Otvorenje biografske izložbe „Lovro pl. Matačić“ u Veleposlanstvu RH u Berlinu

Otvorenje biografske izložbe „Lovro pl. Matacic“ u Veleposlanstvu RH u Berlinu U srijedu, 18. travnja 2007 otvorena je u Veleposlanstvu RH u Berlinu izložba o životu i umjetnickom radu Lovre Matacica (1899. – 1985.), dirigenta i skladatelja, jednog od najvecih glazbenika što ga je dao hrvatski kulturni prostor.

Otvorenje biografske izložbe „Lovro pl. Matacic“ u Veleposlanstvu RH u Berlinu U srijedu, 18. travnja 2007 otvorena je u Veleposlanstvu RH u Berlinu izložba o životu i umjetnickom radu Lovre Matacica (1899. – 1985.), dirigenta i skladatelja, jednog od najvecih glazbenika što ga je dao hrvatski kulturni prostor. Izložbu su zajednicki organizirali Samostalni odjel za medunarodnu kulturnu suradnju MVPEI-a, Fond „Lovro i Lilly Matacic“ i Veleposlanstvo RH u Berlinu. Autorica izložbe je dr. Eva Sedak. U svome govoru kojim je otvorio izložbu, maestro Vladimir Benic, ugledni hrvatski dirigent, ucenik i dugogodišnji prijatelj Lovre Matacica, ujedno i predsjednik Upravnog odbora Fonda, uvodno je rekao nekoliko rijeci o Fondu i njegovim djelatnostima i osvrnuo se na bogati, zanimljivi i impresivan Matacicev životopis. Maestro Matacic, grand segneur europske glazbe i kulture kako su ga cesto nazivali u svijetu, jedan je od velikana svjetske glazbene scene dvadesetoga stoljeca, nastupao je, dirigirao i vodio neke od najslavnijih svjetskih koncertnih i opernih kuca; u Bayreuthu, Becu, Berlinu, Dresdenu, Londonu, Clevelendu, Tokiju, Milanskoj Scali, Rimskoj operi, u Pragu i drugdje. Svu svoju imovinu ostavio je Fondu „Lovro i Lilly Matacic“ koji je ustanovio u svrhu obrazovanja i usavršavanja mladih dirigenata. Europski poznavatelji njegova djela govorili su da je von Matacic "zavicajem Hrvat, glazbenim odgojem Becanin, dušom Slaven, razumom svjesni Europljanin i duhom gradanin svijeta i humanist." Otvorenje izložbe upotpunio je prigodni glazbeni program u izvedbi mlade hrvatske mezzosopranistice Tanje šimic uz klavirsku pratnju Johna Lidala. Izveli su šest pjesama iz opusa Franza Schuberta, Roberta Schumanna i Josipa Hatzea.

Priopćenja