Razgovorom s madarskim predsjednikom Lászlóm Sólyomom, na ciji je poziv stigao u posjet Budimpešti, hrvatski je predsjednik Ivo Josipovic u utorak zapoceo jednodnevni službeni posjet Madarskoj.
Razgovorom s madarskim predsjednikom Lászlóm Sólyomom, na ciji je poziv stigao u posjet Budimpešti, hrvatski je predsjednik Ivo Josipovic u utorak zapoceo jednodnevni službeni posjet Madarskoj.
Nakon svecanog doceka koji je uprilicen ispred predsjednicke palace na Budimu, dvojica su predsjednika pocela razgovore u cetiri oka a kasnije su im se prikljucila i izaslanstva.
Sólyom je u veljaci u Zagrebu nazocio inauguraciji predsjednika Josipovica kada mu je i uputio poziv da posjeti Madarsku.
Hrvatska ocekuje da ce dobiti daljnju potporu na svom putu prikljucivanja Europskoj uniji od zemlje koja je clanica od 2004., a u prvoj polovici 2011. predsjedat ce tom europskom asocijacijom. Ostale teme razgovora bili su bilateralni odnosi, gospodarsko stanje u obje zemlje i njihova suradnja na tom polju, te stanje u regiji.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic izrazio je zadovoljstvo madarskom potporom hrvatskom planu pristupanja Europskoj uniji koji ukljucuje dovršetak pregovora ove godine prikljucivanje Uniji 2012.
"Drago mi je što je madarski predsjednik potvrdio potporu svoje zemlje ulasku Hrvatske u EU. Naš plan da završimo pregovore 2010. i kroz proces ratifikacije udemo u EU 2012. naišao je na podršku", rekao je predsjednik Josipovic na konferenciji za novinare nakon susreta s madarskim predsjednikom Lászlóm Sólyomom.
"Zahvalan sam na tome i svjestan da u Hrvatskoj trebamo provesti odredene reforme", dodao je.
Madarski predsjednik je izrazio želju da Hrvatska pristupi Europskoj uniji što prije.
Njegova zemlja bit ce predsjedavajuca EU-a u prvoj polovici 2011. i želi biti jedna od prvih koja ce ratificirati hrvatski pristupni sporazum.
Na novinarsko pitanje koje još prepreke stoje Zagrebu na putu, predsjednik Josipovic je izdvojio poglavlje 23 - pravosude i temeljna prava, koje je medu preostala 3 koja još nisu otvorena, dodajuci ipak da je tu prepoznat napredak, da su provedene brojne reforme te da je ojacana borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Spomenuo je iznimno važno potpisivanje Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom rekavši da je time "otvorena nova stranica u dobrosusjedskim odnosima".
Predsjednici su ponovili kako dvije zemlje imaju prijateljske, iznimno dobre veze i kontinuitet odnosa bez otvorenih pitanja i problema.
Josipovic je izrazio nadu da ce i nova madarska vlada koja ce biti formirana nakon parlamentarnih izbora u travnju nastaviti politiku medusobne suradnje koja izmedu ostaloga ukljucuje održavanje zajednickih sjednica hrvatske i madarske vlade.
Predsjednici Josipovic i Sólyom kazali su da su osim o pitanju prikljucivanja Hrvatske EU i o bilateralnim odnosima razgovarali i o gospodarstvu te pitanju nacionalnih manjina.
šef madarske države naglasio je da je na podrucju gospodarske suradnje najvažnija zadaca infrastrukturno povezivanje, dakle - ceste, željeznice, elektroenergetski sustavi i plinovod.
što se tice nacionalnih manjina o kojima su, kako je rekao Sólyom, detaljno razgovarali, situacija je u obje zemlje sredena i manjine mogu koristiti mogucnosti koje su im na raspolaganju.
Madarski je predsjednik takoder izrazio želju da manjine u Madarskoj dobiju mogucnost imati svog zastupnika u parlamentu što trenutno nije predvideno madarskim Ustavom.
Predsjednik Josipovic, u cijem je programu jednodnevnog službenog posjeta Madarskoj ukljucen i susret s predstavnicima Hrvata u toj zemlji, izrazio je zadovoljstvo cinjenicom da Zagreb i Budimpešta dijele zajednicka stajališta o zaštiti nacionalnih manjina te da su se dogovorili poduprijeti osnivanje dackog doma u Osijeku i kazališta u Pecuhu.
Madarski predsjednik László Sólyom hrvatskom kolegi Ivi Josipovicu iznio je inicijativu o organizaciji trilateralnog susreta Madarske, Hrvatske i Srbije, te dodao kako je predsjednik Josipovic tu inicijativu prihvatio.
Madarski predsjednik je nakon sastanka s predsjednikom Josipovicem pojasnio da ta trilaterala ima odredenu tradiciju, buduci da su se bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesic, srbijanski predsjednik Boris Tadic i on sastali vec u Kopackom ritu, gdje su pokrenuli odredena politicka pitanja.
"Prije tri dana bio sam u Vojvodini, tamo sam se sreo s predsjednikom Tadicem. Mislio sam da je vrijeme obnoviti tu inicijativu i siguran sam da ce predsjednik Tadic prihvatiti", rekao je Sólyom na konferenciji za novinare nakon susreta s Ivom Josipovicem.
Hrvatski predsjednik je naglasio kako su suradnja i sigurnost u regiji, te dobrosusjedski odnosi jedan od glavnih ciljeva koje Hrvatska želi ostvariti u vanjskoj politici, te je izrazio zadovoljstvo cinjenicom da Zagreb i Budimpešta dijele zajednicki pristup regionalnoj politici.
"Upravo zato su važne inicijative poput ove, koju je iznio madarski predsjednik i ja je, naravno, pozdravljam", rekao je predsjednik Josipovic.
Nakon poslijepodnevnog polaganja vijenaca na budimpeštanskom Trgu heroja, predsjednik Josipovic sastao se s premijerom Gordonom Bajnaijem, predsjednikom parlamenta Bélom Katonom te predsjednikom glavne madarske oporbene stranke Fidesz Viktorom Orbánom, ujedno kandidatom za premijera na travanjskim izborima.
On je nedavno izjavio da je potpora Budimpešte hrvatskom clanstvu u EU-u stvar opceg konsenzusa svih politickih stranaka u Madarskoj te obecao da ce u slucaju pobjede njegove stranke nastaviti politiku aktivne potpore skorašnjem hrvatskom clanstvu.
Tijekom posjeta se predsjednik Josipovic sastao i s predstavnicima Hrvata u Madarskoj.
Posjet Budimpešti treci je Josipovicev bilateralni posjet u samo nekoliko dana, nakon Ljubljane u petak i Beca u ponedjeljak. Prva vanjskopoliticka destinacija novom hrvatskom predsjedniku bio je Bruxelles.
Priopćenja
