ZNANSTVENI SKUP:
USTAVNO PRAVNI POLOŽAJ HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI - pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura
27. i 28. listopada 2005. održao se znanstveni skup o Ustavno pravnom položaju Hrvata u BiH, o pravnom statusu, jeziku, obrazovanju, kulturi i medijima. Organizatori su: Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost osnovano 1993. god. u Sarajevu pod okriljem HKD "NAPREDAK" i Sveucilište u Mostaru, a pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajuceg Predsjedništva BiH gospodina Ive Mire Jovica.
Neum, 27. i 28. listopada 2005.
ZNANSTVENI SKUP:
USTAVNO PRAVNI POLOŽAJ HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI - pravni status, jezik, mediji, obrazovanje, kultura
27. i 28. listopada 2005. održao se znanstveni skup o Ustavno pravnom položaju Hrvata u BiH, o pravnom statusu, jeziku, obrazovanju, kulturi i medijima. Organizatori su: Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost osnovano 1993. god. u Sarajevu pod okriljem HKD "NAPREDAK" i Sveucilište u Mostaru, a pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajuceg Predsjedništva BiH gospodina Ive Mire Jovica.
Uvodnu rijec imali su prof.dr. Mladen Bevanda koji je mišljenja kako samo valja slijediti nacela ustavnosti, znanosti i humanosti buduci je to temelj jednakopravnosti svakog naroda, a ne unifikacija ili asimilacija koju hrvatski narod ne prihvaca pa mu se pripisuje cak i segregacija. Hrvati traže što im pripada po Ustavu i konvencijama i ništa drugo što bi na bilo koji nacin uskracivalo prava drugom narodu u BiH. Dr. Bevanda postavlja pitanje koji se to narod u Europi odrekao svog jezika i obrazovanja na materinjem jeziku?
Prof. dr. Frano Ljubic, rektor Sveucilišta u Mostaru pozdravivši sve prisutne akcentuirao je ocuvanje i razvitak Sveucilišta u Mostaru i utemeljenje Akademije znanosti i umjetnosti Hrvata u BiH, te treci entitet u kojem ce Hrvati imati ono što ima srpski narod u Republici Srpskoj i bošnjacki u Federaciji Bosne i Hercegovine gdje se npr. emitiraju cijeli programi na srpskom i bošnjackom jeziku, a ravnopravno tomu, toga nema na hrvatskom jeziku.
Gospodin Željko Raguž procitao je telegram podrške uzoritog kardinala vrhbosanskog Vinka Puljica koji je obvezama bio sprijecen doci u Mostar.
Prof. Sivric smatra hrvatski kulturni identitet važnim konstitutivnim sadržajem za BiH iz cega proizlazi potreba i pravo na daljnje održavanje autohtonosti i, dakako, razvitak.
O ustavno-pravnom položaju Hrvata prvi je govorio dr. sc. Zvonimir šeparovic iz cijeg se izlaganja zakljucuje potreba za temeljitim ustavno-pravnim promjenama, te reforma ustavnog poretka kako bi hrvatski narod bio jednakopravan s drugim narodima.
Prof. dr. Božo Žepic govori o clanku 1. Daytonskog Ustava BiH po kojem su uspostavljena dva nejednaka entiteta za tri razlicita konstitutivna naroda, i to Republika Srpska kao apsolutno nacionalni, a Federacija BiH kao dvonacionalni entitet u kojem hrvatski narod nece moci ostvariti jednakopravnost s tri puta brojnijim bošnjackim narodom. Samo hrvatski narod nema institucije politickog sustava koji bi mu osigurale politicku i kulturnu autonomiju.
Na tri fronta valja voditi osmišljen dijalog-prva je unutar-nacionalno, druga unutar-državna, a treca je medunarodna sa osloncem na RH, Crkvu, dijasporu i na prijatelje u svijetu.
Bosiljko Mišetic, dipl. iur. postavlja pitanja u smislu da li je "potrošen" Daytonski sporazum, jeli došlo vrijeme za njegov popravak ili promjenu, može li BiH bez medunarodnog protektorata, može li se postici politicki konsenzus o ustavnom uredenju BiH tri suverena naroda, a sve u pokušaju traženja hrvatske opstojnosti kao i jednakopravnosti Hrvata u BiH.
