Vizni sustav
VAŽNA OBAVIJEST:
OBAVIJEST O POTPUNOJ PRIMJENI SCHENGENSKE PRAVNE STEČEVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1. SIJEČNJA 2023.
Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. u potpunosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu kao država članica Schengenskog područja.
Vizni režim Republike Hrvatske dio je pravne stečevine Unije.
Od 1. siječnja 2023. hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi izdaju schengenske vize (viza tipa A i C) i nacionalne dugotrajne vize (viza tipa D).
RAČUNANJE VREMENA PROVEDENOG U SCHENGENSKOM PODRUČJU
Vrijeme provedeno u Republici Hrvatskoj zbraja se s vremenom provedenim u ostalim državama članicama Schengenskog područja.
Državljani trećih zemalja, neovisno o tomu trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti na Schengenskom području do 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.
Dodatne informacije te kalkulator za izračun razdoblja dopuštenog boravka s uputama za korištenje dostupni su na poveznici:
https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen-borders-and-visa/border-crossing_en
HRVATSKE VIZE ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK (VIZA TIPA C) IZDANE DO 31. PROSINCA 2022.
Hrvatske vize za kratkotrajni boravak (viza tipa C) izdane do 31. prosinca 2022., ako su valjane, i dalje vrijede za ulazak u Republiku Hrvatsku, ali ne omogućavaju ulazak u ostale države članice Schengenskog područja.
PRESTANAK PRIMJENE ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE KOJOM SE UTVRĐUJE PROVEDBA ODLUKE BR. 565/2014/EU
Danom 1. siječnja 2023. prestaje primjena Odluke Vlade Republike Hrvatske, od 22. srpnja 2014., kojom se utvrđuje provedba Odluke br. 565/2014/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju pojednostavljenog režima kontrole osoba na vanjskim granicama na temelju jednostranog priznanja od strane Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske određenih isprava kao jednakovrijednih njihovim nacionalnim vizama za tranzit ili namjeravani boravak na njihovim državnim područjima koji ne premašuje 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana i stavljanju izvan snage odluka 895/2006/EZ i 582/2008/EZ (SL L 157, 27. 5. 2014.).
Državljani trećih zemalja koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske više neće moći ući na područje Republike Hrvatske bez valjane schengenske vize (viza tipa C) ili hrvatske nacionalne vize (viza tipa D).
KRATKOTRAJNI BORAVAK DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA KOJI SU UŠLI U REPUBLIKU HRVATSKU DO 31. PROSINCA 2022.
Državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. s valjanom:
Državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. s valjanom:
Državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. mogu nesmetano boraviti u Republici Hrvatskoj, uz napomenu kako se vrijeme provedeno u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2023. zbraja s vremenom koje su unutar prethodnih 180 dana proveli u ostalim državama članicama Schengenskog područja.
OBAVIJEST O POTPUNOJ PRIMJENI SCHENGENSKE PRAVNE STEČEVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 1. SIJEČNJA 2023.
Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. u potpunosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu kao država članica Schengenskog područja.
Vizni režim Republike Hrvatske dio je pravne stečevine Unije.
Od 1. siječnja 2023. hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi izdaju schengenske vize (viza tipa A i C) i nacionalne dugotrajne vize (viza tipa D).
RAČUNANJE VREMENA PROVEDENOG U SCHENGENSKOM PODRUČJU
Vrijeme provedeno u Republici Hrvatskoj zbraja se s vremenom provedenim u ostalim državama članicama Schengenskog područja.
Državljani trećih zemalja, neovisno o tomu trebaju li vizu ili ne, mogu boraviti na Schengenskom području do 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.
Dodatne informacije te kalkulator za izračun razdoblja dopuštenog boravka s uputama za korištenje dostupni su na poveznici:
https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen-borders-and-visa/border-crossing_en
HRVATSKE VIZE ZA KRATKOTRAJNI BORAVAK (VIZA TIPA C) IZDANE DO 31. PROSINCA 2022.
Hrvatske vize za kratkotrajni boravak (viza tipa C) izdane do 31. prosinca 2022., ako su valjane, i dalje vrijede za ulazak u Republiku Hrvatsku, ali ne omogućavaju ulazak u ostale države članice Schengenskog područja.
PRESTANAK PRIMJENE ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE KOJOM SE UTVRĐUJE PROVEDBA ODLUKE BR. 565/2014/EU
Danom 1. siječnja 2023. prestaje primjena Odluke Vlade Republike Hrvatske, od 22. srpnja 2014., kojom se utvrđuje provedba Odluke br. 565/2014/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju pojednostavljenog režima kontrole osoba na vanjskim granicama na temelju jednostranog priznanja od strane Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske određenih isprava kao jednakovrijednih njihovim nacionalnim vizama za tranzit ili namjeravani boravak na njihovim državnim područjima koji ne premašuje 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana i stavljanju izvan snage odluka 895/2006/EZ i 582/2008/EZ (SL L 157, 27. 5. 2014.).
Državljani trećih zemalja koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske više neće moći ući na područje Republike Hrvatske bez valjane schengenske vize (viza tipa C) ili hrvatske nacionalne vize (viza tipa D).
KRATKOTRAJNI BORAVAK DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA KOJI SU UŠLI U REPUBLIKU HRVATSKU DO 31. PROSINCA 2022.
Državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. s valjanom:
- hrvatskom vizom ili
- valjanom vizom ili boravišnom dozvolom Bugarske, Cipra ili Rumunjske
Državljani trećih zemalja koji moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. s valjanom:
- Schengenskom vizom (viza C) za dva ili više ulazaka
Državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza pri prelasku vanjskih granica i koji su ušli u Republiku Hrvatsku do 31. prosinca 2022. mogu nesmetano boraviti u Republici Hrvatskoj, uz napomenu kako se vrijeme provedeno u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2023. zbraja s vremenom koje su unutar prethodnih 180 dana proveli u ostalim državama članicama Schengenskog područja.