- Objavljeno: 06.10.2025.
Otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskim žrtvama koncentracijskog logora Gusen
Uz predstavnike domaćina - Reinharda Kaspara, Marthe Gammer i Hannesa Gammer (GMC) te Ruperta Pilsla i Bernharda Mühledera (Mauthausen Memorial) ceremoniji je nazočilo i izaslanstvo VRH Beč, predvođeno veleposlanikom Danielom Glučićem, u čijoj pratnji su bili vojni izaslanik, pukovnik Mario Pavlak, opunomoćeni ministar Josip Špoljarić i referentica za kulturu Katarina Dorkin Križ. Izaslanstvu Veleposlanstva pridružili su i Valentino Rajković, predsjednik udruge HVIDR-a - Novi Zagreb Istok i Novi Zagreb Zapad sa članovima Hajrom Vandžićem i Tonijem Rajkovićem te predstavnici Zajednice hrvatskih udruga u Gornjoj Austriji na čelu s predsjednicom Željanom Bogić.
Ceremonija je započela mimohodom uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća. Nakon intoniranja hrvatske i austrijske himne u izvedbi Kristiane Uikize Martha Gammer govorila je o prvim hrvatskim zatočenicima koji su u Gusen stigli transportom djece i učenika preko Italije 1943. g.
“Zahvaljujemo Republici Hrvatskoj koja je ovom inicijativom poslala jasnu poruku: sjećanje nas povezuje preko granica, podsjeća na odgovornost i poziva nas da se zauzimamo za ljudsko dostojanstvo, demokraciju i mir” poručio je Rupert Pilsl.
„Spomen-ploča pripadnicima hrvatskoga naroda doprinos je odavanju počasti žrtvama NS-režima, ali i podsjetnik na potrebu čuvanja povijesnog sjećanja“, istaknuo je veleposlanik Glunčić u svom obraćanju napomenuvši kako je datum 6. listopada za postavljanje spomen-ploče odabran upravo i u znak obljetnice masakra u Izraelu kojeg su teroristi izvršili protiv nevinih ljudi 7. listopada 2023. godine.
Nakon otkrivanja spomen-ploče održana je molitva koju je predvodio fra Zdenko Gruber iz Hrvatske katoličke misije u Linzu.
Završno su predstavnici GMC-a upriličili vođenje memorijalnim centrom Gusen.
Nekadašnji kompleks logora Gusen, sa svoja tri logora Gusen I, II i III te širokom mrežom kamenoloma, radnih pogona i podzemnih tvornica oružja, ubraja se među najsurovije i najsmrtonosnije logorske sustave NS režima. Od oko 70.000 zatočenika iz gotovo 30 zemalja više od 37.000 izgubilo je život u nehumanim uvjetima prisilnog rada, gladi i nasilja. Prema riječima predsjednice Gammer, među njima je bilo iviše od 250 hrvatskih zatočenika, iako je točan broj teško utvrditi jer su mnogi evidentirani pod drugim nacionalnim oznakama, ovisno o transportima.
Dugo vremena Gusen je ostao gotovo nepoznat široj javnosti. Tek zahvaljujući predanom radu udruge Gusen Memorial Committee na osvješćivanju važnosti Gusena pokrenut je zadnjih godina u suradnji s austrijskim Ministarstvom unutarnjih poslova niz projekata usmjerenih proširenju memorijalnog kompleksa Gusen i jačanju kulture sjećanja na ovom području.