Prof. dr. Krešimir Cosic govoreci o skorim ustavnim promjenama u BiH apelira na punu suradnju i kooperativnost svih hrvatskih politickih stranaka, na mudrost, odgovornost i upornost onih kojima su povjereni važni nacionalni zadaci a koji moraju utemeljiti djelotvornu i prakticnu politiku-što je na širem planu onemoguceno bez hrvatskih medija, hrvatske televizije i hrvatskih tiskovina u BiH. Upravo to jedan je, kaže Cosic, od najvažnijih preduvjeta pri ocuvanju i zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i prava Hrvata u BiH. što je od iznimnog znacenja za dalji prosperitet i sigurnost RH. Cesto dnevni problemi stavljaju u drugi plan najvažnija i najznacajnija pitanja gospodarskog rasta, suradnje i povezanosti s RH. Posebno važnu ulogu ima povezanost naših sveucilišta s gospodarstvom kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, te povezanost i meduovisnost gospodarskih kretanja i aktivnosti hrvatskog naroda u RH i BiH.
Prof. dr. Zdravko Tomac govorio je o pravima i obvezama Hrvatske kao potpisnice Daytonskog sporazuma u zaštiti i ostvarivanju ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Potom su govorili prof. dr. Tomislav Išek, zatim znanstveni radnici iz Sveucilišta u Osijeku prof. dr. Ante Lauc s temom " Hrvati u BiH izmedu autopoiesisa i alopoiesisa", a prof. dr. Anton Jakauc iz Univerziteta u Zenici o regionalizaciji BiH, a dr.sc. Saša Poljanec-Boric iz Instituta društv. znanosti Ivo Pilar u Zagrebu o regionalnoj suradnji u perspektivi razvoja ekonomije.
Na temu JEZIK izostala su tri predavaca, pa je taj dio zapoceo temom Sociolingvisticke funkcije standardnog jezika i pravo na uporabu vlastitog jezika.
Unutar te teme prof.dr. Marko Samardžija s FF Sveucilišta u Zagrebu " Sociolingvistika se bazira na trijadi; jezik – jezicna zajednica – jezicno podrucje." Tumaceci prožimanje tih kategorija predavac nam ukazuje kako se pravo uporabe vlastitog jezika ne odnosi samo na njegovu komunikacijsku funkciju nego i na ogranicavanje takve uporabe u školstvu, javnom priopcavanju ect.- što dakako potice osjecaj neravnopravnosti.
Iz Sveucilišta u Zadru govorio je prof. dr. Mile Mamic o uskladenosti jezicnog zakonodavstva i jezicne prakse.
Prof.dr. Zrinka Jelaska s FF Sveucilišta u Zgb-u izlagala je na temu hrvatskog jezika u više jezicnosti BiH.
Prof.dr. fra Andrija Nikic iz Sveucilišta u Mostaru dao je presjek Hrvatskog jezika u Hercegovini od Humacke ploce do dokidanja hrvatske RTV Mostar.
Zadnji govornik na temu JEZIK bio je prof.dr. Antun Lucic iz Sveucilišta u Mostaru koji se predstavio mozaikom Kroatistickih prinosa.
Svoj doprinos o medijima izložio je Damir Matkovic HRT Zagreb koji smatra da ne postoji neki model kada je rijec o TV kanalima koji bi bio idealan za BiH, problem su financiranje i TV pretplata, no sve to ne treba stajati na putu Hrvatima u njihovom nastojanju kako bi na javnoj televiziji dobili kanal na svojem jeziku.
Gospodin Smiljko šagolj smatra da je idealan model švicarska TV, a Željko Raguž govorio je o medijskim manipulacijama u BiH.
Drugi dio znanstvenog skupa u Neumu bio je posvecen obrazovanju.
