Summit Kine i Srednje i Istočne Europe u Dubrovniku dio je kontinuiranog jačanja hrvatskog vanjskopolitičkoga položaja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se danas, otvarajući sjednicu Vlade, na aktualna zbivanja u proteklome tjednu, izdvojivši jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u Hrvatskoj – posjet kineskoga premijera i sastanak na vrhu suradnje Kine i 17 europskih zemalja u Dubrovniku.

Otvarajući 152. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je jučer održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve logora Jasenovac, kao i preživjele zatočenice i zatočenike logora.

„Izrazili smo naš pijetet prema žrtvama tog ustaškog logora, osudili režim u kojem su takvi logori postojali i naglasili kako je važno da njegujemo kulturu sjećanja“, poručio je premijer Plenković.

Uz dijalog do jedinstvene komemoracije u Jasenovcu

Dodao je koliko je važno u tom kontekstu obrazovati mlade istaknuvši kako je postignut dobar konsenzus u kurikulumu koji se odnosi na povijest.

Izrazio je nadu da će se u idućoj godini, kroz dijalog s predstavnicima manjina, osobito Židova, Srba i Roma, te antifašističkih udruga, ostvariti Vladina želja da komemoracija u Jasenovcu bude jedinstvena.

Prošloga tjedna održan je i jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih događaja u mandatu ove Vlade, a to je posjet kineskoga premijera Lija Keqianga.

Premijer Plenković taj je posjet ocijenio izrazito važnim za Hrvatsku, u kontekstu političkih i gospodarskih odnosa s Kinom, te dizanja dijaloga na novu, višu razinu.  

Radi se o prvom posjetu kineskoga premijera Hrvatskoj uopće, a ovo je bio šesti bilateralni susret Plenkovića i Li Keqianga u protekle dvije i pol godine.

Veliki iskoraci u odnosima s Kinom

Tom je prigodom potpisan niz sporazuma iz područja poljoprivrede, turizma, znanosti, športa, digitalizacije, prometa i financijske suradnje. Također, na margini Poslovnoga foruma u Dubrovniku, potpisani su dodatni sporazumi koji će omogućiti veću trgovinsku razmjenu i konkretne poslove između hrvatskih i kineskih tvrtki, ali i drugih tvrtki iz srednje i istočne Europe.

Obilježena je i godina suradnje u kulturi i turizmu između Hrvatske i Kine, koja je započela otvaranjem izložbe o drevnim kineskim učenjacima u Klovićevim dvorima.

„Na bilateralnom planu napravili smo velike iskorake. Posjetili smo gradilište Pelješkog mosta, a kineski premijer je osobno shvatio značaj najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj u ovome trenutku, koji osim što spaja državni teritorij, spaja i sredstva europskoga proračuna uz izvođenje radova od strane China Road And Bridge Corporation“, poručio je Plenković te dodao da je u tom projektu spojena globalna dimenzija značaja Pelješkoga mosta.

Razgovori o Uljaniku i 3. maju

Najavio je da će ovih dana Hrvatsku posjetiti predstavnici kineske kompanije za brodogradnju na razgovore o brodogradilištima Uljanik i 3. maj. 

„Sa svoje strane smo napravili zaista sve što smo mogli da ih animiramo i zainteresiramo za ova dva brodogradilišta. Vidjet ćemo nakon njihovoga posjeta kakvi će biti daljnji kontakti“, rekao je.

Govoreći o multilateralnom dijelu posjeta, naglasio je da je od sastanka na vrhu u Dubrovniku inicijativa Kina + 16 postala Kina + 17, s obzirom da joj se upravo u Dubrovniku priključila Grčka.

Na sastanku na vrhu u Dubrovniku sudjelovali su svi premijeri, osim latvijskoga koji je imao glasovanje o povjerenju vladi.

„To je poruka ne samo prema Kini, nego i prema Hrvatskoj i dio je kontinuiranog jačanja našeg vanjskopolitičkoga položaja“, rekao je premijer Plenković izrazivši zadovoljstvo organizacijom cijeloga događaja.

Odgoda Brexita

Od ostalih tema izdvojio je izvanredni sastanak Europskoga vijeća koji se odnosio na produljenje roka za Brexit.

„Taj rok danas je 31. listopada. Njega smo dogovorili na način da se da još nekoliko mjeseci, kako se ne bismo morali sastajati svaka dva, tri tjedna i ovisno o raspoloženju na političkoj sveni u Britaniji donositi nove odluke“, pojasnio je Plenković.

Što se tiče izbora hrvatskih zastupnika u Europski parlament kazao je da će Hrvatska u prvoj fazi imati 11 zastupnika, a u trenutku kada Ujedinjena Kraljevina izađe iz Europske unije, Hrvatska će imati 12 zastupnika.

Osvrnuo se i na prošlotjedni sastanak s predstavnicima udruga, ustanova i organizacija koje brinu o žrtvama nasilja.

"One će pomoći u svim naporima koje Vlada radi na međuresornoj razini kako bismo sprječavali i kažnjavali obiteljsko nasilje te ojačali mehanizme i institucije koje u procesu sudjeluju da se pomogne žrtvama", istaknuo je Plenković.

Uspješna vježba Modex Cres 2019.

Izdvojio je i posjet povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Stylianidesa, te uspješnu veliku vatrogasnu vježbu Modex Cres 2019. sa 300 sudionika iz desetak zemalja.

„Još jednom smo pokazali kako smo upravo u pogledu aktivnosti koje se tiču sprječavanja, ali i reagiranja na krize,  osobito glede požara, jedna od bitnih mediteranskih zemalja koja ima važnu ulogu. Još je važnije da smo s povjerenikom Stylianidesom dogovorili daljnje jačanje naših tehničkih
kapaciteta, što će se vidjeti i u novim zračnim snagama koje će biti na raspolaganju Hrvatskoj“, kazao je.

Hrvatska u plusu 14,4 milijarde kuna

Vezano uz europske teme, premijer Plenković naveo je da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. do 1. travnja 2019. godine, od kada je članica Europske unije do sada, u Europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, a istodobno iz europskoga proračuna primila 34,1 milijardu kuna.

„Za sve one koji dvoje o tome imamo li više ili manje koristi od članstva u Europskoj uniji, dobro je podsjetiti da smo na današnji dan u plusu 14,4 milijarde kuna, a taj višak će se povećavati s obzirom da apsorpcija sredstava u našem mandatu ide puno dinamičnije nego prije, od 9 posto ugovorenih
projekata, na 66 posto, a do kraja godine bit će 85 posto“, poručio je i dodao da će Hrvatska do kraja ove financijske perspektive iskoristiti praktički sva sredstva koja su joj na raspolaganju.

(Vlada RH)

Priopćenja