- Objavljeno: 06.10.2022.
Prvi sastanak Europske političke zajednice prigoda da više od 40 europskih zemalja raspravi aktualnu situaciju u Europi
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas i sutra u Pragu na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskog vijeća.
Čelnici i čelnice EU-a u Pragu će raspravljali o trima najhitnijim i međusobno povezanim pitanjima s kojima se EU suočava, odnosno o ruskom ratu u Ukrajini, energetici i gospodarskoj situaciji.
Uoči neformalnog sastanka Europskog vijeća, europske čelnice i čelnici danas su se okupili na prvom sastanku Europske političke zajednice. Ciljevi zajednice su poticanje političkog dijaloga i suradnje radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa te jačanje sigurnosti, stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta. Ta platforma za političku koordinaciju na zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih.
Na prvi sastanak Europske političke zajednice uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane su: Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina.
Današnji sastanak u Pragu prigoda da više od 40 europskih zemalja raspravi aktualnu situaciju u Europi
Po dolasku na sastanak na vrhu, premijer Plenković u izjavi za medije istaknuo je kako ideju Europske političke zajednice smatra dobrom, s obzirom da takvih forma nema i da se radi o novom pokušaju razgovora u širem formatu.
"Prigoda je to da više od 40 zemalja Europe, osim Rusije i Bjelorusije, danas raspravi aktualnu sigurnosnu, političku, energetsku i ekonomsku situaciju u Europi", kazao je premijer Plenković.
Pojasnio je da će se, osim otvaranja samog sastanka i radne večere gdje će sudjelovati svi čelnici, raditi u manjim skupinama prema tematskim okruglim stolovima.
"Ovo je korisno i za Europsku uniju i za sve zemlje koje imaju aspiracije na njihovom putu i razvoju prema Europskoj uniji", poručio je i dodao kako očekuje dobar sastanak.
Najvažnijim smatra da su se čelnici našli u najširem mogućem formatu svih zemalja Europe koje dijele zajedničke vrijednosti u trenutku ruske agresije na Ukrajinu, kako bi raspravili kako mogu osigurati poštivanje međunarodnoga prava i funkcioniranje međunarodnoga sustava, brinuti o energetskoj sigurnosti i gospodarskoj situaciji i napraviti iskorake koji će sve skupa učiniti sigurnijima, gospodarski snažnijima i energetski sigurnijima.
Drugo je pitanje, dodao je. hoće li se baš postići konsenzus oko svih tema. Pojasnio je da se radi o prvom pokušaju dijaloga te stoga neće biti formalnih zaključaka sastanka.
Za cijene plina najvažnije naći zajedničko europsko rješenje
Što se tiče sutrašnjeg neformalnog sastanka Europskog vijeća, premijer Plenković kazao je kako očekuje da će čelnici EU-a dati daljnje sugestije Europskoj komisiji kako na europskoj razini riješiti pitanje cijena plina.
"Važno je da za cijene plina imamo zajedničko europsko rješenje", naglasio je premijer Plenković.
Dodao je da je hrvatski cilj da se postigne dogovor na razini Europske unije – kako bi se našla određena maksimalna cijena plina i na taj način osiguralo normalno funkcioniranje gospodarstva.
Hrvatska Vlada, koja ima iskustva s intervencionističkom politikom, donijela je snažan paket mjera pomoći, što je u Hrvatskoj smanjilo tenzije, dodao je.
Sada se, radi dugoročne stabilnosti, mora učiniti europski napor glede pitanja ograničenja cijene plina.
Tu premijer Plenković očekuje od Europske komisije konkretne prijedloge jer jedna država sama po tom pitanju teško može puno napraviti.
Srbija ne može sjediti na dvije stolice, a preko JANAF-a mogu uvesti svu naftu koja im treba, osim ruske
Osvrnuo se na žestoke reakcije iz Srbije, upitan je li točno da je Hrvatska izlobirala da se Srbiji onemogući uvoz ruske nafte putem JANAF-a. Reakcije srbijanske strane, a pogotovo njihovih medija, ocijenio je burnim i besprizornim.
"Ja sam sad u zadnja tri mjeseca glavni ustaša u Srbiji, a sad smo prešli iz tabloida u ove malo "ozbiljnije" medije, međutim stvari treba reći onakve kakve jesu", kazao je.
Naglasio je da su se sve odluke koje su se donosile na razini Europske unije, donosile zajednički i to je stav svih članica Europske unije.
"Srbija ne može sjediti na dvije stolice u ovakvim okolnostima", poručio je premijer Plenković.
Dodao je kako Srbija ne može biti zemlja koja će doći u Prag i razgovarati o europskoj perspektivi, očekivati velike iskorake, a ne poštovati niti jednu sankciju prema Rusiji.
"Svu naftu koju Srbija treba, a želi je dovesti putem Jadranskog naftovoda - može! Osim ruske", jasan je bio predsjednik Vlade.
Srbija mora poštovati sankcijski režim Europske unije
Na konstataciju novinara da je srbijanski predsjednik Vučić izravno optužio Hrvatsku za tu odluku, premijer Plenković ustvrdio je kako oni uvijek to rade, ali i dodao da se raspitao malo bolje i da je bilo puno zemalja koje nisu vidjele nikakvu potrebu za derogacijom.
"Da je ugrožena Srbija u pogledu nafte, da ljudi neće moći raditi, da će im gospodarstvo biti na koljenima, da građani neće moći imati benzin a svoje automobile, to je drugo pitanje. Ali, nijednog argumenta tog tipa nije bilo", pojasnio je.
