Haiku Simpozij

Veleposlanik RH u Japanu dr. Drago štambuk predstavio je 14. listopada u kulturnom centru „Amu“ u Ebisu, u središtu Tokija, život i djelo pionira hrvatskoga haiku pjesništva Vladimira Devidéa, opisavši njegove pjesnicke pocetke u Japanu 1961. godine i utjecaj koji je svojim djelom i promidžbom japanske kulture i uljudbe izvršio na haiku autore u Hrvatskoj i široj regiji.

Veleposlanik RH u Japanu dr. Drago štambuk predstavio je 14. listopada u kulturnom centru „Amu“ u Ebisu, u središtu Tokija, život i djelo pionira hrvatskoga haiku pjesništva Vladimira Devidéa, opisavši njegove pjesnicke pocetke u Japanu 1961. godine i utjecaj koji je svojim djelom i promidžbom japanske kulture i uljudbe izvršio na haiku autore u Hrvatskoj i široj regiji. Hrvatski veleposlanik iznio je i svoje videnje modernoga i europskoga / svjetskoga kontekstualziranja haiku forme, znacaj sezonske rijeci kigo, i nove pristupe u ovoj vitalnoj vrsti koja samo u Japanu broji 30 milijuna sljedbenika. Europsku haiku vertikalu „Jadran – Baltik“ nadopunio je bivši švedski veleposlanik u Japanu Kai Falkman, osnivatelj i predsjednik švedskoga haiku društva, te autor haiku biografije Daga Hammarskjölda, tragicno poginulog generalnog tajnika UN-a, jednoga od prvih švedskih haiku pjesnika. Zajedno s Larsom Granströmom, Kai Falkman predstavio je knjigu Jedanaest švedskih haiku pjesnika i govorio o specificnostima švedskoga pristupa u pisanju haiku poezije. Raspravi o kulturološkim razlikama haiku pisanja u Japanu i u svijetu pridonio je glasoviti japanski fizicar i haiku pjesnik Akito Arima, pocasni clan HAZU i autor knjige „Einsteinovo stoljece“ koje je na hrvatski preveo hrvatski haidžin Luko Paljetak. Na simpoziju su sudjelovali i znacajni japanski haiku i renga pjesnik, profesor Seikei sveucilišta, Shokan Tadashi Kondo, haiku poslenici Ryosai Suzuki, Hitoyo Horie, Emiko Miyashita i drugi. Zakljucak haiku simpozija bio je da su haiku poezija i njeni autori svojom obrazovnom ulogom i plemenitim nastojanjima u kulturi i ekologiji sve važniji u svijetu, a osobito zbog uvažavajuceg odnosa prema prirodi koja s covjekom, želimo li kao vrsta preživjeti, ima biti u ravnoteži. U svjetlu komentara na Hammarskjöldovo djelo kao i na ulogu predsjednika Europskog vijeca Hermana Van Rompuya u pisanju haiku forme, izražena je i ideja da se glas haiku pjesnika cuje i kroz medunarodne organizacije, poput UN-a.

Priopćenja