Pusic i Georgieva o EU pomoci poplavljenim podrucjima Hrvatskoj, BiH i Srbiji

(Hina) - Hrvatska se može sama nositi sa situacijom u poplavljenim podrucjima u smislu neposredne intervencije i stoga nije ni zatražila pomoc EU-a, ali ce joj pomoc trebati kasnije za sanaciju posljedica poplavljenih podrucja, izjavila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic. "što se tice neposredne situacije, mi smo u stanju držati je pod kontrolom, a ono za što ce nam trebati sredstva jest dan poslije, što znaci pomoci ljudima da se vrate u svoja sela, da se obnove ceste, vodovod, kanalizacija, opskrba elektricnom energijom", rekla je ministrica, koja je o tome razgovarala s europskom povjerenicom za humanitarnu pomoc i krizne reakcije Kristalinom Georgievom. Ministrica Pusic je dodala da je Hrvatska pozitivno odgovorila na zamolbe Bosne i Hercegovine i Srbije da im pomogne. BiH i Srbija su preko Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu zatražili pomoc u suocavanju s neposrednom opasnošcu po ljudske živote. Do danas je svoju pomoc ponudilo 16 zemalja clanica. Povjerenica Georgieva je izrazila zahvalnost clanicama EU-a na brzoj i ucinkovitoj pomoci. "Ponosni smo što je Europa došla u pomoc spašavati ljude. Dobili smo zahtjeve u cetvrtak, a vec u petak tamo su bili prvi timovi koji su spašavali živote. Ponudili smo više nego što je zatraženo", rekla je Georgieva i najavila da ce sljedecih dana doci u posjet Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Ona je istaknula da se postoji ozbiljni razlozi za zabrinutost ne samo zbog sadašnjih poplava katastrofalnih razmjera, nego i zbog buducnosti jer su se u posljednja tri desetljeca štete od prirodnih katastrofa ucetverostrucile, 80-tih godina bile su 50 milijardi dolara godišnje, a sada su 200 milijardi dolara. Stoga je EU spremna raditi na tome i poticati na investiranje kako bi se povecala otpornost na takve situacije. "Poplava ce biti sve cešce i sve gore, klimatske promjene su na djelu", rekla je Georgieva. Hrvatska kao clanica ima pravo na pomoc za otklanjanje posljedica poplave iz Europskog fonda solidarnosti. Taj fond u dosadašnjem višegodišnjem financijskom okviru može angažirati do milijardu eura godišnje, a u novom ce biti smanjen na 500 milijuna eura, s tim da ce biti fleksibilniji, tako da ce se novac lakše i brže moci povuci. Srbija kao zemlja kandidatkinja koja pregovora o clanstvu takoder može podnijeti zahtjev zajedno sa susjednom zemljom, koja je clanica, to jest s Hrvatskom. Bosna i Hercegovina nema pristupa sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti jer nema kandidatski status, ali ce moci dobiti pomoc iz pretpristupnog fonda IPA, rekla je Georgieva. Izjave ministrice Pusic i povjerenice Europske Komisije Georgieve poslušajte ovdje: Vaš preglednik ne podržava audio elemente. Datoteku možete preuzeti ovdje. Odgovori na pitanja novinara: Vaš preglednik ne podržava audio elemente. Datoteku možete preuzeti ovdje.

Priopćenja