Turizam
Tablicni prikaz usporednih podataka o dolascima i nocenjima turista iz Republike Poljske za razdoblje sijecanj - listopad 2011. godine u odnosu na razdoblje sijecanj – listopad 2011.godine (Izvor: DZS RH)
Dolasci (u tisucama)
Nocenja (u tisucama)
Indeksi
I-X. 2011.
I-X. 2010.
453 169
I-X.2010.
2 890 830
struktura
nocenja - 5,8
I-X. 2011.
492 880
II.X.2011.
3 128 610
% prosjecan
broj nocenja
po dolasku - 6,3
Indeksi
I-X. 2010.
I-X. 2011.
108,8
Indeksi
I-X. 2010.
I-X. 2011.
108,2
Podaci za referentno razdoblje pokazuju znacajan rast kako broja dolazaka (povecanje od 8,8%), tako i nocenja (porast od 8,2%) poljskih turista u Hrvatsku, što Poljsku postavlja ne visoko šesto mjesto u pogledu emitivnih turistickih tržišta. Tim brojkama valja pridodati i znacajan broj individualnih, a nezabilježenih dolazaka. Kroz podatke vezano za turisticki promet vidljivo je da dolazi do djelomicne kompenzacije negativnih trendova u trgovinskoj razmjeni.
Glavni razlozi ovogodišnjih izuzetno dobrih rezultata sa poljskog tržišta su, prema procjeni Ureda HTZ-a i Veleposlanstva RH u Varšavi, sljedeci:
1.) nastavak dobre konjunkture poljskog gospodarstva i u 2011.g.
2.) povecanje životnog standarda prosjecnog poljskog gradanina, praceno rastom place i svih vidova potrošnje, u tome i turisticke potrošnje
3.) nepomucena simpatija Poljaka prema Hrvatskoj
4.) kvalitetno pripremljena i odradena promotivna kampanja predstavništva HTZ-a u Poljskoj
što se tice procjena kako gospodarskih, tako i turistickih kretanja za sljedecih nekoliko mjeseci, nema vecih naznaka panike ili pretjeranog pesimizma, iako su poljske monetarne vlasti, ali i prosjecni Poljaci, svjesni cinjenice da globalna gospodarska recesija nije mimoišla Poljsku, te da ce brojni vidovi potrošnje, a tako i one turisticke, biti u reducirani (ipak, u tom kontekstu za pretpostaviti je da ce turisti preferirati bliže i lakše dostupne destinacije)
Takoder, osim spomenutih blagotvornih kompenzacijskih ucinaka na vanjskotrgovinsku bilancu, turisticku klijentelu valja promatrati i kao potencijalno dobrog potrošaca hrvatskih proizvoda u Poljskoj pa u tom smislu iznova apeliramo na izraženiji angažman hrvatskih tvrtki.
Zakljucno, a imajuci u vidu veliki znacaj koji u medusobnim gospodarskim odnosima zauzima turizam, smatramo da bi bilo poželjno uvodenje izravnih zrakoplovnih linija, odnosno organiziranje charter letova za proljetno/ljetno razdoblje izmedu poljskih gradova i destinacija na Jadranu.
Priopćenja
