Hrvatski premijer Ivo Sanader boravio je 20. ožujka u trecem službenom posjetu Beogradu, prvom nakon hrvatskog priznanja neovisnosti Kosova.
Poslije razgovora u Vladi Srbije s premijerom Mirkom Cvetkovicem, Sanader se sastao s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji, te s predsjednicom Skupštine Srbije Slavicom ?ukic-Dejanovic. Na samom kraju njegova službenog boravka u Beogradu bio je održan susret s predsjednikom Srbije Borisom Tadicem.
Zajednicki interesi, prije svega
Dušica Dulic, Hrvatska rijec
27. Ožujak 2009.
Ivo Sanader: »Hrvatska vlada ne želi gubiti dragocjeno vrijeme, jer postoji previše tema od zajednickoga interesa« * Mirko Cvetkovic: »Potrebno otvoriti pitanja koja je moguce riješiti, a teža pitanja rješavati u skladu s razvojem buducih dogadaja« * Potpisana dva ugovora – Protokol o suradnji u procesu europskih integracija i Memorandum o suradnji u podrucju jezika i književnosti * Sanaderova poruka hrvatskoj manjini: »Nesuglasice i taština moraju se zaboraviti, a Hrvatska ce pomoci svaku ideju koja podupire jedinstvo hrvatskog naroda u dijaspori«
Hrvatski premijer Ivo Sanader boravio je 20. ožujka u trecem službenom posjetu Beogradu, prvom nakon hrvatskog priznanja neovisnosti Kosova. Docek mu je bio dvojak. Osim onog službenog uz pocasnu gardu i himne, ispred zgrade Vlade docekala ga je manja skupina od pedesetak prosvjednika koji su nosili transparente »Vratite nam Srpsku Krajinu« i »Vratite nas u Krajinu«, a okupljeni su prolaznicima dijelili letke s »porukama Vlade Republike Srpske Krajine u progonstvu«. Prosvjed je prošao bez ikakvih incidenata, medu ostalim i zbog toga što je zgradu srbijanske vlade osiguravao gotovo jednak broj pripadnika sigurnosti koliko je bilo i prosvjednika.
Poslije razgovora u Vladi Srbije s premijerom Mirkom Cvetkovicem, Sanader se sastao s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji, te s predsjednicom Skupštine Srbije Slavicom ?ukic-Dejanovic. Na samom kraju njegova službenog boravka u Beogradu bio je održan susret s predsjednikom Srbije Borisom Tadicem.
Tijekom jednodnevnog službenog posjeta hrvatskog izaslanstva Beogradu potpisana su i dva ugovora. Ravnateljica Ureda Vlade Srbije za europske integracije Milica Delevic i državna tajnica za politicka pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianka Matkovic potpisale su Protokol o suradnji u procesu europskih integracija, a srbijanski ministar prosvjete Žarko Obradovic i hrvatski ministar kulture Božo Biškupic potpisali su Memorandum o suradnji u podrucju jezika i književnosti.
Nakon susreta hrvatskog premijera s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji hrvatski ministar kulture Božo Biškupic je izvijestio kako je tom prigodom bilo rijeci o mogucnosti sufinanciranja obnove kulturnih i sakralnih objekata, medu kojima je i biskupski dvor u Srijemskoj Mitrovici, te najavio kako bi se za otprilike mjesec dana trebalo utvrditi u kakvu je stanju kuca Josipa bana Jelacica, nakon cega bi Hrvatska takoder mogla s polovicom iznosa sudjelovati u njezinoj obnovi.
U hrvatskom su izaslanstvu bili i potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polancec, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak Slobodan Uzelac, te ministar kulture Božo Biškupic. U Beograd je doputovalo i izaslanstvo predstavnika najjacih hrvatskih energetskih poduzeca kao što su: INA, Hrvatska elektroprivreda, JANAF i Plinakro.
Sastanku s dužnosnicima Hrvatske nazocni su bili i: potpredsjednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mladan Dinkic, ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Ciplic, ministar kulture Nebojša Bradic, ministar prosvjete Žarko Obradovic i ravnateljica Ureda Vlade Srbije za europske integracije Milica Delevic.
Premijer Sanader je srbijanskog kolegu Mirka Cvetkovica pozvao u uzvratni posjet Zagrebu, što je Cvetkovic i prihvatio.
Okrenuti se buducnosti
»Zauzeli smo stajalište da je potrebno otvoriti pitanja koja je moguce riješiti, okrenuti se buducnosti, a da se teža pitanja rješavaju u skladu s razvojem buducih dogadaja«, izjavio je Cvetkovic za novinare nakon sastanka sa Sanaderom. On je istaknuo kako i dalje postoje krupne razlike u stavovima Beograda i Zagreba, koje se odnose prije svega na teritorijalni integitet i suverenitet Srbije, odnosno hrvatsko priznavanje jednostrano proglašene neovisnosti Kosova, te tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid i srpsku kontratužbu.
