Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, proglašen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2005., obilježava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. oslobođen najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau.

Toga dana prisjećamo se sustavnog progona, genocida i stradanja židovskog, romskog i drugih naroda tijekom Drugog svjetskog rata. Dotad nezabilježene strahote holokausta potresle su temelje naše civilizacije, a sjećanje na ovaj tragični trenutak povijesti čovječanstva uvijek iznova upozorava na potrebu razvijanja međusobnog razumijevanja i poštovanja, kako isključivost, ekstremizam i netrpeljivost ne bi nikada ponovo prevladali.

Ovaj datum je također prigoda za odavanje priznanja hrvatskim Pravednicima među narodima, njih 120, koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata izložili vlastite živote kako bi spasili svoje sugrađane židovske vjere.

Hrvatska njeguje kulturu sjećanja na žrtve holokausta te promiče borbu protiv svih oblika rasizma i diskriminacije. Kao članica Međunarodnog saveza za sjećanje na žrtve holokausta (IHRA), tijela osnovanog s ciljem međudržavne suradnje na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, Hrvatska zajedničkim naporima s ostalim članicama Saveza i organizacijama civilnog društva pridonosi širenju znanja, javnom djelovanju te razvoju standarda na području obrazovanja mladih naraštaja o užasima holokausta.

IHRA-ine radne definicije antisemitizma te negiranja i iskrivljavanja činjenica o holokaustu vrijedan su alat u hrvatskom obrazovnom sustavu i javnim politikama.

U prosincu 2020., na posljednjem plenarnom zasjedanju IHRA-e pod njemačkim predsjedanjem, jednoglasno je prihvaćena nominacija Hrvatske za predsjedanje IHRA-om u 2023. godini, što je dodatna potvrda činjenice da je naša predanost borbi protiv antisemitizma te negiranja i iskrivljavanja holokausta prepoznata.

Posljednjih nekoliko godina u Europi i svijetu upozorava se na sustavni porast govora mržnje, rasizma, ksenofobije i netolerancije prema manjinama i drugim osjetljivim skupinama. Kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom dodatno pridonosi jačanju ekstremističkih narativa suprotnih miru, pluralizmu i demokraciji. Upravo zato razvijanje svijesti o slobodi, jednakosti i uvažavanju različitosti te sustavni rad na njihovom promicanju ostaju naša trajna zadaća.

Priopćenja