Vijesti
Filtrirajte vijesti:
Pronađeno 1235 vijesti.
MOZAIK PASMANNacelnik opcine Tkon na otoku Pašmanu, Danijel Katicin i zamjenik nacelnika opcine Pašman Nikolino Bašic predstavili su "škraping" i "Robinson turizam", novi nacin življenja netaknute prirode hrvatskih otoka.
U zadarskom arhipelagu, srcu Dalmacije, postoji jedan zeleni otok s pješcanim plažama, na kojem vlada mir: otok Pašman. Sjeverni dio otoka naseljen je od antickih vremena, što pokazuju i brojni povijesni nalazi. Nesumnjivo je, medutim, perla otoka njegov južni dio sa sugestivnim ribarskim kucicama u brojnim uvalama i s pogledom na Kornate.
Nakon vrlo popularnog trekkinga, hrvatski športovi za podizanje adrenalina posljednjih godina uvrštavaju i škraping. škraping se sastoji od trcanja i brzog hoda po oštrim i strmim obalnim stijenama. Ime proizlazi iz rijeci dalmatinskog dijalekta "škrapa" koja znaci "oštra stijena". škraping je fizicki zahtjevna i potencijalno opasna disciplina. športaši moraju biti izuzetno oprezni pri provlacenju kroz uske prolaze, prelaženju mediteranskog raslinja, izbjegavanju ponora, prelasku preko oštrih stijena i kamenja, te pronalaženju staza koje je odredio organizator. Natjecanje pruža mogucnost sudionicima da upoznaju najatraktivnije dijelove otoka i da tako uživaju i u turistickim aspektima utrke.
23.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK KRAVATAU suradnji s Akademijom Cravaticom, Ivana Jureško je predstavila Povijest kravate, rodene kao odjevni predmet hrvatskih vojnika u XVII. stoljecu.
Tijekom tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.), legendarna hrvatska konjica stigla je sve do Pariza. Hrvatski su konjanici nosili marame oko vrata vezane u poseban cvor, te se takav nacin vezivanja šalova i marama brzo proširio kao modni detalj koji nosi etnicki naziv: ime naroda Cravates (Croates, Hrvati) postao je nazivom odjevnog predmeta: kravata. Za doba Louisa XIV. taj lijepi hrvatski stil fascinirao je profinjene Parižane koji su usvojili modni detalj "a la maniere croate". Na taj nacin kravata je ušla u gradansku modu tog vremena kao simbol kulture i elegancije, te osvojila cijelu Europu, a danas i cjelokupni gradanski svijet.
23.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK DJECA POSJET MUZEJUPosebno nas veseli što možemo izvijestiti da je program kojim je u subotu 21. travnja nastavljena smotra "Hrvatski mozaik", a ciji detaljni program smo objavili u vijesti od 12. travnja, i ovoga puta bio ne samo iznimno sadržajan vec i izvanredno dobro posjecen. Pozivamo Vas da u što vecem broju i dalje pratite dogadanja koja ce se održati u sklopu smotre hrvatske umjetnosti i kulture.
Cjelodnevni program zapoceo je ujutro posjetom djece i roditelja polaznika Hrvatske dopunske škole u Rimu i u tri opcine u kojima žive moliški Hrvati (Kruc, Mundimitar i Filic), ukupno njih 98, Muzeju rimske civilizacije koji ugošcuje cijelu smotru. Nakon razgledavanja vec prošle subote postavljenih izložbi u sklopu smotre, u poslijepodnevnim satima održana je radionica crtanja za polaznike Hrvatske dopunske škole pod vodstvom uciteljice prof. Renate Grgurevic i pod nazivom "Moji dojmovi s posjeta Muzeju". Raduje nas da su djeca tom prigodom izradila niz novih crteža koji ce svi naci prostora i biti izloženi u sklopu vec postojece izložbe djecjih radova.
U svom obracanju prigodom dogadanja obuhvacenih cjelodnevnim programom, veleposlanik Tomislav Vidoševic je još jednom istaknuo ulogu i znacaj Hrvatsko-talijanske udruge koja je uz potporu Grada Rima, Grada Zagreba, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Veleposlanstva uspjela, vec sada se može reci s velikim uspjehom realizirati tako bogat i zahtjevan niz kulturno-umjetnickih dogadanja.
