U organizaciji Ureda predsjednika Vlade u petak, 28. veljace 2014. godine, u Budimpešti je održana „Twinning konferencija“.
Na konferenciji koja je okupila brojne madarske eksperte i predstavnike Vladinih tijela ukljucene u provedbu twinning projekata raspravljalo se o njihovim potencijalima, ciljevima te razlicitim iskustvima.
Kako bi predocio nazocnima hrvatska iskustva u twinning projektima na konferenciju je bio pozvan vlp RH Gordan Grlic Radman, a o litvanskim iskustvima govorili su Deimante Vaiciune i Gintaras Makštutis iz Litvanske središnje agencije za upravljanje projektima.
Vlp Grlic Radman održao je izlaganje pod nazivom „Twinning iskustvo Hrvatske kao države korisnice-važan instrument u pristupu EU“. Iskoristio je pritom prigodu kako bi još jednom zahvalio Madarskoj na kontinuiranoj pomoci koju je pružala Hrvatskoj tijekom citavog eurointegracijskog procesa, podsjetivši kako je upravo tijekom madarskog predsjedanja EU-om u lipnju 2011. Hrvatska zakljucila pregovore s EU.
Ukratko je izložio kronologiju hrvatskog pristupnog procesa za ulazak u punopravno clanstvo EU, napomenuvši kako je provedbom brojnih twinning projekata olakšan cjelokupan proces reformi i izgradnje institucija, razmjenjivanja su iskustva iz prijašnjih EU praksi, a ujedno su ojacani razliciti oblici suradnje kako na bilateralnoj tako i na multilateralnoj razini.
Vlp Grlic Radman podsjetio je kako je do ulaska u EU Hrvatska kao korisnica bila ukljucena u 156 twinning projekata, od cega je najveci dio bio vezan uz pravosude i unutarnje poslove (51), financije (45) i poljoprivredu (19). Kao donatorske zemlje u najvecem broju projekata sudjelovale su Austrija (38), Njemacka (32), Italija (16), UK (15), Francuska (15) i španjolska (15). S Madarskom je pak ostvarena bila suradnja u 6 projekata, u 3 je Madarska bila junior member state partner, a u 3 member state partner. No, sama brojnost projekata ne mora uvijek znaciti i realni intenzitet suradnje,kazao je vlp Grlic Radman, napomenuvši kako se projekti razlikuju po financijskoj vrijednosti, ali i postotku izvršenja.
Važnost sudjelovanja o twinning projektima vlp Grlic Radman postavio je i u okvire suradnje u formatu V4+, cemu Hrvatska kao zemlja srednjoeuropskog tradicijskog prostora pridaje veliku pažnju. Na tom tragu izrazio je spremnost hrvatske strane za proširenjem suradnje sa clanicama V4 i u projektima prema zemljama jugoistoka Europe koje takoder aspiriraju clanstvu u EU.
Priopćenja
