Tonci Stanicic: Hrvatska je vrlo zabrinuta zbog položaja Hrvata u BiH

Tonci Stanicic: Hrvatska je zabrinuta zbog položaja Hrvata u BiH S velikim zanimanjem prati se razvoj dogadaja oko uspostave vlasti na državnoj razini. Hrvatski veleposlanik u BiH Tonci Stanicic ocekuje da nova državna vlada bude rezultat širokog kompromisa. Prema njegovim rijecima, skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit ce prednost za BiH, napose Hrvate. Svojedobno vas se iz SDP-a optuživalo da se miješate u unutarnje stvari BiH. Kako ste vi doživjeli te kritike? Nepotrebne i neutemeljene kritike zbog nerazumljive nervoze. Nisam govorio ni manje ni više od onoga što su govorili predsjednik Republike Ivo Josipovic, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar Gordan Jandrokovic, ali i mnogi predstavnici medunarodne zajednice, kao i mnogi u BiH, ukljucivo koalicijske partnere SDP-a. A govorio sam da je ugrožena jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i da je potrebno poštivati Ustav i zakone ove zemlje, ali i temeljne principe o formiranju i funkcioniranju vlasti kakva su na snazi u razvijenim demokracijama Zapadne Europe i SAD-a.

Tonci Stanicic: Hrvatska je zabrinuta zbog položaja Hrvata u BiH S velikim zanimanjem prati se razvoj dogadaja oko uspostave vlasti na državnoj razini. Hrvatski veleposlanik u BiH Tonci Stanicic ocekuje da nova državna vlada bude rezultat širokog kompromisa. Prema njegovim rijecima, skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit ce prednost za BiH, napose Hrvate. Svojedobno vas se iz SDP-a optuživalo da se miješate u unutarnje stvari BiH. Kako ste vi doživjeli te kritike? Nepotrebne i neutemeljene kritike zbog nerazumljive nervoze. Nisam govorio ni manje ni više od onoga što su govorili predsjednik Republike Ivo Josipovic, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar Gordan Jandrokovic, ali i mnogi predstavnici medunarodne zajednice, kao i mnogi u BiH, ukljucivo koalicijske partnere SDP-a. A govorio sam da je ugrožena jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i da je potrebno poštivati Ustav i zakone ove zemlje, ali i temeljne principe o formiranju i funkcioniranju vlasti kakva su na snazi u razvijenim demokracijama Zapadne Europe i SAD-a. Promovirate li vi, veleposlanice, dva HDZ-a i smatrate li i dalje da legitimni hrvatski predstavnici trebaju biti u vlasti u BiH? Prvo - ne, drugo - da. Za sudjelovanje u vlasti nije bitno kako se neka stranka zove, nego kakav je rezultat ostvarila na izborima. Nastavno na ono što sam gore rekao, politicki legitimitet je jedan od kljucnih principa kod formiranja i funkcioniranja vlasti u zapadnim demokracijama. Pokušajmo ga preslikati na politicku situaciju u BiH nakon posljednjih izbora i imajmo na umu ustavne odredbe o konstitutivnosti triju naroda - uocit cemo da su, u postotku, dvije stranke u bošnjackom birackom tijelu zajedno ostvarile vrlo slican rezultat onome dviju stranaka u srpskom birackom tijelu, kao i dviju stranaka u hrvatskom birackom tijelu. Nitko ne porice legitimno pravo da SDP i SDA, te SNSD i SDS sudjeluju u formiranju vlasti. Ne vidim nikakvog razumnog razloga da se to radi kada su u pitanju vodece stranke hrvatskoga naroda, koje su ostvarile jednak izborni rezultat kao i stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, odnosno Srba. Jesu li uspjeli iz Sarajeva agresivnim pritiskom ušutkati Zagreb i razuvjeriti širu medunarodnu zajednicu da su Hrvati u BiH dobili u vlasti one koje su birali i ima li Hrvatska razloga pojašnjavati zabrinutost za stanje u BiH, kada nitko nije cuo da se ispricava Turska koja je prigrlila Lagumdžiju i Tihica kao okosnicu bošnjacke vlasti? Hrvatska je vrlo zabrinuta zbog položaja hrvatskoga naroda. Svi predstavnici vlasti, a posebice predsjednik Republike i predsjednica Vlade, jasno su to