Vijesti

FRANGESVeleposlanik Tomislav Vidoševic je u petak 20. travnja na Sveucilištu u Trstu u sklopu Medunarodnog znanstvenog skupa posvecenog djelu i osobi akademika Ive Frangeša, sudjelovao na drugoj i trecoj sjednici istog. Skup su organizirali Hrvatski studiji Sveucilišta u Zagrebu uz suorganizatore Filozofski fakultet Sveucilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Hrvatsku zajednicu u Trstu, Hrvatsko filološko društvo Zagreb, Sveucilište Jurja Dobrile u Puli i Sveucilište u Zadru, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u cijem su se sjedištu, knjižnici HAZU održala prva i druga sjednica skupa. Na drugoj i trecoj sjednici znanstvenog skupa u Trstu, kojeg je otvorila prof. Maria Cristina Benussi, dekanica Visoke škole za moderne jezike za tumace i prevoditelje, održanim pod predsjedanjem dr.sc. Valnee Delbianco iz Pule, prof.dr.sc. Fedore Ferluga-Petronio iz Udina, prof. Josipa Lisca iz Zadra, te prof.dr.sc. Tihomila Maštrovica iz Zagreba, akademika Josipa Bratulica iz Zagreba i prof. Perside Lazarevic Di Giacomo iz Pescare, svoja su izlaganja održali prof. dr. sc. Fedora Ferluga-Petronio (Udine), Ivo Frangeš i Nikola šop; dr. sc. Valnea Delbianco, izv. prof. (Pula), Ivo Frangeš i hrvatska talijanistika; Božidar Petrac (Zagreb), Talijanske teme Ive Frangeša; Persida Lazarevic Di Giacomo (Pescara), Pokušaj Ive Frangeša u zasnivanju (mikro)sinteza talijanske književnosti; dr. sc. Cvijeta Pavlovic, izv. prof. (Zagreb), Ucenik »ucitelja energije«: Frangešov prijevod Stendhalovih Talijanskih kronika; dr. sc. Natka Badurina (Trst), Ivo Frangeš i talijanska književna kritika; prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak (Split), Postumna isprika Ivu Frangešu; prof. dr. sc. Sanda Ham (Osijek), Koga nema u Frangešovoj Povijesti hrvatske književnosti?; prof. dr. sc. Josip Lisac (Zadar), Ivo Frangeš i idejna kretanja u hrvatskoj književnosti XVIII. stoljeca; dr. sc. Hrvojka Mihanovic-Salopek (Zagreb), Frangešova interpretacija Silvija Strahimira Kranjcevica; dr. sc. Andrea Sapunar Kneževic (Zagreb), Frangešova Geschichte der kroatischen Literatur (1995.); dr.sc. Robert Bacalja, doc. / Dr. sc. Katarina Ivon (Zadar), Frangešova interpretacija Matoševih pripovijesti; dr. sc. Viktoria Franic Tomic (Split), Frangešova enciklopedijska natuknica kao pratekst Povijesti hrvatske književnosti; prof. dr. sc. Stanislav Marijanovic, prof. em. (Osijek), Hrvatska novela u interpretaciji Ive Frangeša; prof. dr. sc. Zlata šundalic (Osijek), Ivo Frangeš o staroj hrvatskoj književnosti; prof. dr. sc. Vlasta Rišner (Osijek), Ivo Frangeš kroz jezikoslovnu prizmu: pitanje stila i pogled na jezik iliraca; prof. dr. sc. Nina Aleksandrov-Pogacnik (Zagreb), Povijest na razmedi (izmedu opceg i osobnog). Književnopovijesne odrednice Ive Frangeša; dr. sc. Vanda Babic, izv. prof. (Zadar), Frangešov prilog proucavanju usmene književnosti; Martina Cavar (Zagreb), Frangešov šenoa; Antonia Blasina Miseri (Gorizia) / Dr. sc. Marinko šišak (Zagreb), Frangešov pristup Machiavelliju; dr. sc. Mijo Loncaric (Zagreb), Frangeš i kajkavska književnost; dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. (Osijek), Frangešov prinos poznavanju Mažuraniceva jezika; dr. sc. Dubravka Zima, doc. (Zagreb), Ivo Frangeš i Enciklopedija hrvatske književnosti; Josipa Dragicevic (Zagreb), Ivo Frangeš i hrvatska književna kritika; dr. sc. Jevgenij Pašcenko, izv. prof. (Kijev-Zagreb), Vizija Jurja Križanica u Frangešovoj povijesti hrvatske književnosti i dr. sc. Ana Batinic (Zagreb), Dionica djecje književnosti u Frangešovu strucnom i znanstvenom opusu. 