80. obljetnica oslobođenja - Koncentracijski logor Neuengamme

Povodom 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Neuengamme veleposlanik RH u DE Gordan Bakota kao i generalni konzul Kristijan Tušek prisustvovali su svečanostima protokola, prilikom kojeg su položili vijenac i zapalili svijeću u spomen stradalnika navedenog logora kao svih ostalih stradalnika nasilja i ratova. Koncentracijski logor Neuengamme bio je njemački koncentracijski logor koji se tijekom Drugog svjetskog rata nalazio u djelu Hamburga Neuengamme, na južnoj periferiji grada. Izgrađen je 1938. godine kao pomoćni logor koncentracijskom logoru Sachsenhausen (nedaleko od Berlina) i s vremenom se razvio u jedan od najvećih koncentracijskih logora na sjeveru Njemačke. Važno je istaknuti kako je u navedenom logoru bilo internirano 143 zatočenika porijeklom iz Hrvatske.

Povijest koncentracijskog logora Neuengamme

U koncentracijskom logoru Neuengamme je ukupno bilo zatočeno preko 100.000 ljudi iz cijele Europe, uključujući političke zatvorenike, Židove, Rome, Sinte i druge manjine, a više od 43.000 zatočenika je smrtno stradalo. Uvjeti logora bili su surovi, a zatočenici su bili prisiljeni obavljati teške poslove u obližnjim ciglanama i drugim tvornicama grada Hamburga. Mnogi su ljudi umrli od pothranjenosti, bolesti i zlostavljanja. Manji broj zatočenika je bio interniran u tom logoru s namjerom provođenja smrtne kazne. Prema najnovijim istraživanjima 143 zatočenika bilo je rodom iz Hrvatske, koliko ih je smrtno stradalo nije poznato. Proteklih osamdeset godina taj podatak nije bio evidentan, jer je na dosadašnjem spomeniku pisalo kako su na tom mjestu stradali zatočenici među ostalim iz Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Na inicijativu generalne konzulice Ukrajine dr. Iryne Tybinke, a uz podršku hrvatskog generalnog konzula Kristijana Tušeka ravnateljstvo stratišta je prihvatilo sugestiju te dalo izraditi novi spomenik u kojeg su uklesana današnja imena država, a koje su bile zemlje porijekla zatočenika logora. Povodom 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora u Neuegamme, u nazočnosti njemačkog kancelara Olafa Scholza, ove godine postavljen i otkriven je novi spomenik na kojem se navodi i Hrvatska kao jedna od 28 zemalja porijekla zatočenika ovog logora.

Sjećanje i upozorenje

Nakon rata logor su oslobodile britanske snage. Danas se na tom stratištu nalazi spomen područje koje obuhvaća, kako je već navedeno, novi spomenik žrtvama nacionalsocijalizma kao i dokumentacijski centar. Tijekom godine prikazuju se izložbe, organiziraju vođenja i događanja kojima se dokumentira i prenosi povijest logora i iskustva logoraša zainteresiranim posjetiteljima. Svake godine povodom obljetnice oslobađanja zatočenika upriličuje se službena komemoracija, pod pokroviteljstvom predsjednice Hamburškog parlamenta, na kojem strani diplomati, predstavnici vjerskih zajednica, udruga i političkih stranaka polažu vijence i prisjećaju se brojnih stradalnika. Na početku svečane komemoracije nazočne je pozdravio ravnatelj dokumentacijskog centra Neuengamme dr. Oliver von Wrochem. S obzirom kako se ove godine obilježava 80. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora u Neuengamme, tom je prigodom nazočio i (još)kancelar Olaf Scholz, kojem je to bio zadnji veliki javni nastup. Kancelar Scholz održao je prikladni govor u kojem je apostrofirao kako „…nikad više je sad“…, aludirajući na ozbiljno jačanje nacionalističkih i desničarskih političkih ideja, koje posebice promovira AfD (alternativa za DE). U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu kao i na autokratske tendencije u svijetu, Scholz je pozvao na obranu i očuvanje ujedinjenja Europe, dok DE pritom pripada posebna odgovornost. Također, su govorili gradonačelnik Hamburga dr. Peter Tschentscher, koji ističe kako i danas se susrećemo s populizmom, diskriminacijom i mizantropijom na mnoge različite načine. Osamdeseta obljetnica završetka Drugog svjetskog rata nas opominje kako se tim tendencijama moramo odlučno suprotstaviti. Daljnji govornici su bili Helga Melmed koja je kao dijete preživjela strahote logora te dr. Martine Letterie, predsjednica Amicale Internationale KZ Neuengamme (udruženje bivših zatočenika koncentracijskog logora u Neuengamme).

Značenje i pamćenje

Koncentracijski logor Neuengamme važno je mjesto sjećanja i upozorenja. Potiče nas na razmišljanje glede zločina pod nacionalsocijalizmom i poziva nas na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva svih ljudi i svakog čovjeka. Spomen-područje je mjesto pijeteta i sjećanja gdje se suočavamo s prošlošću u svrhu bolje budućnosti. U prilogu dostavljam nekoliko fotografija sa komemoracije kao i popis zatočenika i stradalnika porijeklom iz Hrvatske
U ponedjeljak 05. svibnja o.g. unuk jednog od smrtno stradalih zatočenika KZ Neuengamme porijeklom iz Hrvatske održao je predavanje u istraživačkom centru spomen područja Neuengamme. Riječ je o Aleksandru Bančiću, čiji je djed Josip Bančić iz Dolenji Krničari (Istra) umro u koncentracijskom logoru. Iznosio je svoja iskustva, s kojima se susretao tijekom istraživanja sudbine svog djeda. Pritom je isticao fenomen šutnje u vlastitoj obitelji glede života i patnje pokojnog Josipa Bančića.
 
Adresa:
KZ Gedenkstätte Neuengamme
Jean-Dolidier-Weg 75
D - 21039 Hamburg

• Ispis stradalnika u KZ Neuengamme
• Ivan Radulović
• Kovačević
• Popis zatočenika iz Hrvatske

Pisane vijesti