Hrvatski premijer Ivo Sanader je porucio kako nece biti zaboravljena nedavna prošlost u odnosima dviju država, ali da se nece ni živjeti u njoj, te je podsjetio na to da ce Hrvatska postati NATO clanica 3. travnja i naglasio kako ce Hrvatska pružati potporu Srbiji na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. On je istaknuo i problem nestalih. Naime, Hrvatska traži još oko 1100 osoba. Dodao je kako od institucija Srbije ocekuje punu istinu o njihovoj sudbini te da ce Hrvatska i sama dati podatke za nestale koje traži srbijanska strana. Glede pitanja povratka izbjeglica Sanader je istaknuo kako ni jednoj zemlji nije to više politicko pitanje i kako je svaki hrvatski državljanin koji se želi vratiti dobrodošao. »Protiv smo jedino toga da se nekoga prisiljava na ovo ili ono rješenje, smatramo da je nacelo dobrovoljnosti iznimno važno«, istaknuo je Sanader dodajuci, kako se to odnosi i na Hrvate izbjegle iz Srbije, prije svega Vojvodine.
Razgovaralo se i o suradnji u podrucju prometa, a spomenuta je i potreba ubrzanja rada Medudržavnog povjerenstva za sukcesiju, koje ce održati sastanak 15. travnja.
Hrvatska i srbijanska vlada mogle bi održavati zajednicke sjednice jednom godišnje, na smjenu – u Beogradu i Zagrebu. To je, prema rijecima potpredsjednika srbijanske vlade Mladana Dinkica, tijekom razgovora s premijerom Cvetkovicem i clanovima Vlade Srbije predložio hrvatski premijer Ivo Sanader. Cilj je razmjena iskustava, cvršce povezivanje dvije zemlje i jacanje bilateralne i regionalne suradnje.
»Predložio sam da se za pocetak organiziraju posjeti predstavnika javnog informiranja iz Srbije Hrvatskoj i hrvatskih Srbiji, kako bi mediji odigrali svoju ulogu u otopljavanju odnosa, u otvaranju mogucnosti snažnije ekonomske, kulturne, sportske suradnje. I da se otklone neke prepreke, za koje mi smatramo da postoje u dijelu hrvatskog gospodarstva za poduzeca iz Srbije. Da u Beogradu vidimo hrvatske umjetnike koje nismo dugo vidali, a oni naše u Zagrebu i da, recimo, kao što postoji košarkaška Jadranska liga, razmišljamo i o nogometnoj jadranskoj ligi, te da sve to bude podržano objektivnim izvještavanjem i jednih i drugih medija, kako bi se život i suradnja dvije zemlje, 15 godina poslije ratova, vratili u normalne tokove«, kaže Dinkic.
Veliko je zanimanje za zracnu liniju Beograd-Pula, a premijer Sanader je zainteresiran da se uvede i linija Beograd-Zagreb, pa ce, po rijecima potpredsjednika Dinkica, obje strane u sljedecem razdoblju to realizirati kao potporu jacanju turisticke i ukupne ekonomske suradnje.
Ljudi iz Srbije su zainteresirani za ljetovanje na hrvatskoj obali, ali kako imaju dojam da je Istra gostoprimljivija od Dalmacije, Dinkic je, kaže, zamolio hrvatskog premijera kao Dalmatinaca da utjece da klima u Dalmaciji bude slicna onoj u Istri. Takoder, izrazio je želju da vidi gradane Hrvatske na atraktivnim turistickim destinacijama i manifestacijama u Srbiji.
Na zajednickoj konferenciji za novinare dvojice premijera, održanoj neposredno poslije sastanka, poslije njihovih izjava o susretu, novinari nisu mogli postavljati pitanja
Iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima
Predsjednik Republike Srbije Boris Tadic je nakon razgovora s hrvatskim premijerom rekao kako je uvjeren da je u interesu Hrvatske i Srbije, cijele regije, ali i Europske Unije, da te dvije zemlje izgrade najbolje moguce odnose, te je rekao kako dvije zemlje dijele zajednicke europske vrijednosti i nastoje postati clanice EU.
Predsjednik Tadic je naveo kako Hrvatska i Srbija imaju otvorena pitanja oko kojih ne postoji suglasnost, kao što su hrvatsko priznanje neovisnosti Kosova i tužba i kontratužba pred Medunarodnim sudom pravde u Den Haagu za genocid, ali je naglasio da, i pokraj toga, moraju suradivati u buducnosti.