20.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK UVODKao što smo prethodno najavili, u subotu, 14. travnja u Muzeju rimske civilizacije svecano je otvorena smotra hrvatske umjetnosti i kulture pod nazivom "Hrvatski mozaik". Brojne uzvanike i posjetitelje smotre biranim rijecima pozdravili su Tetyana Kuzyk, pridružena vijecnica Grada Rima za Europu, Mirko šikic, predsjednik Hrvatsko-talijanske udruge u Rimu, Milan Bandic, gradonacelnik Zagreba i pocasni gost u toj svecanoj prigodi, Filippo La Rosa, diplomatski savjetnik i izaslanik gradonacelnika Rima, Aldo Di Biagio, zastupnik u talijanskom Parlamentu, predsjednik parlamentarne Grupe prijateljstva Italija-Hrvatska, Filip Vucak, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici, Lucrezia Ungaro, direktorica Muzeja rimske civilizacije, Tomislav Vidoševic, veleposlanik RH u Republici Italiji, te Dragica Hadrovic, tajnica Hrvatsko-talijanske udruge, voditeljica projekta “Hrvatski mozaik”. Iskreno zahvaljujemo brojnim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice i dragim prijateljima iz Italije, te ostalim prijateljima Hrvatske i Italije iz drugih država koji su nazocili svecanom dogadaju kojeg je otvorio maestro Francesco Squarcia izvevši na violi hrvatsku i talijansku nacionalnu himnu. Isto tako koristimo ovu prigodu pozvati Vas da se u što vecem broju okupite i na ostalim dogadanjima najavljenim u programu smotre, koju vec sada možemo nazvati velikim uspjehom. Ovom prigodom donosimo i slijed kratkih osvrta na djela predstavljena u sklopu "Hrvatskog mozaika" povjesnicara umjetnosti prof. Maria Kezica koji je o njima i govorio, a koja su posjetitelji mogli razgledati nakon vrlo zapaženog predavanja "Glagoljica u hrvatskoj pisanoj kulturi" prof. Dunje Kalodere, izvadak iz kojeg takoder objavljujemo u nastavku. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK NAIVAU samom srcu Podravine, u maloj udolini kraj rijeke Drave, u selu Hlebine se tridesetih godina prošloga stoljeca javio jedinstveni fenomen u umjetnosti, naivno slikarstvo obilježeno uniformiranim izricajem, koji je stekao slavu u cijelome svijetu i zadobio suvremenu umjetnicku kritiku. Jedan od utemeljitelja i najistaknutiji predstavnik hrvatske naivne umjetnosti bio je Ivan Generalic, uz ostale poznate umjetnike kao što su Mirko Virius, Ivan Vecenaj, Mijo Kovacic, Ivan Rabuzin. Kao što možemo vidjeti iz slika naša cetiri umjetnika, Josipa Gregurica, Stjepana Pongraca, Zdravka šabarica i Zlatka štrficeka, taj fenomen se nastavlja razvijati i nastavljati živjeti i u današnjem vremenu. Upravo su oni nasljednici spomenutih velikana naive. Nesumnjivo je bio u pravu Ivan Generalic kada je jednom prilikom izjavio da naivna umjetnost nikada nece izumrijeti, bez obzira na okolnosti i bez obzira na one koji se njome bave. Sva cetiri slikara u cijim djelima možemo uživati u sklopu smotre "Hrvatski mozaik" slikaju svoja djela u stilu naive tipicne za Podravinu i Hlebine, odražavajuci isprva umjetnicki izricaj velikih umjetnika te škole i pronalazeci zatim vlastiti, autenticni i prepoznatljivi likovni stil. