Bilateralni odnosi izmedu španjolske i Hrvatske u posljednjih par godina znacajno su ojacali, osobito u 2004. i 2005. godini. Dvije europske države iako tradicionalno nisu bile izrazito povezane u bližoj i daljoj prošlosti dijele tri zajednicka momenta:
- pripadnost Mediteranu,
- iskustvo susretanja razlicitih kultura i religija,
- iznimnu zemljopisnu i kulturnu raznolikost.
Tijekom posljednjeg desetljeca sve više "otkrivaju" jedna drugu i intenziviraju medusobne kontakte i suradnju. To osobito vrijedi za španjolsku cija šira javnost sve cešce percipira Hrvatsku izdvojeno iz paketa bivše Jugoslavije i sve više je identificira kao zemlju športskih uspjeha i prirodnih ljepota, atraktivno turisticko odredište i podrucje privlacno za investiranje. Boljem upoznavanju hrvatske kulture i povijesti nedvojbeno je pridonijela prisutnost pripadnika španjolske vojske u misijama u BiH tijekom devedesetih, kao i kasnije zajednicko sudjelovanje hrvatskih i španjolskih vojnika u Afganistanu te brojnim drugim medunarodnim mirovnim misijama.
španjolska podrška integraciji Hrvatske u Europsku uniju i NATO
Na razini politickih odnosa španjolska vidi Hrvatsku kao buducu clanicu Europske unije i NATO-a te istodobno mediteransku zemlju. Time je percipira kao svoga buduceg partnera u "mediteranskom lobby-ju" unutar jedne i druge integracije, koji cine države sa sjevernih mediteranskih obala i južnog krila Europe koje imaju zajednicke specificne interese (pitanja zaštite mora, ribarstva, reguliranja plovidbe, suzbijanja terorizma i nezakonite imigracije i dr).
španjolska tradicionalno podržava ulazak Hrvatske u euro-atlantske integracije. I sama je prošla zahtjevni put integracije u Europsku uniju te temeljem vlastitoga iskustva najbolje zna koliko je njezin ulazak u Uniju donio dobra i koristi španjolskim gradanima. Krunski dokaz intenziviranja pozitivnog stava i povjerenja prema Hrvatskoj jest podrška koju je koncem ljeta 2005. godine španjolska Vlada dala Hrvatskoj u vidu zagovaranja žurnoga pocetka pregovora izmedu Hrvatske i Europske unije. Nedvosmisleni stav ove velike zemlje i utjecajne clanice Unije, koja ne pripada državama tradicionalnog srednjo-europskog "navijackog kluba" brze integracije RH u Uniju, znacajno je pridonio konacnom konkretnom pocetku pregovora 3. listopada 2005.
Nastavak rastuce bilateralne suradnje u 2006.
Zahvaljujuci rastucem razumijevanju izmedu predstavnika dviju vlada i dviju diplomacija te sve cešcih posjeta i kontakata na svim institucijskim razinama, bilateralna suradnja izmedu Hrvatske i španjolske opcenito je u porastu. U veljaci 2006. u Madridu je ostvaren prvi službeni kontakt predstavnika parlamenata dviju država – susret predsjednika Vanjsko-politickih odbora hrvatskog i španjolskog parlamenata.
U ožujku je na madridskom Institutu za medunarodna pitanja i vanjsku politiku je održan Hrvatsko-španjolski dan s naslovom "Hrvatska, španjolska i Europska unija", uz prisustvo državnih tajnika za Europsku uniju dviju država te predstavnike akademske i diplomatske zajednice. Manifestacija je bila dobro posjecena i rezultirala je konkretnim dogovorima daljnje suradnje na ovome polju.
U lipnju iste godine hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarovic boravila je u službenom posjetu španjolskoj, odazvavši se pozivu španjolskog ministra vanjskih poslova i suradnje Miguela Ángela Moratinosa. Tijekom ministarskog susreta sklopljen je bilateralni Sporazum o medusobnom priznavanju i zamjeni nacionalnih vozackih dozvola izmedu Hrvatske i španjolske. Povrh ministarskog susreta ministrica je imala predavanje na najprestižnijoj politickoj tribini u Madridu "Forum Europa" te otvorila "Hrvatske gospodarske dane" u Barceloni.
U srpnju 2006. španjolski državni tajnik za EU Alberto Navarro posjetio je Hrvatsku, a dva mjeseca prije njega državni tajnik za turizam i trgovinu Pedro Mejía s desetak gospodarstvenika. Oba posjeta donijela su vrlo pozitivne rezultate te dale priliku španjolskim dužnosnicima steci bolji uvid u sve ono što Hrvatska cini pripremajuci se za buduce clanstvo u Uniji.
Nadalje, odlukom predsjednika RH Mesica od 16. veljace 2006. na španjolskom državnom podrucju imenovan je još jedan pocasni konzul Republike Hrvatske: g. Miquel Capella i Moia, s konzularnim ovlastima za podrucje autonomne pokrajine Balearskog otocja.
Dvoje španjolskih gradana zaslužnih za promicanje hrvatskih interesa u španjolskoj i poticanje medudržavne suradnje na planu znanosti i kulture u 2006. nagradeni su odlicjima Republike Hrvatske. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulica odlikovani su:
- prof. dr. sc. Carlos Moreiro González, profesor europskog prava na Sveucilištu "Carlos III" i - prof. dr. sc. Isabel Roda de Llanza, profesorica arheologije na Autonomnom sveucilištu Barcelone.
Tri španjolska veleposlanika u Zagrebu
Vrijedi istaci znacajnu španjolsku prisutnost na najvišoj razini u hrvatskome glavnom gradu. S obzirom na to da je apostolski nuncij u Hrvatskoj španjolac (msgr. Lozano), a od proljeca 2005. novi šef Misije OESS-a u Hrvatskoj takoder je španjolac (veleposlanik Fuentes), proizlazi da je španjolska putem svojih veleposlanika trenutno najzastupljenija država pred hrvatskom Vladom. Zajedno sa španjolskim veleposlanikom na celu Veleposlanstva Kraljevine španjolske u Zagrebu (veleposlanik Salazar), u Zagrebu su trenutno na dužnosti ukupno tri španjolska veleposlanika, cime se ne može pohvaliti niti jedna druga država.
Priopćenja