Po završetku cjelodnevnog programa, o cijem sadržaju donosimo nekoliko narednih vijesti, svi nazocni su istinski uživali u iznimno lijepo pripremljenim i za tu prigodu maštovito aranžiranim specijalitetima sa otoka Pašmana i Korcule.
23.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK HTZVoditeljica rimskog Ureda Hrvatske turisticke zajednice Ivona Tokic održala je prezentaciju kulturne, povijesne i prirodne baštine Hrvatske pod nazivom "Hrvatska, ne samo more", prigodom koje je podsjetila da naša zemlja posjeduje najcišce i najnetaknutije more na Mediteranu, sa svojih 1.240 otoka i 700 kilometara obale medu najrazvedenijima u tom prostoru, te brojne nacionalne parkove i sedam lokacija na listi UNESCO-a, a da u posljednjim godinama na kalendaru kulturnih dogadanja bilježi i pregršt koncerata, predstava i manifestacija privlacnih medunarodnim posjetiteljima. Hrvatska takoder ima bogatu povijesno-kulturnu baštinu koju cine romanicke, barokne, renesansne crkve i utvrde, a s druge strane bogat izbor zabavno-sportskih aktivnosti, te se takva kombinacija pretvara u doista iznimnu vrstu odmora: tu su takoder tecajevi umjetnosti, kuhanja, berba maslina na seoskim imanjima koja ugošcuju turiste, rafting, biciklizam, jahanje i birdwatching. U prezentaciji je takoder naglašeno kako ce 2013. godine Hrvatska i službeno postati clanicom Europske unije, što ce na neki nacin dodatno osnažiti vec dostignutu zrelost u podrucju turizma.
23.04.2012. | Priopćenja
VVFILM FESTIVAL NAGRADEU mjestu Vittorio Veneto (Treviso) od 18. do 21. travnja održana je treca edicija „Vittorio Veneto Film Festivala“, medunarodnog filmskog festivala za mladež. Ovo izdanje bilo je popraceno od strane mnogih institucionalnih predstavnika, medijskih kuca, brojnih partnera i 5000 mladih koji su ujedno i sukreatori festivala. RAI Cinema, Rai Radio 2 i Medunarodni filmski festival iz Venecije glavni su sponzori ovog projekta za mlade koji postaje sve važnija pozornica za sve one koji se profesionalno bave filmskom umjetnošcu.
Vittorio Veneto Film Festival ima visoko pokroviteljstvo Predsjednika TR, Ministarstva kulture TR, Ministarstva za mlade, Ministarstva rada, Regije Veneto, Provincije Treviso, Opcine Vittorio Veneto, nekolicine Sveucilišta i znanstvenih instituta, Veleposlanstava Francuske, Brazila, Nizozemske i Hrvatske.
Vittorio Veneto Film Festival osmišljen je u ideji da se stvori veliki medunarodni festival koji bi okupio djecu i mlade u dobi od 8 do 21 godine ali i studente iz svih zemalja svijeta. Ovogodišnji festival zapoceo je projekcijom nizozemskog filma „Kikkerdril! – Frogs&Toads“ režisera Simona Van Dusserdorpa namijenjen najmladoj publici i „Santa's Dog“ americkog redatelja Edwarda Hightowera, u multimedialnoj Sali Cinema Verdi. Istovremeno u Teatro Lorenzo Da Ponte prikazan je brazilski film „A Alegria“, Felipea Braganca.21.04.2012. | Priopćenja
FRANGESVeleposlanik Tomislav Vidoševic je u petak 20. travnja na Sveucilištu u Trstu u sklopu Medunarodnog znanstvenog skupa posvecenog djelu i osobi akademika Ive Frangeša, sudjelovao na drugoj i trecoj sjednici istog. Skup su organizirali Hrvatski studiji Sveucilišta u Zagrebu uz suorganizatore Filozofski fakultet Sveucilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Hrvatsku zajednicu u Trstu, Hrvatsko filološko društvo Zagreb, Sveucilište Jurja Dobrile u Puli i Sveucilište u Zadru, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u cijem su se sjedištu, knjižnici HAZU održala prva i druga sjednica skupa.
