(Hina)
U okviru programa predsjedanja Hrvatske Odborom ministara Vijeca Europe, Vladin Ured za ravnopravnost spolova predstavio je u utorak, 12. lipnja 2018. godine novu Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeca Europe od 2018. do 2023., koja se od prethodne razlikuje po jednom dodanom cilju - zaštiti prava žena i djevojcica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila.
Iako je, kako je istaknuto, napredak na tom podrucju vidljiv, a pravni status žena u Europi poboljšan tijekom zadnjih desetljeca, još smo daleko od stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.
Razlike izmedu spolova i strukturne zapreke prisutne su na mnogim podrucjima te i dalje ogranicavaju žene i muškarce na njihove tradicionalne uloge, a žene sputavaju u ostvarivanju njihovih temeljnih prava.
Spor je napredak kada je rijec o sudjelovanju žena u politici, njihovom pristupu pravosudu i uklanjanju štetnih rodnih stereotipa i seksizama, a nasilje nad ženama i dalje je najizraženiji primjer raspodjele moci izmedu žena i muškaraca.
"U fokusu nove Strategije je sprjecavanje i borba protiv rodnih stereotipa i seksizma, nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, osiguranje ravnopravnog pristupa žena pravosudu, postizanje ravnoteže žena i muškaraca u donošenju odluka u politickom i javnom sektoru, zaštita prava žena i djevojcica migrantica, izbjeglica i tražiteljica azila, te uvodenje nacela ravnopravnosti spolova u sve javne politike", rekla je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena štimac Radin.
Migrantice i žene izbjeglice dodatno izložene nasilju
Svi su ciljevi, kazala je, isti kao i u ranijoj Strategiji, samo je pridodan jedan koji se odnosi na zaštitu migrantica. "Migrantice i žene izbjeglice cesto su izložene nasilju unutar svojih zajednica i slucajevima trgovanja ljudima", upozorila je štimac Radin.
Potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Irena Petrijevcanin Vuksanovic naglasila je kako se oko Strategije usuglasilo 47 zemalja clanica Vijeca Europe.
"Iako je prethodila polemika u kojoj su zemlje imale razlicita stajališta, postignuta je suglasnost oko toga kako treba štiti ljudska prava u Europi, kako se boriti protiv diskriminacije i postici ravnopravnost kojoj težimo", kazala je Petrijevcanin Vuksanovic.
Nije dovoljno da Hrvatska samo usvaja i implementira dokumente, naglasila je, vec je potrebna volja za jednakošcu svih u društvu. "Potrebni su strucnjaci rastereceni politicke pripadnosti da govore u hrvatskom javnom prostoru i pridonose podizanju kolektivne svijesti", porucila je.
Državna tajnica za politicke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušic porucila je kako je ravnopravnost spolova jedna od važnih odrednica rada hrvatske Vlade. "Naglasak je na uvodenju mjera za smanjivanja nejednakosti na tržištu rada, participiranju u donošenju odluka i borbi protiv nasilja nad ženama", rekla je Bušic.
Bušic se osvrnula i na Istanbulsku konvenciju rekavši kako smo se njezinom ratifikacijom pridružili grupi od 30 zemalja koje su pristupile tom važnom medunarodnom dokumentu.
Priopćenja
