Česta pitanja - Državljanstvo

Sukladno članku 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu, podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin ako do navršene 18 godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod hrvatskoga nadležnog tijela u inozemstvu ili u Hrvatskoj ili se nastani u Hrvatskoj. Ako jedan roditelj u trenutku rođenja djeteta posjeduje hrvatsko državljanstvo, samim tim su ispunjene pretpostavke iz članka 5. Zakona i u tom slučaju taj roditelj može podnijeti zahtjev za naknadni upis djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana Republike Hrvatske. Postupak naknadnog upisa djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana može se obaviti putem najbliže diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, a postupak se može obaviti i osobno u nadležnom matičnom uredu u Hrvatskoj. Zahtjevu za upis djeteta u knjigu državljana i maticu rođenih potrebno je osim domovnice i putovnice roditelja hrvatskog državljana priložiti i rodni list djeteta izdan sukladno međunarodnim ugovorima i konvencijama.

Sukladno članku 13. Pravilnika o obrascu i načinu vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine broj: 54/91, 3/92, 149/02 i 146/09) dijete rođeno u inozemstvu koje podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo upisuje se u knjigu državljana koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta djeteta ako ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj.

Dijete rođeno u inozemstvu koje nema prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, upisuje se u knjigu državljana koju vodi matični ured prema mjestu prebivališta roditelja odnosno posljednjeg prebivališta roditelja.

Kada roditelji imaju različito prebivalište u Hrvatskoj, dijete se upisuje u knjigu državljana prema mjestu prebivališta roditelja koji je prijavio upis djeteta.

Kada se dijete ne može upisati u knjigu državljana prema gore navedenim stavkama članka 13., upisuje se u knjigu državljana grada Zagreba.

 

Člankom 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
3. da živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
5. da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Hrvatskoj

Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja.

Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak uz hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim zakonskim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

 

Člankom 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1. do 4. Zakona.

Nakon sklapanja braka s hrvatskim državljaninom stranac može regulirati privremeni boravak u Republici Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji, sukladno odredbi članka 47. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 130/11).

Sukladno članku 92. navedenog Zakona, stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od 5 godina izbivao iz Republike Hrvatske višekratno do 10 mjeseci ukupno ili jednokratno do 6 mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka stranac mora imati odobreni privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Po odobrenju stalnog boravka u Hrvatskoj, stranac može podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo sukladno odredbi članka 10. Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Člankom 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovi bračni drugovi mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

Iseljenik je osoba koja se iselila s područja Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.

Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva te osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska.

Člankom 15. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je da hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovno steći hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točka 1.-4. Zakona te živi u Hrvatskoj i ima odobren boravak.

Sukladno članku 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu pripadnik hrvatskog narodakoji nema prebivalište u Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

Hrvatska priznaje mogućnost postojanja dvojnog državljanstva, međutim, člankom 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je načelo isključivosti hrvatskog državljanstva. To konkretno znači da se hrvatski državljanin, koji osim hrvatskog ima i neko strano državljanstvo, pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske smatra isključivo hrvatskim državljaninom i u pogledu prava i obveza izjednačen je s ostalim građanima.

Za podizanje domovnice (u Hrvatskoj) nakon primitka u hrvatsko državljanstvo potrebno je obratiti se Gradskom uredu za opću upravu, Odsjek za poslove središnjih evidencija hrvatskih državljana, 10000 Zagreb, Petrova 116 i Područnom uredu Centar, Ilica 25, 10000 Zagreb.

Osobe koje nisu rođene u Hrvatskoj i nemaju prebivalište na područje Hrvatske informacije mogu dobiti na brojeve telefona 01/6101 544 ili 6101564.

Ako je stranka rođena na području Hrvatske, domovnica se podiže u matičnom uredu prema mjestu rođenja.

Naravno, svi državljani RH u inozemstvu (sa stalnim boravkom) za dostavu domovnice, odnosno svih ostalih izvoda iz nadležnosti matičnih ureda u Hrvatskoj, isto mogu zatražiti i putem nadležnih diplomatskih misija odnosno konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

 

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva

Za postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva, temeljem članka 30. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, nije potrebno prilagati poseban životopis nego točno i u potpunosti ispuniti sve rubrike obrasca zahtjeva, te priložiti isprave koje su navedene na obrascu. Budući da se u rubrikama zahtjeva traže podaci bitni za postupak utvrđivanja hrvatskog državljanstva (zavičajnost stranke/roditelja 1941. godine, prebivalište tijekom 1947/48. godine, kad je podnositelj zahtjeva/roditelj otišao iz Hrvatske, zadnje prebivalište na području Hrvatske, podaci o braći/sestrama i njihovom državljanskom statusu itd.).

Naravno da je i kod zaprimanja zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva potrebno uzeti izjavu na zapisnik kako bi se stranka očitovala o svim činjenicama i okolnostima na kojima temelji svoj zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva u svrhu naknadnog upisa u knjigu državljana Hrvatske.