Na drugoj i trecoj sjednici znanstvenog skupa u Trstu, kojeg je otvorila prof. Maria Cristina Benussi, dekanica Visoke škole za moderne jezike za tumace i prevoditelje, održanim pod predsjedanjem dr.sc. Valnee Delbianco iz Pule, prof.dr.sc. Fedore Ferluga-Petronio iz Udina, prof. Josipa Lisca iz Zadra, te prof.dr.sc. Tihomila Maštrovica iz Zagreba, akademika Josipa Bratulica iz Zagreba i prof. Perside Lazarevic Di Giacomo iz Pescare, svoja su izlaganja održali prof. dr. sc. Fedora Ferluga-Petronio (Udine), Ivo Frangeš i Nikola šop; dr. sc. Valnea Delbianco, izv. prof. (Pula), Ivo Frangeš i hrvatska talijanistika; Božidar Petrac (Zagreb), Talijanske teme Ive Frangeša; Persida Lazarevic Di Giacomo (Pescara), Pokušaj Ive Frangeša u zasnivanju (mikro)sinteza talijanske književnosti; dr. sc. Cvijeta Pavlovic, izv. prof. (Zagreb), Ucenik »ucitelja energije«: Frangešov prijevod Stendhalovih Talijanskih kronika; dr. sc. Natka Badurina (Trst), Ivo Frangeš i talijanska književna kritika; prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak (Split), Postumna isprika Ivu Frangešu; prof. dr. sc. Sanda Ham (Osijek), Koga nema u Frangešovoj Povijesti hrvatske književnosti?; prof. dr. sc. Josip Lisac (Zadar), Ivo Frangeš i idejna kretanja u hrvatskoj književnosti XVIII. stoljeca; dr. sc. Hrvojka Mihanovic-Salopek (Zagreb), Frangešova interpretacija Silvija Strahimira Kranjcevica; dr. sc. Andrea Sapunar Kneževic (Zagreb), Frangešova Geschichte der kroatischen Literatur (1995.); dr.sc. Robert Bacalja, doc. / Dr. sc. Katarina Ivon (Zadar), Frangešova interpretacija Matoševih pripovijesti; dr. sc. Viktoria Franic Tomic (Split), Frangešova enciklopedijska natuknica kao pratekst Povijesti hrvatske književnosti; prof. dr. sc. Stanislav Marijanovic, prof. em. (Osijek), Hrvatska novela u interpretaciji Ive Frangeša; prof. dr. sc. Zlata šundalic (Osijek), Ivo Frangeš o staroj hrvatskoj književnosti; prof. dr. sc. Vlasta Rišner (Osijek), Ivo Frangeš kroz jezikoslovnu prizmu: pitanje stila i pogled na jezik iliraca; prof. dr. sc. Nina Aleksandrov-Pogacnik (Zagreb), Povijest na razmedi (izmedu opceg i osobnog). Književnopovijesne odrednice Ive Frangeša; dr. sc. Vanda Babic, izv. prof. (Zadar), Frangešov prilog proucavanju usmene književnosti; Martina Cavar (Zagreb), Frangešov šenoa; Antonia Blasina Miseri (Gorizia) / Dr. sc. Marinko šišak (Zagreb), Frangešov pristup Machiavelliju; dr. sc. Mijo Loncaric (Zagreb), Frangeš i kajkavska književnost; dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. (Osijek), Frangešov prinos poznavanju Mažuraniceva jezika; dr. sc. Dubravka Zima, doc. (Zagreb), Ivo Frangeš i Enciklopedija hrvatske književnosti; Josipa Dragicevic (Zagreb), Ivo Frangeš i hrvatska književna kritika; dr. sc. Jevgenij Pašcenko, izv. prof. (Kijev-Zagreb), Vizija Jurja Križanica u Frangešovoj povijesti hrvatske književnosti i dr. sc. Ana Batinic (Zagreb), Dionica djecje književnosti u Frangešovu strucnom i znanstvenom opusu.
20.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK UVODKao što smo prethodno najavili, u subotu, 14. travnja u Muzeju rimske civilizacije svecano je otvorena smotra hrvatske umjetnosti i kulture pod nazivom "Hrvatski mozaik". Brojne uzvanike i posjetitelje smotre biranim rijecima pozdravili su Tetyana Kuzyk, pridružena vijecnica Grada Rima za Europu, Mirko šikic, predsjednik Hrvatsko-talijanske udruge u Rimu, Milan Bandic, gradonacelnik Zagreba i pocasni gost u toj svecanoj prigodi, Filippo La Rosa, diplomatski savjetnik i izaslanik gradonacelnika Rima, Aldo Di Biagio, zastupnik u talijanskom Parlamentu, predsjednik parlamentarne Grupe prijateljstva Italija-Hrvatska, Filip Vucak, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, Lucrezia Ungaro, direktorica Muzeja rimske civilizacije, Tomislav Vidoševic, veleposlanik RH u Republici Italiji, te Dragica Hadrovic, tajnica Hrvatsko-talijanske udruge, voditeljica projekta “Hrvatski mozaik”.
