XII. Konferencija predsjednika parlamenata regionalnog partnerstva 4.-5. studenog 2010.
Drugog dana konferencije predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, koja se održava u Varšavi, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebic dao je punu potporu europskoj politici dobrosusjedstva, porucivši da je regionalna suradnja važna odrednica hrvatske vanjske politike.
"Jasno opredjeljenje za regionalnu suradnju i odgovornost koju Hrvatska ima prema zemljama jugoistocne Europe važna je odrednica naše vanjske politike" kazao je Bebic. Pojasnio je da je Hrvatska zbog "svojih teških iskustava u prošlom stoljecu" svjesna potrebe gradenja dobrosusjedskih veza medu državama umjesto izgradnje novih zidova podjele. "U tome smislu, podržavamo europsku politiku dobrosusjedstva, dokument koji upravo tome teži", porucio je Bebic predsjednicima parlamenta Austrije, Ceške, Madarske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske i Poljske...
Izvor: Ured predsjednika Hrvatskog sabora/HINA
XII. Konferencija predsjednika parlamenata regionalnog partnerstva 4.-5. studenog 2010.
Drugog dana konferencije predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, koja se održava u Varšavi, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebic dao je punu potporu europskoj politici dobrosusjedstva, porucivši da je regionalna suradnja važna odrednica hrvatske vanjske politike.
"Jasno opredjeljenje za regionalnu suradnju i odgovornost koju Hrvatska ima prema zemljama jugoistocne Europe važna je odrednica naše vanjske politike" kazao je Bebic. Pojasnio je da je Hrvatska zbog "svojih teških iskustava u prošlom stoljecu" svjesna potrebe gradenja dobrosusjedskih veza medu državama umjesto izgradnje novih zidova podjele. "U tome smislu, podržavamo europsku politiku dobrosusjedstva, dokument koji upravo tome teži", porucio je Bebic predsjednicima parlamenta Austrije, Ceške, Madarske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske i Poljske.
U govoru posebice posvecenom istocnom aspektu europske politike dobrosusjedstva, Bebic je podsjetio da je Hrvatska trenutno ukljucena u prekogranicnu suradnju sa Slovenijom, BiH, Madarskom, Crnom Gorom, Srbijom, kao i u jadransku prekogranicnu suradnju. Kao primjer politike dobrosusjedstva koju Hrvatska provodi, naveo je dogovor sa Slovenijom o rješenju granicnog spora nije zaboravio spomenuti ni cinjenicu da je Hrvatska urucila prijevod pravne stecevine EU-a svim zemljama regije. Ustvrdivši u svom govoru da je Hrvatska predvodnik u procesu euroatlantskih integracija u regiji, naglasio je da je Hrvatska bila i ostat ce "snažan zagovaratelj europske buducnosti svih zemalja svog okruženja". Svoj je govor celni covjek Sabora zakljucio rijecima da je "Hrvatska do sada višestruko dokazala svoju spremnost da potice pozitivne razvoje u regiji te svakoj zemlji bude oslonac i partner na integracijskom planu".
Sudionici konferencije su nakon dvodnevnih rasprava o energetskoj sigurnosti i politici dobrosusjedstva, s naglaskom na tzv. istocnu dimenziju, donijeli zajednicku izjavu u vezi s energetikom, složili su se da zemlje srednje Europe trebaju koristiti svoj potencijal u aktivnom oblikovanju energetske politike EU-a te da, u cilju osiguranja odgovarajuce razine energetske sigurnosti, treba razvijati i medusobne odnose s trecim zemljama.
Po pitanju istocnog aspekta europske politike dobrosusjedstva predsjednici parlamenata su zakljucili da je suradnja partnerskih zemalja s europskim strukturama od iznimne važnosti takoder su se složili oko nužnosti liberalizacije viznog režima za državljane partnerskih zemalja.
Madarska i Poljska, zemlje koje ce sljedece godine predsjedati Europskom unijom, najavile se da ce upravo pitanja energetske sigurnosti EU-a i istocnog partnerstva biti u središtu njihovog rada 2011. Sljedeci 13. sastanak predsjednika parlamenata regionalnog partnerstva održat ce se u travnju 2011. u Bratislavi.
Izvor: Ured predsjednika Hrvatskog sabora/HINA
Priopćenja