Tadic je dodao kako Srbija jamci integritet svih država i ocijenio da su ideje o Srbiji do Karlovca, Karlobaga i Virovitice veoma opasne, ali da predstavljaju prošlost i »snove politickih ekstremista« te da Srbi iz Hrvatske imaju svoju državu – Hrvatsku u kojoj trebaju rješavati gradanska i nacionalna prava, te sudjelovati u demokratskim institucijama, kao što Hrvati, kako je rekao, sudjeluju u srbijanskim institucijama
»Srbiju je izrazito teško pogodila odluka Hrvatske da prizna Kosovo«, rekao je on, »ali usprkos tome dvije države imaju puno zajednickih interesa i Srbija ce otvoreno pristupiti njihovoj realizaciji. Prije svega se to odnosi na gospodarske odnose«.
»Ovaj susret s predsjednikom Tadicem sigurno je kruna mojega današnjeg posjeta Beogradu«, rekao je novinarima Sanader na pocetku svoje izjave. »Želim uputiti poruku da hrvatska vlada, a siguran sam da tako misle i srbijanska vlada i predsjednik Srbije, ne želi gubiti dragocjeno vrijeme, jer postoji previše tema od zajednickoga interesa«, istaknuo je Sanader, rekavši kako Hrvatska ne bježi od nedavne prošlosti i od teških pitanja koja je prošlost ostavila za sobom, ali želi razmišljati o buducnosti.
Premijer Sanader je ponovio kako Hrvatska pruža punu potporu Srbiji u ulasku u NATO i da nece praviti problem od medusobnih bilateralnih pitanja koji bi na bilo koji nacin bio zapreka Srbiji na putu u euroatlantske integracije. »Hrvatska nece biti Srbiji ono što je Slovenija Hrvatskoj. Nece biti da je nama bolje, ako je susjedu gore«, naglašava Sanader. »Iz Beograda odlazim sa sviješcu o tome da su posjet i razgovori s najvišim srbijanskim dužnosnicima znacajan korak dalje u hrvatsko-srpskim odnosima«.
Gospodarska suradnja
U Beogradu je boravio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polancec, koji je s predstavnicima JANAF-a, Ine, HEP-a i Plinacra razgovarao s ministrom rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Petrom škundricem, te predstavnicima srbijanskih tvrtki: NIS-a, Srbijagasa, Elektroprivrede i Naftnih transporta.
»Na poslovnom energetskom forumu predstavnika tih tvrtki izražen je interes Ine i NIS-a za zajednicki plasman njihovih proizvoda u maloprodaji«, rekao je potpredsjednik Vlade Polancec nakon sastanka hrvatskih i srpskih gospodarstvenika. Osim toga, NIS želi i bolju suradnju s Janafom i sudjelovanje u Paneuropskom naftovodu. Prema njegovim rijecima, Srbijagas bi koristila terminal za ukapljeni plin na Krku, dok je Hrvatska zainteresirana za sudjelovanje u gradnji skladišta plina u Banatskom Dvoru. škundric je na konferenciji za novinare rekao kako su obje zemlje istaknule znacaj medusobnog povezivanja plinovodima, zbog povecanja energetske sigurnosti. Na sastanku je istaknuto kako je prošle godine trgovacka razmjena Hrvatske i Srbije bila na razini od 1,1 milijarde dolara.
Premijer Cvetkovic je u Beogradu Sanaderu predao pismo Srpske asocijacije menadžera o problemima s kojima se suocavaju srpski gospodarstvenici u Hrvatskoj. Pismo istog sadržaja ova udruga uputila je i kabinetu hrvatskoga premijera, a u tom dopisu kaže se kako su, za razliku od trgovackih lanaca u Srbiji koji su otvoreni za robu iz Hrvatske, maloprodajni lanci u vlasništvu hrvatskih kompanija daleko restriktivniji, kada je u pitanju plasman i prodaja robe proizvedene u Srbiji.
Drugi problem na koji ukazuju menadžeri iz Srbije jest da u Srbiji posluje pet hrvatskih lanaca maloprodaje (od kojih je »Idea« najveca i zauzima drugo mjesto po velicini na srpskom tržištu), dok nijedna srpska kompanija nema maloprodajni objekt u Hrvatskoj. Hrvatska je i jedna od znacajnih zemalja sudionica u privatizaciji u Srbiji. U razdoblju od 1999. do 2008. godine direktne investicije hrvatskih poduzeca u Srbiji iznosile su oko 20 posto ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. S druge strane, uspješno je realizirana samo jedna privatizacija – takovski koncern »Swiss lion« kupio je »Eurofood trade« iz Siska.
Sanader je rekao kako ne bi smjelo biti prepreka prodaji srbijanske robe na hrvatskom tržištu i da bi hrvatski ili srpski proizvodi, ako su dobre kvalitete, prije nego što osvoje zapadnoeuropsko tržište trebali biti pristupacni kupcima u objema državama.
Priopćenja
