- Objavljeno: 16.05.2023.
Državna tajnica Željka Josić na Vijeću EYCS u Bruxellesu
Vijeće je usvojilo Zaključak o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade u kojem stoji da svi mladi trebaju imati dobre životne uvjete, perspektivu zapošljavanja te trebaju moći oblikovati svoje živote i utjecati na kreiranje politike i razvoj društva. Kao najveći izazovi danas navode se siromaštvo, usamljenost, mentalno zdravlje, održivi razvoj i klimatske promjene. Ističe se kako globalna priroda izazova kao što su pandemija bolesti COVID-a 19, klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti zahtijevaju najširu moguću suradnju, na svim razinama, čuvajući smisleno i učinkovito sudjelovanje mladih.
Usvojena je i Rezolucija o rezultatima devetog ciklusa Dijaloga EU-a s mladima, čiji su ciljevi osigurati to da ishode devetog ciklusa Dijaloga EU-a s mladima prepoznaju i prate relevantni dionici na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te osigurati kvalitetu i kontinuitet u provedbi Dijaloga i njegovih rezultata, doprinijeti povećanju transparentnosti i pružiti povratne informacije o radu tijekom devetog i prethodnih ciklusa.
Također je usvojena Rezolucija o reviziji radnog plana za Strategiju EU-a za mlade 2022. – 2024. u kojoj se poziva države članice i Europsku komisiju da provedu Strategiju EU za mlade za razdoblje 2022. – 2024. kao i radne planove EU za mlade.
Četvrta i zadnja točka koju je Vijeće usvojilo je Uključivanje mladih u društvo i njegove procese donošenja odluka: Fokusiranje na uključivanje mladih iz Ukrajine u EU. Državna tajnica Željka Josić ovom prigodom je intervenirala da istakne kako u Republici Hrvatskoj mladi redovito i aktivno sudjeluju u donošenju svih politika za mlade, preko svojih predstavnika iz udruga mladih i za mlade. Istaknula je i savjete mladih koje su olakšale njihovo sudjelovanje u oblikovanju javnih politika za mlade. Tijekom intervencije državna tajnica Josić istaknula je i Nacionalni program za mlade 2023. – 2025. u kojem je kao jedno od prioritetnih područja „Sudjelovanje mladih u društvu“ u okviru kojeg je predviđeno niz poticajnih mjera kojima je cilj motivirati mlade na veći angažman.
Intervencija se dotakla i uključivanja mladih Ukrajinaca, oni koji su dobili status privremene zaštite izjednačeni su s hrvatskim državljanima i imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, školovanje, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, zaposlenje, stambeno zbrinjavanje i socijalnu skrb. Prema posljednjim podacima do sada je oko 360 mladih Ukrajinaca dobilo institucionalnu pomoć pri zapošljavanju, a zaposleno ih je oko 200. Mladima školske dobi daje se podrška pri uključenju u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. U srednje škole upisano je oko 250 učenika, a više od 1200 ukrajinske djece upisano je u osnovne škole. Za njih je organizirana pripremna nastava hrvatskoga jezika, osigurani su im besplatni udžbenici, školski pribor i druga potrebna oprema, omogućen im je produženi boravak u školama, izvannastavne aktivnosti i smještaj u učeničke domove. Integracija je uvijek proces koji traje, ali hrvatska vlada osigurala je sve potrebne preduvjete kako bi im boravak u Hrvatskoj bio što ugodniji, koliko je to moguće u postojećim okolnostima.