U okviru obilježavanja Europskog dana sjecanja na žrtve totalitarnih režima, 23. kolovoza 2012. godine, u Budimpešti, održana je svecana komemoracija i konferencija koja je okupila visoke dužnosnike, te izaslanstva s podrucja središnje i istocne Europe.
foto: augusztus23.kormany.hu
U okviru obilježavanja Europskog dana sjecanja na žrtve totalitarnih režima, 23. kolovoza 2012. godine, u Budimpešti, održana je svecana komemoracija i konferencija koja je okupila visoke madarske dužnosnike, te izaslanstva ministara i zamjenika ministara pravosuda s podrucja središnje i istocne Europe, voditelje memorijalnih institucija i predstavnike diplomatskog zbora. Domacin konferencije bio je zamjenik predsjednika Vlade Madarske i ministar javne uprave i pravosuda Tibor Navracsics.
Hrvatsko izaslanstvo predvodila je zamjenica ministra pravosuda Sandra Artukovic Kunst, a na konferenciji je sudjelovao i veleposlanik Republike Hrvatske u Madarskoj Ivan Bandic.
Službena komemoracija zapocela je u jutarnjim satima ispred Muzeja terora u Budimpešti, paljenjem svijeca u znak sjecanja na sve žrtve totalitarnih režima. Mjesto komemoracije simbolicne je naravi, madarski Muzej terora jedan je od najdramaticnijih muzeja, a njegov stalni postav prikazuje teror totalitarnih režima koje je Madarska prošla pod nacizmom i komunizmom. Prostor muzeja nalazi se, inace, u istoj zgradi na budimpeštanskoj Andrássy út gdje su tijekom razdoblja komunizma provodenja ispitivanja i mucenja zatvorenika.
U okviru komemoracije ministar pravosuda Republike Litve Remigijus šimašius otvorio je u Muzeju izložbu pod nazivom „Rat nakon rata-oružani otpor protiv Sovjeta u Litvi od 1944-1953“. Nakon komemorativne svecanosti, sudionike je u zgradi madarskog Parlamenta primio predsjednik Vlade Madarske Viktor Orbán, a program je potom nastavljen održavanjem konferencije pod nazivom „Suocavanje s prošlošcu – utvrdivanje pravne odgovornosti nakon totalitarnih diktatura“.
Uvodnim govorom konferenciju je otvorio Predsjednik Madarske János Áder koji je istaknuo kako razlicitosti lijevih i desnih diktatura, za same žrtve prema kojima su pocinjena nehumana djela, bilo u ime socijalizma, komunizma ili fašizma, u konacnici ne postoje. Naglasio je kako su diktature uvijek koristile interese zajednice kao opravdanje za kršenje slobode pojedinca, dok su demokracije, suprotno tome izgradene, na zajednicama koje formiraju slobodni ljudi. Na tom tragu, porucio je kako je Madarska ponosna što je odigrala kljucnu ulogu u nekoliko demokratskih razvoja tijekom povijesti, posebno istaknuvši antisovjetsku borbu za oslobodenje 1956. godine kao primjer.
Zamjenik predsjednika madarske Vlade i ministar javne uprave i pravosuda Tibor Navracsics u svom obracanju sudionicima porucio je kako je vec sama bliska prošlost dovoljan razlog zašto Europa treba zajednicko prisjecanje na žrtve totalitarnih režima. Ministar Navracsics naglasio je kako se Europa danas definira kao demokratska, tvrdi da promice slobodu te da se protivi diktatorskim politickim sustavima. No ukoliko pritom ne osuduje sve vrste totalitarnih ideologija, cak i u simbolicnim okvirima, upozorio je kako to može biti izazov njezinom demokratskom stavu.
Voditeljica hrvatskog izaslanstva, zamjenica ministra pravosuda Sandra Artukovic Kunst naglasila je kako se Republika Hrvatska, imajuci u vidu cinjenicu da je i sama iskusila tragicnu prošlost pod totalitarnim režimima, obvezala na najvišu razinu zaštitu temeljnih prava covjeka, te postavila kao prioritet izgradnju modernog demokratskog društva uskladenog sa zajednickim europskim vrijednostima.S obzirom da je hrvatsko povijesno naslijede nedvojbeno definirano i iskustvom pod totalitarnim sustavima, suvremeno hrvatsko društvo svojim temeljnim vrijednostima cvrsto odbacuje bilo kakvu ideju ili kretanja prema potencijalno bilo kojem obliku ili slijedenju totalitarnih sustava. Hrvatska razvija svoje društvo na temeljima vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Takva je zaštita zajamcena hrvatskim Ustavom i temelji se na brojnim drugim dokumentima od Europske konvencije o ljudskim pravima, sporazuma i ugovora s Europskom unijom do Povelje o temeljnim pravima EU-a, porucila je zamjenica ministrica Artukovic Kunst.
Sudionici konferencije potpisali su na kraju zajednicku izjavu o osnivanju muzeja za zlocine europskih totalitarnih režima. Deklaracijom je potvrdena namjera suradnje Madarske, Ceške, Hrvatske, Latvije, Litve, Poljske i Slovacke o izgradnji muzeja u kojem ce biti predstavljena povijest europskih naroda pogodenih totalitarnim režimima tijekom 20. stoljeca.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti
Priopćenja