Kad bi se to dopustilo, pojasnio je, imali bismo situaciju u kojoj će Srbija imati jeftinu rusku naftu, koja će doći u hrvatske luke i Jadranskim naftovodom biti prebačena u Srbiju pa će u Srbiji zbog toga deala s Putinom, u ovim okolnostima kada on provodi agresiju na Ukrajinu, imati jeftiniju naftu, a mi bismo tu bili nekakve korisne budale.
Ukupna retorika koja dolazi iz Srbije je nenormalna, a u ovakvoj situaciji treba biti principijelan
Ukupnu retoriku koja dolazi iz Srbije od Vučića, Brnabić ili njihovih trbuhozboraca i tabloida, nazvao je nenormalnom.
Dodao je da je zanimljiva situacija u kojoj takva retorika ovu hrvatsku Vladu proziva "najustaškijom", dok su za hrvatsku krajnju desnicu "antikristi", "komunisti" i "jugosloveni", ocijenivši takvu retoriku van svih okvira i van svake pameti.
"Srbija treba poštovati sankcijski režim Europske unije. Srbija ni na koji način neće biti ugrožena. Srbija može kupovati naftu od bilo koga drugoga, ta nafta može doći u Hrvatsku i Jadranskim naftovodom otići u Srbiju", ustvrdio je.
Vučiću je poručio neka pita Europsku komisiju što se nije zalagala za njih, istaknuvši da je puno zemalja bilo protiv mogućnosti uvoženja ruske nafte preko JANAF-a.
Upitan hoće li zbog takve odluke doći do financijske štete za Hrvatsku, premijer Plenković ustvrdio je da u ovakvoj situaciji treba biti principijelan.
"Mi smo ovdje principijelni. Poštujemo sankcijski režim, jer smatramo da nije normalno da jedna zemlja, a to je Rusija, vrši agresiju na Ukrajinu, da tamo ljudi ginu, da se teritoriji okupiraju, da se ljude protjeruje, da imamo humanitarnu krizu, energetsku krizu, prehrambenu krizu, da se zvecka i prijeti čak i nuklearnim oružjem i da smo mi nakon toga u poziciji da netko, što ništa od toga ne poštuje i pravi se nevješt, sada odjedanput nama lijepi neke etikete. Može nafta, ali ne ruska", poručio je premijer Plenković.
Odluke o Sisačkoj rafineriji su poslovne odluke INA-e i JANAF-a
Na upit novinara, osvrnuo se na sjednicu Antikorupcijskog vijeća održanu danas u Hrvatskom saboru.
"Tu je sve jasno. Niti sam ja naredio da se potpisuje Memorandum, niti sam ja naredio, nebuloze koje smo neki dan gledali u medijima, da se zatvara Sisačka rafinerija", ustvrdio je.
Memorandum između dvije kompanije je komercijalni ugovor između JANAF-a i INA-e. Jedna kompanija je zaradila, druga je smanjila gubitke. Poslovne odluke o tome hoće li raditi ili ne, ili će se transformirati Sisačka rafinerija, su odluke INA-e, kao kompanije, pojasnio je premijer Plenković.
Ogroman investicijski ciklus koji ide u rafineriju u Rijeku će dignuti kapacitete proizvodnje i prerade nafte u Rijeci na način da će ta nafta biti dovoljna ne samo za Hrvatsku nego i za okolne zemlje, dodao je.
Rušilačka ekipa čini sve ne bi li se dokopala vlasti pa makar na Antikorupcijsko vijeće zvala i USKOK-ovog optuženika
"To su sve poslovne odluke, a sada ovaj očaj i jad, čemer, hvatanje za nekakvu slamku da se dovodi USKOK-ovog optuženika koji očito tamo dolazi s pažljivo pripremljenom političkom agendom da spašava sebe zbog lopovluka i izvlačenja novaca u JANAF-u i pokuša baciti u eter nekakve teme o nekakvom sastanku i nekakvim nalozima, nekakvoj politici koja bi trebala utjecati nasuprot strateškim nacionalnim interesima to je, iskreno, sve skupa smiješno. Puno govori o njemu, onima koji ga okružuju, koji rade s njim na tome jer je jasno da on u svemu skupa nije sam, a oporba mu u tome asistira", poručio je premijer Plenković vezano za iskaz USKOK-ovog optuženika Dragana Kovačevića na navedenom Antikorupcijskom vijeću.
Ta ekipa, dodao je, nastoji srušiti Vladu već godinama i pokušavat će sve. Kako im na izborima, očito ne ide, onda orkestriraju demonstracije s molotovljevim koktelima, optuženike koje dovode u Sabor i druge puste inicijative.
"Na kraju ljudi shvaćaju tko im osigurava gospodarski rast, tko im osigurava euro, tko im osigurava Schengen, tko im osigurava uspješnu turističku sezonu, tko im limitira cijene struje, tko im limitira cijene plina, tko ograničava cijene prehrambenih proizvoda, tko daje potpore umirovljenicima, ribarima, zaposlenima, nezaposlenima", ustvrdio je.
Hrvatska Vlada, naglasio je, vodi računa o pravim, istinskim i stvarnim interesima hrvatskih građana, gospodarstva i smjera zemlje.
"A imate i ovu rušilačku, remetilačku ekipu koja će učinit sve ne bi li se dokopala vlasti pa makar u Sabor na Antikorupcijsko vijeće zvala čovjeka kojem slijedi optužnica USKOK-a", dodao je ocijenivši zastrašujućim na što se svela hrvatska politička scena.
Pojasnio je da su ga na tom sastanku samo informirali o toj poslovnoj odluci i memorandumu između JANAF-a i INA-e i podsjetio da je sam Kovačević, dok je bio na čelu JANAF-a, taj memorandum hvalio.
Na kraju je uime Vlade i HDZ-a još jednom izrazio sućut obitelji Tuđman zbog smrti gospođe Nevenke Tuđman, supruge prvog hrvatskog predsjednika.
Izvor: European Union