Hrvatska zna što znači biti žrtvom agresije, stajat ćemo uz Ukrajinu koliko god bude trebalo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Varšavi na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji za Ukrajinu. U prigodnom obraćanju naglasio je da su sudionici konferencije u Varšavi iskazali prijateljsku solidarnost s Ukrajinom u trenutku kad ruska agresija pogađa ne samo ukrajinske žene, djecu, starije osobe, civile, vojnike, kuće i  infrastrukturu već i ukrajinski identitet i slobodu.
Istaknuo je da je ruska agresija uzrokovala patnju za 13 milijuna ljudi koji su u kratkom periodu morali napustiti svoje domove te 6 milijuna onih koji su napustili Ukrajinu. Dodao je i da će se posljedice razorne agresije sanirati još godinama.
 
Premijer je naglasio da Hrvatska stoji uz Ukrajinu jer zna što znači biti žrtvom agresije. Stoga ćemo, rekao je, i na današnjoj konferenciji potvrditi dodatnih 5 milijuna eura financijske i humanitarne pomoći ukrajinskom narodu.
 
"Hrvatska je uz Ukrajinu i bit će koliko god bude trebalo", poručio je Plenković.
 
Razgovori o BiH, Schengenu, Eurozoni, energetskoj neovisnosti
 
Uoči Konferencije premijer je održao niz susreta.
 
S predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen razgovarao je o daljnjoj pomoći ukrajinskom narodu koji brani svoju zemlju i europske vrijednosti. "Važno je nastaviti s naporima na razini Europske unije za postizanje veće energetske neovisnosti", objavio je Plenković na Twitteru. Razgovarali su i o idućim koracima za članstvo u Schengenu i Eurozoni, za koje je Hrvatska spremna.
 
Premijer je s von der Leyen raspravio i situaciju u Bosni i Hercegovini nakon raspisivanja Općih izbora. "Potreban je dodatan angažman Europske unije za postizanje političkog konsenzusa u BiH. Bez izborne reforme ne može se osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i funkcionalnost Bosne i Hercegovine", naveo je Plenković.
 
Premijer Plenković se u Varšavi sastao i sa slovenskim premijerom Janezom Janšom s kojim je razgovarao o daljnjoj financijskoj i humanitarnoj pomoći Ukrajini, provedbi sankcija protiv Rusije te potrebi ulaganja u energetsku neovisnost Europske unije.
 
S predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom razgovarao je o idućim koracima za članstvo Hrvatske u Schengenu te podršci na razini Vijeća, daljnjoj financijskoj, humanitarnoj i političkoj pomoći Ukrajini te situaciji u BiH i na jugoistoku Europe.
 
Premijer se sastao i predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom. Kazao je da je Hrvatska solidarna s Ukrajinom koja je žrtva ruske agresije. "Danas ćemo potvrditi dodatnih 5 milijuna eura financijske i humanitarne pomoći ukrajinskom narodu", naveo je Plenković.
 
Na konferenciji prikupljeno najmanje 6,5 milijardi dolara
 
U obraćanju medijima nakon sastanaka, ponovio je da je Vlada na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici donijela Odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine povodom Međunarodne donatorske konferencije na visokoj razini za Ukrajinu u suorganizaciji Vlade Republike Poljske, Vlade Kraljevine Švedske te predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije, uz sudjelovanje podtajnika Ujedinjenih naroda zaduženog za humanitarna pitanja i koordinatora za pružanje hitne pomoći, s doprinosom u iznosu od 5 milijuna eura.
 
Zahvalio je hrvatskim kompanijama koje su odlučile pomoći u robi i lijekovima ukrajinskom narodu.
 
"Mi ćemo našu solidarnost i našu podršku nastaviti davati Ukrajini i ukrajinskom narodu, to radimo, jer Hrvatska zna što znači biti žrtva agresije, a isto tako i iz srca jer smatramo da u ovakvom trenutku trebamo pomoći našim ukrajinskim prijateljima koji se nalaze u situaciji koja je nevjerojatna, gdje je Rusija prekršila sva načela međunarodnog prava i poretka i svih vrijednosti iza kojih stojimo", naglasio je.
 
Kazao je da je poljski premijer Mateusz Morawiecki,koji je sudomaćin konferencije u Varšavi uz švedsku premijerku Magdalenu Andersson,.objavio da je na tom skupu prema prvim procjenama prikupljeno 6,5 milijardi dolara.
 
„Mi smo Ukrajinu podržali i politički, diplomatski, humanitarno, tehnički i u drugim oblicima, a to ćemo činiti i dalje”, poručio je premijer, pa dodao da je siguran da će ovakvih konferencija biti još".
 
Hrvatski premijer kazao je da se dio ukrajinskih građana, koji su smješteni u susjednim državama, počeo postupno vraćati svojim kućama te će trebati dati doprinos i obnovi Ukrajine.
 
"Obnova će biti dugotrajna i skupa jer su razmjeri agresije i razaranja zaista veliki", rekao je, dodavši da je to vidljivo i iz govora predsjednika Zelenskog i premijera Šmihala te filmove koji su danas prikazani.
 
Nastavit ćemo razgovore o položaju hrvatskog naroda u BiH
 
Upitan o susretima i razgovorima koje je vodio na marginama konferencije, Plenković je kazao da je s premijerom Šmihalom razgovarao o situaciji u Ukrajini, a s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen, u redovitom dijalogu, osim o Ukrajini, i o energetskim i humanitarnim temama te o Europskom vijeću koje će se održati sredinom svibnja u Bruxellesu i bit će posvećeno energetici kao i o stanju na jugoistoku Europe te u Bosni i Hercegovini.
 
"Ja sam ponovio stav Hrvatske kako nije dobro da su raspisani izbori u BiH, a da se u međuvremenu nije postigao dogovor i konsenzus političkih stranaka o reformi Izbornog zakona kako bi Hrvati bili ravnopravni u Bosni i Hercegovini. To je pozicija koju mi zagovaramo godinama, konzistentno, stalno i mislim da je i našim sugovornicima jasno da situacija kakva je sada, nakon jučerašnje odluke, nije dobra niti korisna za funkcionalnost BiH", rekao je, dodavši da će se razgovori na tu temu i dalje nastaviti.

Pisane vijesti