U rimskom kazalištu Teatro dell'Orologio poznata hrvatska dramska umjetnica Ksenija Prohaska predstavila se 17. travnja rimskoj kazališnoj publici izvedbom monodrame „Marlene Dietrich“, jednim od najuspješnijih hrvatskih dramskih tekstova tog žanra, prisutnim na svjetskim kazališnim pozornicama od 1999. godine, a za ciju interpretaciju je Ksenija Prohaska primila niz nagrada i priznanja, medu kojima i nagradu „Adelaide Ristori“ na Festivalu srednjoeuropskih kazališta (MITTELFEST) u Cividale del Friuli.
Predstava „Marlene Dietrich“ za koju su tekst napisali Ana Tonkovic i Vlatko Broz, glazbene aranžmane Ivan Božicevic, a koju je režirao Ivan Leo Lemo, odvija se kroz jedanaest monologa i trinaest šansona, od kojih su mnoge ostale utisnute u sjecanju onih koji pamte filmove u kojima ih je znamenita Marlene Dietrich interpretirala ili, pak, koncerte na kojima ih je izvodila. Njima se kroz osobnu Marleninu sudbinu odražavaju prijelomna povijesna zbivanja u Europi 20. stoljeca, zbog kojih je napustila rodni grad Berlin i otišla u Hollywood, sve do godine kada nakon blistave umjetnicke karijere odlaže svoj berlinski kovceg u Parizu, gradu u kojem ce provesti ostatak života, ne docekavši pad Zida i povratak u Berlin.
U rimskom kazalištu Teatro dell'Orologio poznata hrvatska dramska umjetnica Ksenija Prohaska predstavila se 17. travnja rimskoj kazališnoj publici izvedbom monodrame „Marlene Dietrich“, jednim od najuspješnijih hrvatskih dramskih tekstova tog žanra, prisutnim na svjetskim kazališnim pozornicama od 1999. godine, a za ciju interpretaciju je Ksenija Prohaska primila niz nagrada i priznanja, medu kojima i nagradu „Adelaide Ristori“ na Festivalu srednjoeuropskih kazališta (MITTELFEST) u Cividale del Friuli.
Predstava „Marlene Dietrich“ za koju su tekst napisali Ana Tonkovic i Vlatko Broz, glazbene aranžmane Ivan Božicevic, a koju je režirao Ivan Leo Lemo, odvija se kroz jedanaest monologa i trinaest šansona, od kojih su mnoge ostale utisnute u sjecanju onih koji pamte filmove u kojima ih je znamenita Marlene Dietrich interpretirala ili, pak, koncerte na kojima ih je izvodila. Njima se kroz osobnu Marleninu sudbinu odražavaju prijelomna povijesna zbivanja u Europi 20. stoljeca, zbog kojih je napustila rodni grad Berlin i otišla u Hollywood, sve do godine kada nakon blistave umjetnicke karijere odlaže svoj berlinski kovceg u Parizu, gradu u kojem ce provesti ostatak života, ne docekavši pad Zida i povratak u Berlin.
Vrsna umjetnica i pjevacica, Ksenija Prohaska izvodi svoju Marlene Dietrich na talijanskom, engleskom, njemackom, francuskom i hrvatskom jeziku, utjelovljujuci taj snažni i fascinantni lik kao cuvstveno i ranjivo bice, onkraj klišea hladne i fatalne dive. Za tu svoju interpretaciju Ksenija Prohaska dobila je, kao i na svim proteklim izvedbama, pljesak rimske publike na otvorenoj pozornici.
Izvedbi „Marlene Dietrich“ nazocili su, medu ostalima, veleposlanik Tomislav Vidoševic sa suprugom i suradnicima, koji je rijecju i cvijecem cestitao umjetnici Kseniji Prohaska, kao i glazbeniku Ivanu Božicevicu i prevoditelju na talijanski jezik, Sandru Damianiju.
Priopćenja
