- Objavljeno: 15.10.2025.
Kulturna večer u veleposlanstvu u Berlinu posvećena nedavno preminulom hrvatskom publicistu i diplomatu Benjaminu Toliću
Veleposlanik Gordan Bakota pozdravio je mnogobrojne okupljene strane diplomate i predstavnike hrvatske zajednice naglasivši da knjige sadrže jedinstvenu priču o supružnicima Tolić koji su bili posvećeni svojoj domovini, Hrvatskoj, ali istovremeno i europskoj ideji. Naglasio je da se radi o istaknutim hrvatskim intelektualcima te dodao da ih poznaje još iz 1980-ih. „Benjamin Tolić je bio moj profesor u 1980-ima, a kasnije smo se ponovno susreli 1992. u Zagrebu, dok se pripremao za diplomatski mandat u Njemačkoj“. Nakon što je Hrvatska postala neovisna država, bio je prvi hrvatski diplomat u Bonnu, u Njemačkoj. Istaknuo je kako bi životna priča supružnika Tolić mogla biti i svojevrsna priča i poruka za mlađu generaciju: kako biti posvećen idejama, kako proći kroz život s predanošću, sa strašću za vlastite ideje i za vlastite ideale; Benjamin Tolić je bio potpuno beskompromisan kada su u pitanju vrijednosti.
Urednik i potpredsjednik Matice Hrvatske, Božidar Petrač, govorio je o knjizi Benjaminov zbornik: U čast eruditu i domoljubu“. Knjiga sadrži radove sa simpozija o životu i djelu Benjamina Tolića, čovjeka koji je svojim radom te intelektualnim, moralnim i ljudskim vrlinama ostavio neizbrisiv trag u raznim područjima, rekao je Petrač, procjenjujući da je Tolić bio suvremenik i divitelj političke misli Ante Starčevića.
Knjigu Dubravke Oraić Tolić „Tvojim glasom - ljubav u sjeni politike“, u ime izdavačke kuće Ljevak predstavila je urednica Nives Tomašević. Knjiga pripada žanru lirske autobiografske proze s jakim društvenim i kulturnim kontekstom. Pisana je iz neobične perspektive mrtvog supruga, koji potiče autoricu na prisjećanje uspomena iz njihovih kratkih, zasebnih biografija i dugog zajedničkog života. Spoj je autoričine biografije i obiteljskih memoara, osobnih sudbina i političke povijesti, intimnog svakodnevnog života i kulture 20. stoljeća u prostornom rasponu od Slavonskog Broda u Hrvatskoj do Posušja u Bosni i Hercegovini, od Borova i Vukovara do Dugog Sela i Sesveta, od Zagreba i Beča do Bonna i Züricha, istaknula je Tomašević.
Akademkinja Tolić pozdravila je okupljene, naglašavajući da je u suvremenim medijima, u Hrvatskoj i svijetu, stvorena slika Titove Jugoslavije kao dobrog, premda ne sasvim idealnog, ali poželjnog društvenog projekta. „Međutim, životni i profesionalni put mog supruga i mene govori suprotno. Naša sudbina vezana je uz dugotrajnu borbu za priznavanje prava hrvatskog jezika na neovisnost i vlastito ime. To je već isticano, a vidjet ćemo to i u filmu, jer je zapravo glavni lik moj suprug koji nije želio potpisati poznatu Deklaraciju o pravima nezavisnog jezika iz 1967. godine,“ istaknula je, između ostalog, Dubravka Oraić Tolić. „Koliko je Titova Jugoslavija bila totalitarna, pa i policijska država govori upravo primjer Orvelovske groteskne kontrole nad mojom malom neznatnom osobom i sve drugo što ćete vidjeti u filmu.“
Istaknula je da su ciljevi hrvatskoga proljeća ostvareni tek i upravo nakon pada Berlinskog zida kada je Hrvatska postala samostalna i suverena država. Od političkog disidenta Benjamin je postao jedan od pionira mlade hrvatske diplomacije.
Nakon predstavljanja knjige, prisutni su pogledali dokumentarni film „U oblacima“, Akademije umjetnosti i kulture u Osijeku, u režiji dekanice Akademije i scenaristice Helene Sablić Tomić.
Ovaj film ne odaje samo počast jednom iznimnom zajedničkom životu u izazovnim vremenima, nego podsjeća i na ustrajnost i pripadnost jednoj političkoj ideji zbog koje protagonisti bivaju izgnani i potisnuti. U središtu filma nalazi se ljubav koja je, unatoč svemu, opstala i preživjela do tragičnog kraja izazvanog Covid-19. Osim svoje dokumentarne snage, film je i originalno djelo koje otvara novu perspektivu o energiji ljubavi, naroda, domovine, Slavonije i Hercegovine, jezika, žrtve i oprosta, između ostaloga rekla je Sablić Tomić.
Cijeli događaj upotpunio je nastup mezzosopranistice Jelene Kordić koja je izvela jednu od najpoznatijih hrvatskih, odnosno zagorskih popevki „Fala“ na stihove Dragutina Domjanića i glazbu Vlahe Paljetka, a nakon filma upriličen je prigodni domjenak.