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK IVANKOVICStanko Ivankovic roden je u Dubrovniku i možemo reci da pripada poznatom likovnom pravcu njegovoga grada u kojem umjetnici pronalaze inspiraciju, kako u motivima, tako u posebnosti njegove jedinstvene atmosfere. Slike koje Ivankovic izlaže u okviru smotre predstavljaju univerzalno traganje za apsolutnim u umjetnosti, ali i u postojanju, što znaci u prirodi, vremenu, prostoru. Traganje za apsolutnim u bivanju je zapravo traganje za covjekom. Umjetnik se pita tko smo, što smo i gdje smo. Kao što se može uociti na njegovim slikama, osobe su velike ili male, sicušne i tamne sjene koje lutaju bez smjera i cilja. Figure su cesto stilizirane i stanjene, kao skulpture Giacomettija, ili se nalaze u prostoru gotovo nadrealnom ili metafizickom uz tek poneku naznaku stvarnog prostora, kako vanjskog, tako i unutarnjeg. Na prostranim pozadinama dominiraju tonovi pažljivo odabrani, suptilno rafinirani, pretežno plave i tamne boje. Susret s njegovim djelima pruža nam priliku za estetsko zadovoljstvo u kojemu umjetnik ostaje vjeran svom nadahnutom izricaju. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK ZECSerijom radova pod nazivom "Companions" rijecki umjetnik Željko Jancic Zec izlaže ciklus figurativnih djela kojima je u središtu pažnje tema svjetlosti. Ove groteskne figure lišene su fizionomije i karaktera, zatvoreni u labirintu svijeta koji urla. Slijedeci primjere svojih uzora, važnih predstavnika avangarde, medu kojima su u prvom redu Dubuffet i Kopac, ali i Miro' i Klee, naš umjetnik ujedinjuje figurativne elemente sa svojim fluidnim vizijama. Jancicevo je slikarstvo snažno i sugestivno, prepuno ispoljavanja vitalne i kreativne energije, u kojoj autor uspostavlja uspješan dijalog s likovnim iskustvima velikih ucitelja boje, bez zapadanja u zamku imitiranja, stvarajuci vlastiti autenticni umjetnicki izricaj nesumnjive vrijednosti. 16.04.2012. | Priopćenja

GRDINICAndro Grdinic je roden u Zagrebu, a živi u Rimu gdje je 2006. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti. U sklopu smotre Grdinic izlaže dvostrane slike na kojima su dva lica medusobno sasvim razlicita. Možemo reci da su njegova djela neke vrste instalacija na kojima dominiraju osnovne boje, te snažni potezi. Njegova ideja metaforicki sugerira dva lica ljudske prirode, svijest i podsvijest, ili bolje receno san i javu. Grdiniceva koncepcija rodena je iz dugog i produbljenog proucavanja umjetnika iz povijesnog razdoblja avangarde pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeca. Potrebno je naglasiti da mladi umjetnik na slobodan i spontan nacin izražava vlastite doživljaje i osjecaje. To ga navodi na gestualno slikarstvo koje se temelji na brzini izvedbe i na korištenje primarnih akrilnih boja, kompaktnih i živih, znalacki rasporedenih na slikovnoj površini. U zakljucku, djela ovog mladog autora stvaraju intenzivan estetski doživljaj. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK VRDOLJAKTijekom vremena koncept fotografije stvorio je medu umjetnickim kriticarima dva oprecna tabora. Prvi je fotografiju smatrao iskljucivo rezultatom optickog, mehanickog i kemijskog procesa, te ju usporedivao s dekorativnim predmetom, sredstvom u kojem priroda daje vlastiti doprinos (sunceva svjetlost) u reprodukciji same sebe. Drugi je fotografiju držao instrumentom koji je u stanju ne samo objektivno dokumentirati dogadaje i predmete, vec i sredstvom putem kojega je moguce sacuvati od vremena i uništavacke covjekove ruke, barem sliku spomenika, zdanja, prirodnih ljepota i umjetnickih djela. Pored priznanja njezine dokumentarne funkcije, cijeni se i njezina estetska i umjetnicka vrijednost. Upravo ovu posljednju svjedoce djela Marka Vrdoljaka, koji je nesumnjivo jedan od najboljih suvremenih hrvatskih fotografa koji vec godinama usmjerava svoj umjetnicki objektiv prema spomenicima i pejzažu kako bi otkrivao njihov višestruki identitet. