. U svom završnom obracanju prof. Graciotti posebno se osvrnuo na plodnu suradnju s kolegama na hrvatskim sveucilištima i zavodima, te naglasio potrebu nastavka proucavanja povijesnih i jezicnih dodira medu dvjema obalama. A upravo je tim temama prof. Graciotti, dopisni clan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesor na Sveucilištu „Cattolica“ u Milanu, a zatim dugogodišnji procelnik Odsjeka za slavisticke studija Sveucilista „La Sapienza“ u Rimu, posvetio velik dio svog znanstvenog rada.
Kao jedan je od najvecih strucnjaka na podrucju slavistike i odnosa dvaju jadranskih obala prof. Sante Graciotti objavio je preko 60 monografija, studija i bio urednik niza zbornika radova medu kojima izdvajamo samo neke: Hrvatska glagoljska književnost kao kulturni posrednik izmedu europskog zapada i istocnih Slavena (La letteratura glagolitica croata quale intermediario tra l'occidente europeo e gli slavi dell'est) Zagreb, 1971; Il Rinascimento italiano e le letterature slave dei secoli 15. e 16., (Talijanska renesansa i slavenske književnosti u 15. i 16. stoljecu) Milano, 1973; Il libro nel bacino adriatico, secc. 15.-18. (Knjiga u jadranskom bazenu od 15. do 18. st.), Firenca, 1992; Mito e antimito di Venezia nel bacino adriatico, secoli 15.-19. (Mit i antimit Venecije u jadranskom bazenu od 15. do 19. st.) Rim, 2001; Homo adriaticus: identita culturale e autocoscienza attraverso i secoli (Homo adriaticus: kulturni identitet i samosvijest kroz stoljeca), zbornik radova medunarodnog savjetovanja održanog 1993. objavljen 1998; Il petrarchista dalmata Paolo Paladini e il suo canzoniere (1496) (Petrarkist Paolo Paladini i njegov kanconijer) Rim, 2005. Osobit znacaj ima njegov rad na pripremi izdanja Dubrovackoga hrvatskolatinicnoga misala iz XVI. st. (Il messale croato-raguseo della Biblioteca apostolica Vaticana) objavljenog u prestižnoj vatikanskoj seriji „Studi e testi“ Vatikan, 2003. koji predstavlja velik doprinos hrvatskoj i slavenskoj filologiji i napose povijesti hrvatskih liturgijskih tekstova.
Tijekom skupa profesoru Graciottiju urucena je zlatna medalja s grbom društva Societa Dalmata di Storia Patria, a iste medalje iskovane u bakru dodijeljene su i veleposlaniku RH u Rimu Tomislavu Vidoševicu te gospodinu Marinu Micichu, ravnatelju Povijesnog arhiva Društva rijeckih studija (Societa di Studi Fiumani) u Rimu. Medalju s grbom u ime veleposlanika primila je prof. Dunja Kalodera koja je ispred Veleposlanstva nazocila skupu.
Priopćenja
