Hrvati u Madarskoj imaju vrlo bogatu prošlost. Njihovi korijeni duboko su usadeni u tlo na ovim prostorima. Svaka etnicka skupina Hrvata u Madarskoj je autohtona. Neke od njih su doselile u razne krajeve Madarske za vrijeme prodora Turaka u hrvatske zemlje, ili u doba turske okupacije središnjih dijelova tadašnje Ugarske ili pak nakon oslobodenja tih krajeva od osmanlijske vlasti u vremenskom rasponu od XV .do XVIII. stoljeca.
Hrvati u Madarskoj, po kulturi i jeziku najraznovrsnija su hrvatska manjina izvan granica maticne zemlje (Bunjevci, šokci, Raci, Dalmatinci, gradišcanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati i bošnjacki Hrvati). O brojnosti jedne manjine nije lako govoriti, unazad nekoliko godina barata se brojkom od oko 90 000 Hrvata. Prema popisu pucanstva u Madarskoj iz 2001. godine, sukladno njihovom izjašnjavanju, broj Hrvata po nacionalnosti: 15.620, dok je broj Hrvata prema uporabi materinskog jezika 14.345.
Prema procjeni Hrvatske državne samouprave, Hrvata u Madarskoj ima približno izmedu 40-50 tisuca.
Hrvatska državna samouprava (HDS) je legitimno politicko i administrativno tijelo Hrvata u Madarskoj, 115 lokalnih hrvatskih manjinskih samouprava demokratski su izabrano zastupništvo na lokalnoj razini, a Savez Hrvata u Madarskoj (SHM) krovna je kulturna udruga s mrežom regionalnih društava.
U Madarskoj djeluje 3 hrvatska vrtica (Budimpešta, Pecuh i Santovo) i 30-tak hrvatskih grupa u madarskim vrticima u 7 županija, 3 hrvatske osnovne škole (Budimpešta, Pecuh, Santovo), 4 dvojezicne osnovne škole (Martinci, Petrovo Selo, Bizonja i Koljnof), 2 hrvatske gimnazije (Budimpešta, Pecuh), a u 40-ak škola hrvatski se jezik predaje kao predmet. Odgajatelji, ucitelji, nastavnici i profesori na hrvatskom jeziku školuju se u Baji, Pecuhu, Sambotelu i Budimpešti. Na Sveucilištu u Pecuhu djeluje Odsjek za hrvatski jezik i književnost, hrvatski jezik se predaje na Katedri za slavensku filologiju na Sveucilištu ELTE u Budimpešti, a na teret Ministarstva znanosti RH u Madarskoj djeluju i 4 lektorata hrvatskog jezika i književnosti.
HDS i SHM zajednicki izdaju tjednik "Hrvatski glasnik", dok HDS izdaje još i "Hrvatski kalendar". Uz to HDS objavljuje nekoliko godišnje književnih izdanja, ovisno o sredstvima koja uspije dobiti putem natjecaja. Znanstveni zavod Hrvata u Madarskoj, Hrvatsko kazalište i druge hrvatske institucije, te mjesne manjinske samouprave, takoder se povremeno bave izdavaštvom.
U Pecuhu djeluje Hrvatska redakcija Madarskog radija te Hrvatska redakcija Madarske televizije, koje pripremaju emisije na hrvatskom jeziku. Najznacajnija redovita televizijska emisija je "Hrvatska kronika". Radio emisije za hrvatsku manjinu emitiraju se u cijeloj Madarskoj. Radio emisije Internet radio Croatica mogu se pratiti na web stranicama http://radio.croatica.hu. U Dušnoku i Petrovom Selu kablovska televizija povremeno preuzima I. program Hrvatske televizije. U novije vrijeme putem digitalnih prijamnika i cip kartica omogucuje se prijam programa Hrvatske radiotelevizije na širem podrucju Madarske.
Službena uporaba hrvatskog jezika na podrucju lokalnih i opcinskih samouprava zajamcena je Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih i etnickih manjina. Dvojezicni natpisi u mjestima gdje žive Hrvati uglavnom postoje, no nastoji se osigurati da i svi nazivi javnih ustanova u tim mjestima budu takoder dvojezicni, što je i obveza preuzeta Sporazumom izmedu RH i RM o zaštiti manjina. Mise na hrvatskom jeziku održava desetak stalnih svecenika i nekoliko povremenih.
Financiranje manjina u Republici Madarskoj ostvaruje se na tri razine: direktno iz središnjeg proracuna, putem natjecaja iz Javne zaklade za nacionalne i etnicke manjine kao i drugih natjecaja i zaklada lokalnog karaktera, te iz lokalnih fondova.
Od Republike Hrvatske Hrvatima u Madarskoj dodjeljuju se namjenska sredstva za prioritetne projekte hrvatske manjine u Madarskoj putem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
Prijedlog da se u Državni proracun, kao posebna stavka uvrsti financiranje autohtonih hrvatskih manjina, kako bi im se povecala potpora, podržali su i predsjednik Vlade, dr. Ivo Sanader i predsjednik Sabora, g. Luka Bebic.
Republika Hrvatska i Republika Madarska zauzimaju se za osiguranje visoke razine zaštite manjina. Sporazum o zaštiti madarske manjine u RH i hrvatske manjine u RM potpisan je 1995. u Osijeku. Zbog pracenja i provedbe navedenog Sporazuma uspostavljen je Mješoviti odbor za manjine, cija je 10. sjednica održana 02. srpnja 2008. godine u Budimpešti, kada su donesene preporuke o najvažnijim manjinskim pitanjima.
Jedna od preporuka ticala se i pitanja parlamentarnog zastupništva manjina u madarskom Parlamentu. Hrvati u Madarskoj nemaju parlamentarnog zastupnika. Dužnosnici Republike Hrvatske u svim razgovorima isticu potrebu za predstavljanjem hrvatske manjine u madarskom Parlamentu na temelju reciprociteta, obzirom da madarska manjina u RH ima predstavnika u Hrvatskom saboru. U Madarskoj je nužna izmjena Izbornog zakona, da bi se manjinama omogucilo parlamentarno zastupništvo.
Aktualni projekti:
-završena je obnova Hrvatske škole u Pecuhu (hrvatska i madarska Vlada financirale su obnovu svaka s po 750.000 EUR);
- projekt obnove i proširenja Hrvatskog kazališta u Pecuhu (Hrvatska je financirala otkup zemljišta na koje bi se proširilo kazalište sa 150.000 EUR, Madarska ce financirati obnovu i izgradnju.
-izgradnja dackog doma u Santovu : HDS je projekt prijavila na natjecaj koji je raspisao madarski Ured za regionalni razvoj južne Madarske. Dvije Vlade osigurat ce preostala sredstva potrebna za dovršenje prve faze izgradnje.
- potpora boravku hrvatske mladeži iz RM u kulturno-prosvjetnom centru i odmaralištu na Pagu (hrvatska strana dala je na korištenje na rok od 20 godina objekt odmarališta, a dvije Vlade su zajednicki financirale obnovu po 100 milijuna HUF. MOM je na 10. sjednici dao preporuku da se hrvatskoj strani pravo na korištenje nekretnine na Pagu, koje je HDS-u 2003. godine predano na 20 godina, izmijeni u pravo na korištenje na 50 godina).
Priopćenja
