Veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Joško Paro otvorio je 5. ožujka 2020. izložbu pod nazivom Svijet kao paviljon kojom je belgijskoj publici predstavljen rad renomiranoga hrvatskoga arhitekta Vjenceslava Richtera (Omilje, 1917.- Zagreb, 2002.). Na otvorenju izložbe prigodnim govorom obratila se nazocnima i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti, Snježana Pintaric.
Izložba je postavljena u briselskoj Palaci lijepih umjetnosti (BOZAR) kao dio kulturnog i umjetnickog programa kojim se Hrvatska predstavlja tijekom svojega predsjedanja Vijecem Europske unije. Uprilicena je u zajednickoj organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te briselske Palace lijepih umjetnosti i zagrebackog Muzeja suvremene umjetnosti. Izložba ce se moci pogledati do 19. travnja 2020.
Vjenceslav Richter jedan je od kljucnih umjetnika hrvatske umjetnicke scene druge polovice 20. stoljeca cije arhitektonsko i umjetnicko stvaralaštvo zauzima znacajno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti. Svojim stvaralaštvom nastojao je uspostaviti ravnotežu izmedu znanstvenoga i duhovnoga i posredno omoguciti stvaranje novih znanstvenih i filozofskih paradigmi. Pedesetih i šezdesetih godina ostvaruje niz uspješnih projekata izložbenih paviljona u Bruxellesu, Torinu i Milanu kojima postiže medunarodni uspjeh. Richterov projekt paviljona za Svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. nagraden je posebnim priznanjem organizacijskog odbora Izložbe i danas je jedini sacuvani izložbeni paviljon koji je na listi zašticenih kulturnih dobara Belgije. Po završetku Svjetske izložbe, Grad Wevelgem otkupio je Richterov paviljon i pretvorio ga u školu, te je tako Richterov izložbeni paviljon danas škola Sint-Pauluscollege i predstavlja ponos toga belgijskoga grada.
Naziv Svijet kao paviljon - The World as a Pavilion i sam pojam paviljon odabran je zbog znacaja poveznice s Belgijom ali i kao metafora i prostorni koncept u kojemu Richter spaja arhitekturu i vizualnu umjetnost. Cjelokupno stvaralaštvo arhitektonskog, umjetnickog ili urbanistickog profila u tom prostornom konceptu Richter temelji na sustavnom ponavljanju malih sastavnih jedinica. Izložba daje pregled stotinjak radova iz podrucja arhitekture, umjetnosti i dizajna, eksperimentalnih aktivnosti i istraživanja provedenih u razdoblju izmedu 1940. i 1990. U tom je razdoblju Richter ostvario nekoliko jedinstvenih arhitektonskih projekata, umjetnickih djela i instalacija, koji su danas sastavni dio globalnog opusa povijesnih i suvremenih kulturnih i urbanistickih modela.
Izložba o djelu Vjenceslava Richtera u BOZAR-u još jedan je doprinos promociji hrvatske arhitektonske i umjetnicke baštine prema belgijskoj publici, ali i novog citanja Richterovog stvaralaštva.
Priopćenja
