U višenamjenskom prostoru Veleposlanstva RH u Rimu 29. svibnja, u prigodi proslave Dana Oružanih snaga RH, svecano je otvorena izložba radova umjetnika koji su djelovali u Zagrebu u okviru pokreta poznatih pod nazivom EXAT-51 (izmedu 1950. i 1956.) i NOVE TENDENCIJE (izmedu 1961. i 1973.). Radi se o pokretima koji su obuhvatili arhitekte, povjesnicare umjetnosti, dizajnere, umjetnicke kriticare srodnih shvacanja o prirodi vlastitog udjela u plasticko-prostornoj kulturi sredine. U VRH u Rimu, na izložbi koja pokazuje kako je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeca umjetnost u Hrvatskoj i Italiji bila istih vizualnih i idejnih opredjeljenja, izložene su grafike autora poput Ivana Picelja, Juraja Dobrovica, Borisa Bucana, Aleksandra Srneca, te Eduarda Landija, Getulia Alvianija, Alberta Biasia, Giuseppea Capogrossija, Lucia del Pezza, ali i Viktora Vasarellyja, francuskog autora madarskog podrijetla, jednog od najutjecajnijih umjetnika XX. stoljeca.
U višenamjenskom prostoru Veleposlanstva RH u Rimu 29. svibnja, u prigodi proslave Dana Oružanih snaga RH, svecano je otvorena izložba radova umjetnika koji su djelovali u Zagrebu u okviru pokreta poznatih pod nazivom EXAT-51 (izmedu 1950. i 1956.) i NOVE TENDENCIJE (izmedu 1961. i 1973.). Radi se o pokretima koji su obuhvatili arhitekte, povjesnicare umjetnosti, dizajnere, umjetnicke kriticare srodnih shvacanja o prirodi vlastitog udjela u plasticko-prostornoj kulturi sredine. U VRH u Rimu, na izložbi koja pokazuje kako je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeca umjetnost u Hrvatskoj i Italiji bila istih vizualnih i idejnih opredjeljenja, izložene su grafike autora poput Ivana Picelja, Juraja Dobrovica, Borisa Bucana, Aleksandra Srneca, te Eduarda Landija, Getulia Alvianija, Alberta Biasia, Giuseppea Capogrossija, Lucia del Pezza, ali i Viktora Vasarellyja, francuskog autora madarskog podrijetla, jednog od najutjecajnijih umjetnika XX. stoljeca.
Svima njima je zajednicka težnja bila prihvacanje koncepta umjetnosti konstruktivnog pristupa. Likovno djelo postaje znak ili simbol. Obilježja umjetnosti kao sustava znakova, govori o opcem duhovnom stanju tog doba prožetog optimizmom, vremenu velike agilnosti, stalnom kretanju, povjerenju u novo, vjerovanju da je cilj svih napora sadržan u stremljenju ka buducnosti, a sve se to može postici aktivnošcu, radom, podizanjem, razine kulture, ne samo one duhovne nego i kulture okoline, kulture oblikovanja predmeta, kulture širenja i primanja informacija, otvorenosti prema drugim sredinama, povezivanja s Europom i svijetom, jednom rijecju kulture razmjene na svim planovima društvenog postojanja. I ova izložba dokazuje da su u uvjetima razlicitih politickih i ideoloških sustava u našim zemljama nastali relevantni umjetnicki sklopovi koji su, ne prikrivajuci svoje specificno izvorno porijeklo, prevladali granice tih sustava ukljucujuci se u zajednicki fundus europskih umjetnickih dostignuca.
Talijanska se publika imala prilike vec upoznati s nekim od hrvatskih graficara cija su djela izložena u Veleposlanstvu u Rimu na venecijanskom Biennalu, u okviru kojeg su na internacionalnoj izložbi „Grafika danas“ 1972. godine sa svojim radovima sudjelovali Ivan Picelj i Miroslav šutej. U hrvatskoj su pak galeriji FORUM, u suradnji s kojom je i organizirana izložba u višenamjenskom prostoru hrvatskog Veleposlanstva u Rimu, tijekom posljednjih godina izlagali Getulio Alviani i Achille Perilli.
Priopćenja
