Na Sveucilištu primijenjenih znanosti „Kodolány János“, 8. veljace 2013. godine, u Budimpešti održana je konferencija

Na Sveucilištu primijenjenih znanosti „Kodolány János“, 8. veljace 2013. godine, u Budimpešti održana je konferencija pod nazivom „Balkanski dijalog: rješavanje konflikata i EU pristupne politike“. Konferenciji se odazvao i veleposlanik RH Gordan Grlic Radman koji je tom prigodom održao prezentaciju pod nazivom „Republika Hrvatska u suvremenom europskom okruženju: aktualni pogled na proces pomirenja u jugoistocnoj Europi“.

Na Sveucilištu primijenjenih znanosti „Kodolány János“, 8. veljace 2013. godine, u Budimpešti održana je konferencija pod nazivom „Balkanski dijalog: rješavanje konflikata i EU pristupne politike“. Konferenciji se odazvao i veleposlanik RH Gordan Grlic Radman koji je tom prigodom održao prezentaciju pod nazivom „Republika Hrvatska u suvremenom europskom okruženju: aktualni pogled na proces pomirenja u jugoistocnoj Europi“. Konferencija se tematski bavila regionalnim razvojem, transformacijskim procesima, regionalnim identitetima, diplomatskim i medudržavnim odnosima na prostoru jugoistocne Europe, odnosima s dijasporom, socijalnim promjenama, etnickih i socijalnim pitanjima, pretpristupnim EU strategijama, gospodarskim procesima i medunarodnom trgovinom, rješavanju sukoba, regionalnim sigurnosnim pitanjima, te migracijskim politikama. Veleposlanik Grlic Radman u svom se izlaganju uvodno osvrnuo na sam pojam „Zapadnog Balkana“, napomenuvši kako je, unatoc njegovoj povremenoj uporabi u zapadnom politickom žargonu, rijec o pojmu koji nije precizan ni politicki ni geografski (jer se primjerice nikada ne koristi pojam „Istocni Balkan“), a niti je istoznacno prihvacen u svim zemljama na koje se primjenjuje (podsjetio je pritom kako se niti Republika Hrvatska ne svrstava u prostor Zapadnog Balkana). Osim toga, napomenuo je kako je EU još 1999. kroz Pakt o stabilnosti za jugoistocnu Europe definirala pojam koji je u daleko vecoj mjeri prihvacen na ovom podrucju. Stoga je za sveobuhvatnije regionalno razumijevanje pravilnijim ocijenio korištenje odrednice „jugoistocna Europa“. Govoreci o procesima stvaranja hrvatske država, njezina razvoja i vanjskopolitickih prioriteta poseban naglasak stavio je na ulazak u clanstvo NATO-a u travnju 2009., ocekivani ulazak u punopravno clanstvo EU 1. srpnja 2013., kao i regionalnu suradnju sa svim zemljama jugoistocne Europe. Na tom tragu podsjetio je na uspjehe Republike Hrvatske te velike reformske zadace obavljene tijekom euroatlantskog i europskog integracijskog procesa, istovremeno naglasivši znacaj integracije i svih preostalih zemalja regije. Kao tri kljucna cilja nužna za postizanje trajnog mira i stabilnosti na prostoru jugoistocne Europe veleposlanik Grlic Radman istaknuo je: - uspostavu trajne ustavne strukture i samoodržive Bosne i Hercegovine kao kljucne države za cjelokupnu regionalnu stabilnost, s ravnopravnim statusom hrvatskog naroda kao jednog od tri konstitutivna - ostvarenje pozitivnog dijaloga i unaprjedenje medusobnih odnosa Beograda i Prištine - pronalaženje rješenja u sporu oko imena Republike Makedonije Veleposlanik Grlic Radman osvrnuo se i na bilateralne odnose Republike Hrvatske sa susjednim zemljama, medu kojima je posebno istaknuo odnose s Madarskom kao primjer dobrosusjedskih odnosa, bez otvorenih pitanja. Takoder je istaknuo znacaj regionalne suradnje, ponajprije kod infrastrukturnih i energetskih projekata, cemu mogu pridonijeti brojne regionalne organizacije i inicijative od Vijeca za regionalnu suradnju, Višegradske skupine do Srednjoeuropske inicijative.

Priopćenja