ARHITEKTURA BIENNALE HR

U subotu, 13. rujna otvorena je u Veneciji XI. Medunarodna izložba arhitekture venecijanskog Biennale-a, nedvojbeno najuglednija europska smotra suvremene arhitekture, svojevrsno svjetsko zrcalo u kojem se ogledaju najnovije tendencije, smjerovi, ali i dileme i konceptualne razlicitosti koje u ovom trenutku odreduju arhitekturu kao stvaralacku disciplinu. Tema ovogodišnje Mostre, na kojoj sudjeluje 65 zemalja u glavnom programu, dok su mnoge zastupljene u brojnim pratecim manifestacijama, glasi „Arhitektura, onkraj gradnje“ („Architecture, Beyond Building“). Prema rijecima Aarona Betskog, umjetnickog direktora Mostre, naime „arhitektura nije gradnja, ne znaci konstruirati, izgraditi, vec je ona nacin mišljenja, prikaza i oblikovanja kriticke alternative postojecem ljudskom ambijentu“. Zato na ovoj Mostri naglasak nije na vec realiziranim projektima, zdanjima ili prostorima, vec se želi iskušati može li arhitektura, eksperimentirajuci sa stvarnošcu, predložiti tako oblikovana mjesta u kojima se covjek osjeca „kod kuce“ u svijetu trajnih promjena.

U subotu, 13. rujna otvorena je u Veneciji XI. Medunarodna izložba arhitekture venecijanskog Biennale-a, nedvojbeno najuglednija europska smotra suvremene arhitekture, svojevrsno svjetsko zrcalo u kojem se ogledaju najnovije tendencije, smjerovi, ali i dileme i konceptualne razlicitosti koje u ovom trenutku odreduju arhitekturu kao stvaralacku disciplinu. Tema ovogodišnje Mostre, na kojoj sudjeluje 65 zemalja u glavnom programu, dok su mnoge zastupljene u brojnim pratecim manifestacijama, glasi „Arhitektura, onkraj gradnje“ („Architecture, Beyond Building“). Prema rijecima Aarona Betskog, umjetnickog direktora Mostre, naime „arhitektura nije gradnja, ne znaci konstruirati, izgraditi, vec je ona nacin mišljenja, prikaza i oblikovanja kriticke alternative postojecem ljudskom ambijentu“. Zato na ovoj Mostri naglasak nije na vec realiziranim projektima, zdanjima ili prostorima, vec se želi iskušati može li arhitektura, eksperimentirajuci sa stvarnošcu, predložiti tako oblikovana mjesta u kojima se covjek osjeca „kod kuce“ u svijetu trajnih promjena. Hrvatska je u glavnom programu predstavljena projektom „Urbani prostor“ zadarskog arhitekta Nikole Bašica koji gotovo besprijekorno pretvara u stvarnost zadanu temu izložbe. Komesar izložbe, arhitekt Branko Siladin, filmskom projekcijom u stalnom gibanju prenosi carobnu atmosferu zadarskih „morskih orgulja“, povezanost ljudi s prostorom, mijene što se ovisno o protoku vremena smjenjuju na zadarskoj rivi. Pred mnoštvom uzvanika, stranih gostiju, kriticara i prijatelja, hrvatsku izložbu biranim rijecima otvorila je Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture RH, dok su komesar izložbe Branko Siladin, kustos Branko Franceschi i, na poziv prisutnih, autor Nikola Bašic, s razlicitih aspekata izložili ideju i realizaciju projekta. Otvorenju su nazocili predstavnici grada Zadra, Ministarstva kulture RH, Veleposlanstva RH u Rimu (Daša Bradicic, ministar savjetnik) i Generalnog konzulata u Trstu, kao i predstavnici kulturnih institucija i medija. U eksperimentalnom dijelu izložbe „Predvorje fragmenata“ („Hall of Fragments“ koji prikazuje arhitektonsko djelo u procesu nastajanja, prije cina gradnje, sudjelovali su, na poziv umjetnickog direktora Aarona Betskog, hrvatski arhitekti Vinko Penezic i Krešimir Rogina. U tom programu zastupljena su vodeca imena suvremene svjetske arhitekture (Zaha Hadid, Massimiliano Fuksas, Frank O. Gehry i dr.). Ovogodišnju Medunarodnu izložbu arhitekture venecijanskog Biennale-a otvorio je Sandro Bondi, ministar kulturnih dobara i djelatnosti TR, koji je u prigodnom govoru uzvisio Veneciju kao grad „simbol izvrsnosti u podrucju arhitekture“, „Zlatni lav“, nagrada za životno djelo, dodijeljena je americkom arhitektu Franku O. Gehryju, nedvojbeno vodecem arhitektu današnjice, autoru Muzeja suvremene umjetnosti u Bilbaou, djelu koje je obilježilo suvremenu arhitekturu 21. stoljeca. Nagrada za najbolju nacionalnu izložbu dodijeljena je paviljonu Poljske.

Priopćenja