Iskreno zahvaljujemo brojnim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice i dragim prijateljima iz Italije, te ostalim prijateljima Hrvatske i Italije iz drugih država koji su nazocili svecanom dogadaju kojeg je otvorio maestro Francesco Squarcia izvevši na violi hrvatsku i talijansku nacionalnu himnu. Isto tako koristimo ovu prigodu pozvati Vas da se u što vecem broju okupite i na ostalim dogadanjima najavljenim u programu smotre, koju vec sada možemo nazvati velikim uspjehom.
Ovom prigodom donosimo i slijed kratkih osvrta na djela predstavljena u sklopu "Hrvatskog mozaika" povjesnicara umjetnosti prof. Maria Kezica koji je o njima i govorio, a koja su posjetitelji mogli razgledati nakon vrlo zapaženog predavanja "Glagoljica u hrvatskoj pisanoj kulturi" prof. Dunje Kalodere, izvadak iz kojeg takoder objavljujemo u nastavku.
16.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK ZECSerijom radova pod nazivom "Companions" rijecki umjetnik Željko Jancic Zec izlaže ciklus figurativnih djela kojima je u središtu pažnje tema svjetlosti. Ove groteskne figure lišene su fizionomije i karaktera, zatvoreni u labirintu svijeta koji urla. Slijedeci primjere svojih uzora, važnih predstavnika avangarde, medu kojima su u prvom redu Dubuffet i Kopac, ali i Miro' i Klee, naš umjetnik ujedinjuje figurativne elemente sa svojim fluidnim vizijama.
Jancicevo je slikarstvo snažno i sugestivno, prepuno ispoljavanja vitalne i kreativne energije, u kojoj autor uspostavlja uspješan dijalog s likovnim iskustvima velikih ucitelja boje, bez zapadanja u zamku imitiranja, stvarajuci vlastiti autenticni umjetnicki izricaj nesumnjive vrijednosti.
16.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK BRASKICU sklopu smotre, veliku pažnju je izazvala maketa katedrale sv. Dujma u Splitu (bivši Dioklecijanov mauzolej) koju je izradio umjetnik i skulptor Mario Braškic, koji se bavi izradom i reprodukcijama sakralnih motiva, te koji vec godinama sa svojim djelima uspješno sudjeluje na rimskoj božicnoj smotri "100 Jaslica" i cija je reprodukcija crkvice Sv. Nikole iz XII stoljeca koja se nalazi u Velom Varošu u Splitu trajno izložena u Veleposlanstvu, te je prigodom božicnih blagdana dom prelijepim jaslicama.
16.04.2012. | Priopćenja
MOZAIK DOPUNSKAHrvatska dopunska škola - nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjena je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava istovremeno je otvorena i djeci državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, kao i ostaloj djeci koja žele uciti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezicno predznanje.
Nastavom hrvatskoga jezika i kulture prenosi se i njeguje hrvatsko kulturno i povijesno naslijede djeci hrvatskog podrijetla koja žive u bilingvalnoj ili multilingvalnoj sredini, što obuhvaca djecu hrvatskih državljana koji žive u zemljama Europske unije, djecu pripadnike hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama i djecu iseljenika u prekomorskim zemljama.
Hrvatska nastava, osim jezikoslovlja, sadrži i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu (hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, ukljucujuci upoznavanje sa svakodnevnim životom i vrijednostima stanovnika Republike Hrvatske, ekonomske, politicke te ostale sadržaje hrvatskog društva). Razvojem jezicnih kompetencija te usvajanjem hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine hrvatska nastava pridonosi razvijanju osjecaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskoj domovini.
Istodobno je ucenje hrvatskoga jezika i kulture sredstvo uspješnije interkulturalne komunikacije i razumijevanja u sredinama u kojima žive hrvatski gradani.
16.04.2012. | Priopćenja