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK BRASKICU sklopu smotre, veliku pažnju je izazvala maketa katedrale sv. Dujma u Splitu (bivši Dioklecijanov mauzolej) koju je izradio umjetnik i skulptor Mario Braškic, koji se bavi izradom i reprodukcijama sakralnih motiva, te koji vec godinama sa svojim djelima uspješno sudjeluje na rimskoj božicnoj smotri "100 Jaslica" i cija je reprodukcija crkvice Sv. Nikole iz XII stoljeca koja se nalazi u Velom Varošu u Splitu trajno izložena u Veleposlanstvu, te je prigodom božicnih blagdana dom prelijepim jaslicama. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK LAUDATOGalerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato u svojoj djelatnosti promice rad hrvatskih umjetnika koji se bave suvremenim sakralnim temema u svojem likovnom izricaju. Postoje cetiri Laudatove galerije u Hrvatskoj u kojima su izložena djela najznacajnijih umjetnika koji se bave sakralnom tematikom. Laudato, uz likovna djela podržava i glazbenu produkciju te nakladu knjiga i slikovnica. Medu Laudatovim proizvodima nalaze se i suveniri kojima se promice hrvatska kulturna baština, poput "Tavilina", "Sandala sv. Nikola Tavilica". Rijec je o unikatnom djelu, izradenom po uzoru na sacuvane sandale prvog hrvatskog sveca iz 14. stoljeca. Takoder, iz Laudatove radionice proizašao je i suvenir "škrinjica sv. šimuna". Replika je to škrinje Svetog šimuna - najvrednijeg djela srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj. U njoj je sacuvano neraspadnuto tijelo starca sv. šimuna Pravednika koji je u svojim rukama držao dijete Isusa. Suvenir hrvatske sakralne galerije Laudato "škrinjica Svetog šimuna" dobila je krajem prošle godine prestižnu nagradu "Nasmiješeno sunce" za najuspješniji novi suvenir grada Zadra. 16.04.2012. | Priopćenja

MOZAIK DOPUNSKAHrvatska dopunska škola - nastava hrvatskog jezika i kulture namijenjena je djeci hrvatskih državljana koji privremeno ili stalno žive u drugim zemljama, odnosno djeci u inozemstvu kojima je hrvatski jezik obiteljski jezik. Hrvatska nastava istovremeno je otvorena i djeci državljana drugih zemalja koji su živjeli u Hrvatskoj, kao i ostaloj djeci koja žele uciti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, a za to imaju potrebno jezicno predznanje. Nastavom hrvatskoga jezika i kulture prenosi se i njeguje hrvatsko kulturno i povijesno naslijede djeci hrvatskog podrijetla koja žive u bilingvalnoj ili multilingvalnoj sredini, što obuhvaca djecu hrvatskih državljana koji žive u zemljama Europske unije, djecu pripadnike hrvatske nacionalne manjine u susjednim zemljama i djecu iseljenika u prekomorskim zemljama. Hrvatska nastava, osim jezikoslovlja, sadrži i stjecanje znanja o Hrvatskoj i njezinoj kulturi u širem smislu (hrvatskoj povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, ukljucujuci upoznavanje sa svakodnevnim životom i vrijednostima stanovnika Republike Hrvatske, ekonomske, politicke te ostale sadržaje hrvatskog društva). Razvojem jezicnih kompetencija te usvajanjem hrvatske kulturne, povijesne i prirodne baštine hrvatska nastava pridonosi razvijanju osjecaja pripadnosti hrvatskoj kulturi i hrvatskoj domovini. Istodobno je ucenje hrvatskoga jezika i kulture sredstvo uspješnije interkulturalne komunikacije i razumijevanja u sredinama u kojima žive hrvatski gradani. 16.04.2012. | Priopćenja