U organizaciji Instituta za povijest Centra za humanisticke znanosti Madarske akademije znanosti, Hrvatskog instituta za povijest, Zavoda za povijest HAZU-a, Hrvatske samouprave Budimpešte i Hrvatske samouprava V. budimpeštanskog okruga 6. i 7. veljace 2014. godine, u Budimpešti je održan znanstveni skup „Prekretnice u suživotu Hrvata i Madara: Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura“.
Na skupu održanom pod pokroviteljstvom Madarske akademija znanosti, Centra za humanisticke znanosti, Ministarstva javne uprave i pravosuda, HS V. okruga i Ureda Hrvatske turisticke zajednice u Madarskoj, te uz potporu Veleposlanstva RH u Budimpešti sudjelovalo je preko 50 hrvatskih i madarskih znanstvenika i povjesnicara. Skup koji je bio otvoren za javnost privukao je pažnju velikog broja domacih gostiju, clanova hrvatske zajednice u Madarskoj, kao i ucenika budimpeštanskog HOšIG-a.
Otvarajuci skup glavni ravnatelj Centra za humanisticke znanosti Madarske akademije znanosti Pál Fodor izrazio je zadovoljstvo što se njime u duhu dobrosusjedskih, osam stoljeca dugih veza, daje poticaj intelektualcima s obje strane da dodatno rasprave o svim pitanjima iz zajednicke prošlosti. Fodor je podsjetio kako je slican znanstveni skup prvi puta održan 2002. godine u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest, a rezultirao je izdavanjem dviju vrijednih publikacija. Podsjetio je i na izdani zbornik radova „Mint a nemzet a nemzettel… Kao narod s narodom…“ s konferencije održane u Budimpešti u studenome 2008. godine u spomen 140. obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe. Uz izdavanje zbornika radova s aktualnog znanstvenog skupa, Fodor je za 18. studenoga najavio i održavanje konferencije o Zrinskima, povodom 350. obljetnice smrti Nikole Zrinskog.
Dinko šokcevic, predstojnik Katedre za hrvatski jezik na Sveucilištu u Pecuhu i ravnatelj novootvorenog Madarskog kulturnog instituta u Zagrebu, procitao je pismo potpredsjednika Vlade i ministra javne uprave i pravosuda Tibora Navracsicsa kojim je istaknuta važnost održavanja ovakvih skupova, ponajprije u cilju pružanja znanstveno utemeljenih informacija o povijesnim odnosima dvaju naroda, kao i kritickog osvrta na pojedine stereotipe nastale ponajviše u razdoblju 19. stoljeca.
Vlp Gordan Grlic Radman istaknuo je takoder znacaj ovog skupa u produbljenju znanstvenih spoznaja o osam stoljeca dugim vezama dva prijateljska naroda koja su dijelila zajednicku povijest i tradiciju, srednjoeuropski i kršcanski identitet i pripadali istom civilizacijskom krugu. Osvrnuvši se na pocetak Prvog svjetskog rata i konacni raspad austro-ugarske monarhije, istaknuo je kako je time ujedno išcezla i svaka nada za reformu monarhije u trijalisticku formu, a oba naroda ušla su u novi povijesni tijek s bolnim posljedicama sve do demokratskih reformi 1990-ih. U tom kontekstu, u godini u kojoj se komemorativno obilježava 100. obljetnica pocetka Prvog svjetskog rata, vlp Grlic Radman kazao je kako je vrijedno izucavati i sve ono što je povezano s tim dogadajem koji je promijenio geopoliticku strukturu na globalnoj razini. Još jednom iskoristio je prigodu kako bi zahvalio Madarskoj na svoj potpori koju je pružala Hrvatskoj od trenutaka osamostaljenja do ulaska u euroatlantske integracije, te izrazio nadu u unaprjedenje svih oblika suradnje posebice danas kada su obje zemlje clanice EU. Izrazio je takoder zadovoljstvo nacinom ostvarenja prava hrvatske i madarske manjinske zajednice, istaknuvši takav model primjerom u europskim okvirima.
Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj takoder se osvrnula na 816 godina politickih, kulturnih i duhovnih veza hrvatskog i madarskog naroda, sukoba i kompromisa, pomoci i potpore, podsjetivši kako je upravo u vrijeme madarskog predsjedanja 2011. godine Hrvatska okoncala pregovore s EU. Ulazak RH u EU 2013. stavlja pred znanstvenike nove izazove i poticaje za suradnjom s madarskim kolegama, a najbolji primjer je i organizacija ovog skupa, kazala je ravnateljica Turkalj.
Uz financijsku potporu Ureda Hrvatske turisticke zajednice u Madarskoj, vlp Grlic Radman organizirao je nakon završenog programa prvog dana prijem za madarske i hrvatske znanstvenike sudionike skupa u rezidenciji Veleposlanstva RH u Budimpešti.
Priopćenja
