Potpisivanjem 12 zajednickih izjava, protokola i sporazuma u cetvrtak je u madarskom gradicu Barcsu završila treca zajednicka sjednica vlada Madarske i Hrvatske koju je dvoje premijera Jadranka Kosor i Gordon Bajnai, ocijenilo potvrdom iznimnih dobrosusjedskih odnosa koji mogu biti uzor mnogim europskim državama.
Hrvatska premijerka u zajednickoj izjavi za novinare nakon potpisivanja dokumenata rekla je kako su na zajednickog sjednici obuhvacena mnoga pitanja jer su dvije vlade bile brze i ucinkovite. Ponovno je zahvalila Madarskoj i osobito veleposlanstvu te zemlje u Hrvatskoj na potpori koja je bila od "iznimne i neprocjenjive važnosti" za ulazak Hrvatske u NATO.
"No nije samo rijec o NATO-u. Vjerujem da mogu govoriti kao predsjednica vlade zemlje koja ce baš u vrijeme madarskog predsjedanja EU postati clanica EU. Mi smo se složili da Hrvatska to zaslužuje, da pripada europskom civilizacijskom krugu", rekla je Jadranka Kosor dodavši kako je madarsku stranu izvijestila da Hrvatska svim silama nastoji završiti onaj dio posla koji ovisi o njoj do kraja ove ili pocetka iduce godine.
Ponovila je kako su obje strane izrazile zadovoljstvo otvorenom deblokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU, te da je to poticaj ne samo Hrvatskoj, nego svim zemljama regije.
Od mnogih gospodarskih tema predsjednica hrvatske vlade osobito je željela istaknuti turizam zahvalivši se madarskim turistima na dolasku u Hrvatsku i pozvala ih da to cine i ubuduce.
"To olakšava i zajednicki rad na infrastrukturnim projektima, pri cemu bih istaknula završetak autoceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka i otvaranje granicnog prijelaza Gorican za putnicki promet", kazala je Kosor.
Spomenula je kako su dvije vlade dogovorile projekte na podrucjima obrazovanja i znanosti, ali i upravi i pravosuda, što pokazuje da ce suradnja dviju država u buducnosti biti još i bolja.
Madarski premijer Gordon Bajnai rekao je kako je strateško partnerstvo izmedu dviju zemalja otvoreno u mnogim podrucjima ponovivši kako Madarska u potpunosti podupire hrvatsku težnju za punopravnim clanstvom u EU.
Hrvatska se, po njegovim rijecima, od svih zemalja JI Europe najviše približila EU i izrazio uvjerenje kako treba primiti u clanstvo sve zemlje koje su to zaslužile.
"Madarska diplomacija i ubuduce ce Hrvatskoj svesrdno pomagati i u bilateralnim kontaktima i na sve ostale nacine", kazao je Bajnai.
"Madarska na Hrvatsku gleda kao da je vec clanica EU", istaknuo je premijer.
Svojoj je kolegici Bajnai cestitao na uspjehu u deblokadi pregovora koji su kako je ustvrdio usporili integracijske procese svih zemalja regije.
"Zato je deblokada važna ne samo za Hrvatsku, vec i za ostale zemlje JI Europe", napomenuo je Bajnai.
Madarski premijer kao najbolji primjer strateškog partnerstva izmedu dviju zemalja naveo je suradnju INA-e i MOL-a koja je "ispocetka možda bila brak iz interesa ali sve više postaje i brak iz ljubavi".
Spomenuo je i suradnju u drugim podrucjima vezanih za energetiku poput dopreme ukapljenog plina za Madarsku iz terminala na Jadranu, povezivanje elektroprivrednih sustava visokonaponskim dalekovodom koji prelazi preko granice te u pitanjima koja olakšavaju svakodnevni život gradana obje zemlje poput nazocnosti madarskih policajaca na hrvatskoj obali tijekom sezone te najavljenog odlaska hrvatskih kolega u Pecuh koji ce 2010. biti europska kulturna prijestolnica.
Nakon završetka sjednice najprije je dvoje predsjednika vlada potpisalo zajednicko pismo predsjedniku Europske komisije o podupiranju izgradnje dionice koridora Vc u BiH, a potom su resorni ministri dviju zemalja potpisali još cetiri dokumenta - ugovor izmedu dviju vlada o uspostavi tocke spajanja autocesta izmedu Branjinog Vrha i Ivandarde, memorandum o sporazumijevanju izmedu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i Ministarstva prometa, telekomunikacija i energije Republike Madarske, sporazum dviju vlada o uspostavi regionalnog koordinacijskog foruma za prekogranicnu suradnju i zajednicku izjavu o uspostavi hrvatsko-madarskog prekogranicnog Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav.
Priopćenja
