Predavanje o Lei Deutsch

  • Slika
  • Slika
  • Slika
Veleposlanstvo RH u Berlinu organiziralo je u petak, 23. lipnja predavanje hrvatske povjesničarke dr. Martine Bitunjac sa Sveučilišta u Potsdamu o životu Lee Deutsch, djevojčice koja je kao dijete izgradila sjajnu glumačku karijeru u zagrebačkom HNK-u, kako bi zbog židovskog podrijetla po izbijanju Drugoga svjetskog rata i uspostave NDH isprva dobila zabranu nastupanja, a zatim bila deportirana u koncentracijski logor Auschwitz. Predavanje je organizirano kao prva manifestacija Veleposlanstva u sklopu hrvatskog predsjedanja IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, čije je sjedište u Berlinu. Predavanju se odazvao velik broj hrvatske i njemačke publike.  

U svojstvu privremenog otpravnika poslova brojnu je okupljenu publiku na početku pozdravio savjetnik Domagoj Marić, nakon čega se s nekoliko riječi prisutnima obratila dr. Miriam Rürup, direktorica Instituta Moses Mendelssohn iz Potsdama, na kojem je zaposlena dr. Bitunjac. U nastavku večeri dr. Bitunjac je ispričala zanimljivu i dirljivu priču o Lei Deutsch, zagrebačkom čudu od djeteta međuratnoga razdoblja. Rođena 18. siječnja 1927., Lea Deutsch nastupala je u razdoblju od devet godina. Danas je sačuvan cijeli niz fotografija koje prikazuju mladu glumicu, u pravilu zahvaljujući njezinu ocu odvjetniku Stjepanu Deutschu, koji je bio strastveni amaterski fotograf. Obitelj je živjela na adresi Gundulićeva ulica 29 u Zagrebu, u neposrednoj blizini središnje zagrebačke kazališne kuće. Lea Deutsch počela je nastupati u dobi od pet godina, i to zahvaljujući vještinama čitanja, pisanja, recitiranja i pamćenja tekstova, što je djevojčica usvojila u najranijoj mladosti. Zahvaljujući zagrebačkom glumcu Titu Strozziju, Deutsch se priključila dječjoj glumačkoj skupini „Dječje carstvo“ koja je djelovala u Zagrebu tih godina. Nakon prvih uloga u predstavama za djecu, Deutsch je počela nastupati i u predstavama za odrasle, npr. u kazališnim komadima Gerharda Hauptmanna, Molierea i dr. Veliki kazališni uspjeh bio je nastup u komadu Tonček i Točkica Ericha Kästnera, a kao dječak Ahmed Lea je nastupila u Hasanaginici Milana Ogrizovića. Lea Deutsch posljednji je put nastupila u zagrebačkom HNK-u 15. ožujka 1941.

Nakon uspostave NDH i donošenja Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, obitelj Deutsch pokušala je dobiti izuzeće na osnovi članka 6, prema kojemu bi Lea Deutsch postala arijevka kao osoba koja se prije travnja 1941. zalagala za interese hrvatskog naroda. Sačuvano je i pismo Lee Deutsch od 27. lipnja 1941. Ministarstvu unutarnjih poslova NDH, u kojem navodi da je prešla na rimokatoličku vjeru. Pismo je u znak potpore potpisao cijeli niz uvaženih Hrvata, među ostalima i skladatelj Jakov Gotovac. Zbog velike popularnosti i prepoznatljivosti Lee Deutsch, bijeg nije bio opcija. Lea Deutsch s obitelji je u proljeće 1943. deportirana u koncentracijski logor Auschwitz, a pretpostavlja se da je preminula tijekom transporta. Igrom slučaja, od progona se spasio samo otac Stjepan, za kojega se pretpostavljalo da je biti prva žrtva Holokausta u obitelji, zbog čega je našao skrovište na zaraznom odjelu zagrebačke bolnice, gdje je dočekao kraj rata. Dr. Bitunjac je istaknula i recentne druge radove o Lei Deutsch, kao i činjenicu da je prvi „kamen spoticanja“ u Hrvatskoj postavljen 2020. upravo njoj u čast. 

Uz ovo predavanje, Veleposlanstvo RH u Berlinu planira još dva velika događaja u sklopu predsjedanja IHRA-om: koncert Zagrebačkih solista planiran za 27. studenoga u Berlinu, na kojem će ciljano biti izvedena i djela hrvatskih skladatelja židovskog podrijetla, kao i trojezičnu hrvatsko-englesko-njemačku izložbu o Lei Deutsch. 

Pisane vijesti