Skup u Berlinu: Prva Konferencija o zapadnom Balkanu

(Hina) - Sudionice Konferencije o zapadnom Balkanu u cetvrtak su nakon sastanka u Berlinu u zajednickoj izjavi istaknuli potrebu jacanja suradnje u regiji u sljedece cetiri godine kako bi te zemlje što prije ispunila zahtjeve koje pred njih postavlja clanstvo u Europskoj uniji. "Mi smo se složili s tim da današnja konferencija bude pocetak jednog cetvorogodišnjeg razdoblja u kojem ce se ciniti pojacani napori kako bi se postigli napreci u reformskim procesima“, stoji u zajednickoj izjavi Konferencije o zapadnom Balkanu. Isto tako je odluceno da se konferencija održava sljedece cetiri godine. Godine 2015. domacin ce biti Austrija, a zatim Francuska. Njemacka vlada je ovom prilikom još jednom istaknula kako stoji iza perspektive ulaska u Europsku uniju za sve zemlje zapadnog Balkana. "Ocekivanja gradana ove regije su velika posebice kada se radi o gospodarskom boljitku“, rekla je njemacka kancelarka Angela Merkel nakon konferencije s predsjednicima država i vlada zemalja sudionica. Merkel je istaknula kako se konferencija održava u godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica pocetka Prvog svjetskog rata. "Sastali smo se ovdje kako bi pogledali u buducnost, ovo je važan signal i pokazuje kako clanstvo u Europskoj uniji nema alternative", rekla je Merkel. Ona je takoder istaknula i potrebu jacanja infrastrukture u regiji. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso objasnio je kako je jedan od prioriteta procesa kojeg je danas inicirala Konferencija o zapadnom Balkanu intenziviranje rada na infrastrukturi kako prometnoj tako i energetskoj. "U regiji jednostavno postoji previše "karika u lancu koje nedostaju’ kad je u pitanju infrastruktura a to ometa razvoj gospodarstva i bolje povezivanje jugoistoka i sjeverozapada Europe“, rekao je Barroso koji je takoder istaknuo europsku perspektivu svih zemalja u regiji. Na prvoj Konferenciji o zapadnom Balkanu na kojoj su osim zemalja regije i domacina Njemacke sudjelovali i predstavnici Hrvatske, Slovenije te domacina sljedece konferencije Austrije kao i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Sudionici konferencije su se složili kako je potrebno otvorena bilateralna pitanja rješavati što je brže moguce. U tom smislu premijeri Kosova i Srbije su pokazali odlucnost u „procesu ubrzanja poboljšanja odnosa“. U zajednickoj izjavi sudionici konferencije su se nadalje obvezali da ce poduzeti daljnje mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kao i napore u uspostavi vladavine prava u svojim zemljama. Nadalje je potrebno jacati ulogu oporbe koja, kako se navodi u izjavi, u jednoj demokraciji igra važnu ulogu isto kao i jacanje civilnog društva. I dalje problem ostaje, stoji u izjavi, problem politicke vlasti. "To podrazumijeva jacanje pluralistickog medijskog okružja, neovisnih sindikata ali i gospodarstva koje je oslobodeno utjecaja politike“, kaže se u zajednickoj izjavi. Na gospodarskom planu se istice potreba jacanja izvoza što ce biti potpomognuto inicijativom za pojacanu kupovinu u zemljama zapadnog Balkana od proljeca 2015. Hrvatski premijer Zoran Milanovic ocijenio je Konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu uspješnom. "Ja današnju konferenciju ocjenjujem dobrom politickom manifestacijom na kojoj je bilo govora o cistoj politici, ali i projektima pa tako i prometnim pravcima. Ovo je jedna relaksirajuca forma razmjene iskustava cega regiji nedostaje“, rekao je premijer nakon sastanka. Naveo je kako se govorilo i o infrastrukturi posebno isticuci Jadransko-jonsku autocestu, ali i Pelješki most koji ima prioritet. "Ova cesta je nacin da se hrvatske auto ceste puni cijele godine jer to donosi novac i na tome treba poceti raditi odmah“, rekao je. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic je nakon sastanka šefova diplomacija kojima se pridružio europski povjerenik za proširenje štefan Fuele objasnila da se razgovaralo o "de facto dvije kljucne teme: jedna je politicka priprema država u regiji za clanstvo (...), a drugi dio bili su ekonomski uvjeti u državama u regiji i pripreme za clanstvo u EU". Ministrica je nakon susreta izrazila zadovoljstvo cinjenicom što je Njemacka ponovno pokazala zanimanje za zemlje u jugoistocnoj Europi. "Mislim da je vrlo znacajno da je nakon neke vrste zamora jugoistocnom Europom Njemacka ponovno pokazala zanimanje za našu regiju jer njezin interes doprinosi i mobilizaciji interesa unutar Europske unije i unutar institucija“, rekla je. Ona je istaknula kako se Konferencija o zapadnom Balkanu uklapa u ciljeve hrvatske vanjske politike. "Ovaj sastanak je na tragu naših nastojanja da regiju jugoistocne Europe ili zapadnog Balkana zadržimo na dnevnom redu europskih institucija“, rekla je hrvatska ministrica. Konferencija je pocela savjetovanjem ministara gospodarstva i financija. Na samome otvaranju njemacki vicekancelar i ministar gospodarstva i energetike Sigmar Gabriel istaknuo je važnost perspektive clanstva zemalja regije u EU, što Njemacka, kako je naglasio, snažno podržava i "stoji iza obecanja iz Soluna". Gabriel je naglasio da su njemacki poduzetnici zainteresirani za ulaganja u zemlje zapadnog Balkana i naveo rezultate istraživanja koje pokazuje da 83 posto njemackih ulagaca koji su poslovali u zemljama regije žele to ponoviti. Gospodarski prioriteti regije moraju biti poticanje izvoza i investicija te ulaganje u strucno obrazovanje, rekao je Gabriel i kao potencijale posebice istaknuo turizam i prednosti jadranske obale. "Kao netko tko je rado u Hrvatskoj mogu samo reci kako postoji velika perspektiva za turisticki razvoj", rekao je Gabriel. Uoci panel rasprave pod nazivom "Energija, tehnologija i infrastruktura – gospodarska suradnja u regiji" potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za gospodarstvo i energetiku Guenther H. Oettinger istaknuo je važnost ulaganja u energetski sektor. Posebice je važno jacati infrastrukturu izmedu zemalja Europske unije i regije zapadnog Balkana, ali i unutar same regije, a napose se to odnosi na energetsku infrastrukturu. Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je dobru povezanost energetske infrastrukture u regiji i pritom Jadransko-jonski plinovod (TAP) koji je "važan za Hrvatsku, ali isto tako i za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru". Ministar Vrdoljak vidi veliki napredak u suradnji na podrucju razvoja infrastrukture medu zemljama regije. "Mi u smislu razvoja infrastrukture ne razmišljamo samo nacionalno nego i regionalno", kazao je. Konferencija je završila radnom vecerom na kojoj su svi sudionici konferencije i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavili rezultate današnjih razgovora.

Priopćenja