Veleposlanik Gordan Grlic Radman održao je u cetvrtak, 28. veljace 2013. godine, na Srednjoeuropskom sveucilištu (CEU) u Budimpešti predavanje pod nazivom „Zagreb i Budimpešta – hrvatsko videnje bilateralnih odnosa“.
Veleposlanik Gordan Grlic Radman održao je u cetvrtak, 28. veljace 2013. godine, na Srednjoeuropskom sveucilištu (CEU) u Budimpešti predavanje pod nazivom „Zagreb i Budimpešta – hrvatsko videnje bilateralnih odnosa“.
Predavanje je održano u okviru ciklusa predavanja veleposlanika pod nazivom „Sedam madarskih susjeda - povijesno pomirenje i suradnja u 21. stoljecu“, koje zajednicki organiziraju Centar za studije proširenja EU pri CEU i Zaklada Friedrich Ebert. Predavanje su pratili predstavnici diplomatskog zbora, medunarodnih organizacija, znanstvene zajednice i studenti.
Nazocnima se uvodno obratio Péter Balázs, direktor Centar za studije proširenja EU, inace bivši ministar vanjskih poslova Madarske. Napomenuo je kako se kroz jednogodišnji projekt predavanja veleposlanika Madarskoj susjednih zemalja žele razmotriti svi aspekti od znacaja za bilateralne, ali i šire regionalne odnose – od utjecaja clanstva u EU do stanja eurointegracijskih procesa i perspektiva prikljucenja zemalja koje još uvijek nisu clanice EU, prekogranicne i regionalne suradnje itd. Direktor Balázs izrazio je pritom uvjerenje kako ce odnosi Madarske i Hrvatske dobiti dodatni zamah skorim hrvatskim ulaskom u punopravno clanstvo EU 1. srpnja ove godine.
Vlp Grlic Radman istaknuo je kako su odnosi izmedu Hrvatske i Madarske oduvijek bili prijateljski i u duhu medusobnog povjerenja, cemu velikim dijelom pridonosi i višestoljetna povijesna povijest dviju zemalja. Gledano iz današnje perspektive napomenuo je kako, prema istraživanju agencije Gallup provedenog u srpnju 2012., hrvatski gradani percipiraju Madarsku kao najboljeg od svojih susjeda, a Madare najomiljenijim narodom. Nakon završetka obrambenog rata i obnove ratom devastiranih podrucja, Hrvatska je u proteklom desetljecu postigla veliki napredak, kako u pogledu prikljucenja NATO-u, tako i provedbi reformi potrebnih za predstojece prikljucenje EU, a u tome je u svakom trenutku imala cvrstu potporu Madarske, istaknuo je vlp Grlic Radman. Podsjetio je pritom kako su upravo tijekom madarskog predsjedanja EU-om u lipnju 2011. zakljuceni hrvatski pristupni pregovori.
Dobra suradnja i visoka razina bilateralnih odnosa Hrvatske i Madarske vidljiva je na svakom koraku, kazao je vlp Grlic Radman, o cemu možda najbolje svjedoci i rad dvaju kljucnih medudržavnih tijela – Meduvladinog odbora za suradnju (kao institucionalnog okvira za suradnju u svim pitanjima od zajednickog interesa) i Mješovitog odbora za manjine, a koji su svoje zadnje sjednice održali krajem studenoga prošle godine.
Uz unaprjedenje bilateralnih odnosa s Madarskoj, nakon ulaska u EU Hrvatska ce ostati predana i daljnjem razvoju regionalne suradnje, posebice sa susjedima koji takoder imaju eurointegracijske aspiracije. Podsjetio je kako je na tom tragu Hrvatska vec ostvarila brojne projekte suradnje, te imajuci u vidu slicnosti jezika, ustupila susjednim zemljama jugoistoka Europe i hrvatske prijevode pravne stecevine EU.
U kontekstu razvoja gospodarskih odnosa izmedu Hrvatske i Madarske vlp Grlic Radman istaknuo je kako trgovina, investicije, turizam, energetika i transportni sektor zauzimaju prioritetna mjesta. Kazao je kako je ukupna robna razmjena u 2012. godini dosegla 736 milijuna eura i u stalnom je porastu od 2012., a Madarska je Hrvatskoj deveti po redu vanjskotrgovinski partner. Nadalje, madarska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2012. iznosila su 2,3 milijarde eura (11,1% od ukupnih ulaganja), postavljajuci Madarsku kao cetvrtog najveceg investitora. Takoder, tijekom 2012. godine oko 308.000 madarskih turista posjetilo je Hrvatsku, cineci devetom po redu zemlju iz koje su stigli gosti.
Vlp Grlic Radman izrazio je zadovoljstvo razinom suradnje u izgradnji zajednicke prometne infrastrukture, napomenuvši kako su ostvareni veliki pomaci na cestovnom koridoru Vb (autocesta Rijeka-Zagreb-Letenye izgradena je u punom profilu), a ocekuje se i što skoriji dovršetak izgradnje preostalih dionica na koridoru Vc. Hrvatski interes je takoder modernizirati željeznicku prugu na koridoru Vb (Rijeka-Zagreb-Botovo-madarska granica), te iskoristiti potencijale koje pruža Luka Rijeka.
I suradnja u energetskom sektoru predstavlja važan dio sveukupne gospodarske suradnje, stoga su Hrvatska i Madarska dosad vec potpisale pet sporazuma u suradnji u ovom podrucju. U konacnici, LNG terminal na otoku Krku od strateškog je znacaja za Hrvatsku, kazao je vlp Grlic Radman, jer ce se njime povecati sigurnost opskrbe za citavu regiju pa tako i Madarsku. Hrvatska je takoder zainteresirana za povezivanje s energetskim infrastrukturnim koridorom Sjever-Jug (od Baltika do Jadrana).
Vlp Grlic Radman izvijestio je i o prekogranicnoj suradnji koju Hrvatska ostvaruje sa Madarskom. Ulaskom u EU Hrvatskoj ce se otvoriti i druge mogucnosti financiranja iz EU fondova, a brojni potencijali suradnje nalaze se i u okviru Strategije EU za dunavsku regiju, zakljucio je vlp Grlic Radman.
Priopćenja