Jozo Maric dao je presjek hrvatskog školstva u BiH za razdoblje od 1990 – 2005. – te sadašnje stanje i perspektive, te preporuca stalni politicki angažman kako bi se steceno sacuvalo, unaprijedilo i poboljšalo.
Prof. dr. Željko šuman sa Sveucilišta u Mostaru govori na temu kako globalizacija utjece na visoko obrazovanje s temeljnim pitanjem može li se tradicionalno sveucilište održati ako se visoko obrazovanje u potpunosti prepusti zakonima tržišta i trgovackoj areni?
Prof. dr. Slavica Juka primjecuje kako se obrazovni sustav Hrvata iz BiH nalazi pred izazovom kreiranja kvalitete obrazovanja buduci je ovo naše vrijeme obilježeno izazovima globalizacije, brze pokretljivosti ljudi, kapitala i roba.
Prof. dr. Ante škegro iz Hrvatskog instituta za povijest istice jedan od uzroka teškog položaja hrvatskog naroda u BiH koji po njemu leži u suvremenoj bošnjackoj historiografiji koja svojim tezama pripisuje ovu zemlju kao iskljucivo njihovu, a Hrvatima – katolicima osporava to pravo. Strucna javnost, posebno hrvatska, nije još dala ni jasan ni adekvatan odgovor.
Prof. dr. Izabela Raguž Dankic sa Mostarskog Sveucilišta daje preporuku u svezi (pre)odgoja Hrvata u BiH na podrucju jezika, obrazovanja i kulture.
Dr. sc. don Ante Pavlovic iz Mostara predlaže radi pravednijeg i dosljednog rješenja pitanja obrazovanja, donošenje sporazuma o obrazovanju na razini države BiH. Na taj nacin osigurali bi se jednaki standardi na cijelom prostoru BuH kao i uskladen odgojno – obrazovni sustav sa školama, nastavom, programima i udžbenicima na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku.
Time bi se onemogucila diskriminacija ucenika, te zaštitila djecja prava i njihov identitet.
Ivica Mlivoncic, novinar i publicist govorio je na temu "Rat – sumrak jednakopravnosti Hrvata u BiH" podsjecajuci na odlazak akademika Muhameda Filipovica i Adila Zulfikarpašica, uz pristanak Alije Izetbegovica u travnju 1991. u Beograd Slobodanu Miloševicu kako bi potpisali "historijski sporazum" izmedu Muslimana i Srba o buducnosti BiH, iz cega su bili iskljuceni bosansko-hercegovacki Hrvati.
Kultura kao tema znanstvenog skupa ostavljena je za kraj.
Mr.sc. Ivo Lucic govorio je o upotrebi kulture, koja ima presudnu ulogu u formiranju i ocuvanju nacionalnog identiteta u BiH od 1945. do 2005. godine.
Prof.dr. Jakov Pehar smatra vrlo znacajnim kulturološkim projektom Leksikon Hrvata – koji ce po prvi puta u povijesti dati faktografski prikaz dogadaja, osoba, institucija i prostora.
Djelo ce imati oko 2.500 stranica i biti ce tiskano u tri ili cetiri sveska.
Prof.dr. Rudi Tomic iz Kanade smatra dužnošcu hrvatskih intelektualaca u BiH da utemelje svoje nacionalne, državotvorne i kulturne institucije na prostorima Republike BiH.
" S A M " je temeljni tronožac za opstojnost svake nacije.
Prof. Krešimir šego iz pesimizma izvlaci optimizam koji temelji na cinjenici prošlosti u kojoj je naša kultura, a to znaci identitet, bila pod prijetnjom nestanka, a održala se, i vjerski i kulturno i demografski.
Prof. Ivanka Milicevic – Capek bavi se pitanjem mjesta i uloge kulturne baštine, a prof. dr. Ivo Colak govorio je na temu zastupljenosti Hrvata i hrvatskih filmova iz BiH u današnjoj bosanskohercegovackoj kinematografiji, smatrajuci to podrucje izuzetno znacajnim jer ga naziva umjetnost buducnosti. Zauzima se za osnivanje Akademije dramskih umjetnosti na Sveucilištu u Mostaru.
Priopćenja
