Razvoj bilateralnih odnosa
Švicarska je priznala Hrvatsku kao samostalnu državu 15. siječnja 1992., a diplomatski su odnosi uspostavljeni 30. siječnja 1992. godine.
Odnosi između dvije zemlje su dobro razvijeni, partnerski i prijateljski. U odnosu na same početke u devedesetim godinama, odnosi su se tijekom proteklog desetljeća redefinirali kao rezultat razvoja RH u zemlju kojoj više nije potrebna humanitarna pomoć kao u danima agresije na Hrvatsku. Uz vrlo dobru i intenzivnu bilateralnu političku suradnju, zamjetan je i porast suradnje i na ostalim područjima, kao što su gospodarstvo, kultura, znanost i ostali oblici suradnje. Dodatan poticaj razvoju uspješne suradnje generiraju hrvatski turizam i sport, što potvrđuje i aktivnosti Ureda HTZ-a u Zürichu te stalni rast interesa i posjeta švicarskih turista u RH.
Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj vrlo je važan i pozitivan čimbenik bilateralnih odnosa RH i ŠK te svojevrsni most između dvaju naroda, država i kultura. Početkom devedesetih i tijekom Domovinskog rata Hrvati u Švicarskoj vrlo su aktivno pomagali svoju matičnu domovinu. Suradnja u cilju promocije RH u ŠK nastavila se i kasnije kroz zajedničke projekte ostvarene u suradnji s brojnim uspješnim udrugama Hrvata koje djeluju u Švicarskoj.
Prema posljednjim statističkim pokazateljima u ŠK hrvatski državljani čine 2,2% ukupne populacije stranaca u ŠK i njihov broj službeno sada iznosi 35.118 (tu nisu uključeni oni s dvojnim državljanstvom).
Pridodaju li se i Hrvati s dvojnim državljanstvom koji se statistički ne vode kao državljani RH, broj Hrvata koji žive u Švicarskoj je oko 60.000 – 70.000.
Odnosi između dvije zemlje su dobro razvijeni, partnerski i prijateljski. U odnosu na same početke u devedesetim godinama, odnosi su se tijekom proteklog desetljeća redefinirali kao rezultat razvoja RH u zemlju kojoj više nije potrebna humanitarna pomoć kao u danima agresije na Hrvatsku. Uz vrlo dobru i intenzivnu bilateralnu političku suradnju, zamjetan je i porast suradnje i na ostalim područjima, kao što su gospodarstvo, kultura, znanost i ostali oblici suradnje. Dodatan poticaj razvoju uspješne suradnje generiraju hrvatski turizam i sport, što potvrđuje i aktivnosti Ureda HTZ-a u Zürichu te stalni rast interesa i posjeta švicarskih turista u RH.
Hrvatsko iseljeništvo u Švicarskoj vrlo je važan i pozitivan čimbenik bilateralnih odnosa RH i ŠK te svojevrsni most između dvaju naroda, država i kultura. Početkom devedesetih i tijekom Domovinskog rata Hrvati u Švicarskoj vrlo su aktivno pomagali svoju matičnu domovinu. Suradnja u cilju promocije RH u ŠK nastavila se i kasnije kroz zajedničke projekte ostvarene u suradnji s brojnim uspješnim udrugama Hrvata koje djeluju u Švicarskoj.
Prema posljednjim statističkim pokazateljima u ŠK hrvatski državljani čine 2,2% ukupne populacije stranaca u ŠK i njihov broj službeno sada iznosi 35.118 (tu nisu uključeni oni s dvojnim državljanstvom).
Pridodaju li se i Hrvati s dvojnim državljanstvom koji se statistički ne vode kao državljani RH, broj Hrvata koji žive u Švicarskoj je oko 60.000 – 70.000.