Dan državnosti 2009

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen je u Tokiju 25. lipnja 2009. objavljivanjem napisa o Hrvatskoj veleposlanika RH u Japanu dr. Drage štambuka. Tekst o postignucima RH na politickom i gospodarskom planu, bilateralnim odnosima s Japanom, kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama, te o investicijskim mogucnostima, naslovljen “Croatia and Japan, beauty bound countries, deepening ties“ (Hrvatska i Japan, ljepotom povezane zemlje, produbljuju svoje veze) objavljen je u dnevnim novinama na engleskome jeziku The Daily Yomiuri, The Japan Times i The Asahi Shimbun, kao i u Internet izdanju dnevnih novina The Mainichi Shimbun. Najopsežniji prilog, objavljen u dnevniku The Asahi Shimbun (na citavoj stranici), nosi podnaslov “Japan is experiencing Croatia boom“ (Japan prolazi kroz hrvatski boom) koji je citat parlamentarnog zastupnika i bivšega ministra financija Sadakazu Tanigakija, clana Parlamentarne lige prijateljstva Japan-Hrvatska.

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen je u Tokiju 25. lipnja 2009. objavljivanjem napisa o Hrvatskoj veleposlanika RH u Japanu dr. Drage štambuka. Tekst o postignucima RH na politickom i gospodarskom planu, bilateralnim odnosima s Japanom, kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama, te o investicijskim mogucnostima, naslovljen “Croatia and Japan, beauty bound countries, deepening ties“ (Hrvatska i Japan, ljepotom povezane zemlje, produbljuju svoje veze) objavljen je u dnevnim novinama na engleskome jeziku The Daily Yomiuri, The Japan Times i The Asahi Shimbun, kao i u Internet izdanju dnevnih novina The Mainichi Shimbun. Najopsežniji prilog, objavljen u dnevniku The Asahi Shimbun (na citavoj stranici), nosi podnaslov “Japan is experiencing Croatia boom“ (Japan prolazi kroz hrvatski boom) koji je citat parlamentarnog zastupnika i bivšega ministra financija Sadakazu Tanigakija, clana Parlamentarne lige prijateljstva Japan-Hrvatska. U tekstu stoji kako je od 2005. godine Veleposlanstvo RH u Japanu intenziviralo aktivnosti na promociji Hrvatske kao atraktivne turisticke destinacije, te je u protekle tri godine zabilježen znacajni porast japanskih turista u Hrvatskoj. U 2008. godini Hrvatska je ugostila 145,000 gostiju iz Japana, što je za 66% više u odnosu na 2007. godinu, odnosno gotovo pet puta više u odnosu na 2005. Podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u prva dva mjeseca ove godine Hrvatsku posjetilo više od 14,000 Japanaca, odnosno gotovo 20% više u usporedbi s istim periodom 2008, potvrduju cinjenicu da japanski turisti pokazuju stalan interes za putovanja u Hrvatsku, usprkos sveukupnom padu putovanja Japanaca u inozemstvo. Premda su Japan i Hrvatska zemljopisno udaljene zemlje, Hrvatska je bliže Japanu nego što bi se to moglo ocekivati, navodi hrvatski Veleposlanik, obrazlažuci to cinjenicom da luka Rijeka cini Hrvatsku najbližom zemljom japanskim tvrtkama koje imaju proizvodne pogone u zemljama Srednje i Istocne Europe. U tekstu se takoder navodi kako pored logistickih prednosti, Hrvatska japanskim investitorima može ponuditi visoko obrazovanu i inovativnu radnu snagu, koja je zasigurno bila jedan od glavnih razloga da se Yazaki, poznati japanski proizvodac dijelova za automobilsku industriju, odlucio otvoriti centar za istraživanje i razvoj u Zagrebu. Takoder, vodece japanske, a i svjetske, brodarske tvrtke Mitsui O.S.L. Lines (MOL) i Nippon Yusen Kaisha (NYK) iznimno su zadovoljne kvalitetom i sposobnostima hrvatskih kapetana i casnika koji plove na njihovim brodovima. Veleposlanik štambuk naveo je kako turizam i gospodarstvo nisu jedine veze Japana i Hrvatske, vec postoji mnogo drugih poveznica od kojih su neke još uvijek skrivene i nisu široko poznate. Tako se, na primjer, Marko Polo, cija obitelj potjece s Korcule, u svojoj knjizi “Il Millione“ referira na Japan kao “zlatnu zemlju“ i piše o poznatom budistickom hramu Konjikido u gradu Hiraizumi. Takoder, knjiga “De Institutione bene vivendi“ oca hrvatske književnosti Marka Marulica bila je inspiracija za prvu japansku knjigu pisanu latinicnim pismom “Sanktos-no-gosagyo“ izdanu 1591. Pored toga, arija “U boj, u boj“ iz Zajceve opere “Nikola šubic Zrinski“ jedan je od najpopularnijih napjeva medu japanskim muškim zborovima, te je zaštitni znak Kwansei Gakuin Glee Cluba, najstarijega i najpoznatijega muškoga zbora u Japanu. Pored fotografije veleposlanika štambuka, prilog je popracen fotografijom Dubrovnika, Marka Pola, velikog hrvatskog znanstvenika i inovatora Nikole Tesle, hrvatskog kukurijeka (Hellebores Croaticus), cvijeta iznimno voljenoga u Japanu, te s fotografijom izvedbe arije “U boj, u boj“, na kojoj se Kwansei Gakuin Glee Clubu pridružio hrvatski Veleposlanik. Objavljivanje priloga u japanskom dnevnom tisku sponzorirale su tvrtke Shimizu Corporation, Yazaki i Chiyoda Technol, turisticka agencija Hankyu Travel International, te Koncertna udruga Min-On. Za skraceni tekst objavljen u The Mainichi Daily kliknite ovdje.

Priopćenja