ponavljali u susretima s najvažnijim predstavnicima medunarodne zajednice – politickim celnicima u SAD-u, EU-u, a sada i u razgovorima sa Svetim Ocem. I – nastavit ce to ponavljati. S bošnjacke strane mogu se cuti bojazni da su se u BiH hrvatske i srpske stranke ujedinile. Smatrate li opravdanim takve strahove i koliko su ove ‘veze' interesne naravi? Koliko ja vidim u koaliciji su i dvije stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, tako da se od onoga od cega se boje jedni možda trebaju bojati i drugi. Ali, ne bih rekao da treba govoriti o strahu jednih u odnosu na druge i trece. Stvar je, na srecu ili na žalost, vrlo jednostavna – bez politicke suradnje svih stranaka koje imaju politicki legitimitet u sva tri konstitutivna naroda ne može se formirati stabilna i funkcionalna vlast. Nedavno je izabrano vodstvo državnog Parlamenta. Kako komentirate taj izbor? Niti smijem niti želim komentirati. Ali mogu reci da je postupak bio u skladu s Ustavom i zakonom, za razliku od izbora vlasti u Federaciji. Hrvat bi se po nacelu nepisane rotacije trebao na celu Vijeca ministara. Tko ga po vama treba ponuditi? Po meni? Ne po meni nego po ustaljenoj demokratskoj praksi u BiH i svijetu. Princip rotacije, koji se do sada primjenjivao u BiH, podrazumijevao je ne samo rotaciju po nacionalnoj pripadnosti nego i, kao i u vodecim Zapadnim demokracijama, da prvog covjeka izvršne vlasti predlaže stranka ili stranke koje su osvojile najveci broj glasova u odgovarajucem birackom tijelu. Ocekujete li da se konacno, osam mjeseci nakon izbora ustroji novi saziv Vijeca ministara i ako gledate na zahtjev dva HDZ-a da hrvatske pozicije pripadnu njima, a s druge strane SDP-a koji traži da bošnjacki blok preuzme 5, a Hrvati i Srbi drugih pet pozicija? Kao i svi mislim da je previše vremena nepotrebno potrošeno, na štetu države i njezinih gradana. Krajnje je vrijeme da se formira Vijece ministara i da institucije države napokon pocnu normalno funkcionirati. S moje pozicije ja ne smijem vrednovati prijedloge stranaka, ali mogu ponovo pozvati na poštivanje demokratskih uzusa u svijetu, ali i prakse u BiH. A to znaci da bi sastav izvršne vlasti trebao odgovarati rezultatima parlamentarnih izbora. Samo to može jamciti funkcionalnu vlast. Kako gledate na pojedina ocekivanja da bi uspostava novog Vijeca ministara mogla dovesti do preinaka oko vlasti u Federaciji? Vlast u FBiH nije formirana u skladu s Ustavom i zakonom. Nitko od predstavnika medunarodne zajednice ne bi tolerirao takvu situaciju u svojoj zemlji, jer se radi o grubom kršenju temeljnih demokratskih principa i pravnog sustava. Za dobro ove zemlje, procese prije ili kasnije treba vratiti u pravne okvire. Medunarodna zajednica može i mora pomoci. Nedavno je razriješena kriza u RS-u oko referenduma. Mislite li da je EU u stanju, napose nakon imenovanja voditelja misije i buduceg šefa EUSR-a u BiH Petera Sorensena, povesti BiH u reforme i bliže EU integracijama? Da. EU to može i mora, posebice zato što je to jedini put, drugoga nema. Eurointegracije kao cimbenik unutarnje konsolidacije. U tom kontekstu veliku pomoc pruža, i još više može pružiti Hrvatska – kao, vrlo skoro, punopravna clanica EU. Hrvatska i Srbija, iako su potpisnice Daytonskog sporazuma, nisu clanice najvažnijeg tijela Vijeca za provedbu mira, Upravnog odbora, ali zato jeste primjerice Turska. Može li se tu što promijeniti? Osobno držim da bi Hrvatska i Srbija, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, trebale biti clanice Vijeca za provedbu mira. RH je na pragu EU-a. Hrvati iz BiH s radošcu, ali i zebnjom gledaju na to. Jedni strahuju od masovnog egzodusa, drugi govore da ce Hrvati u BiH biti u povoljnijem položaju. Ako možete dati ‘nediplomatski' odgovor na ovo pitanje?! Ja bih za pravo dao drugima, ali ne u smislu da ce biti u povoljnijem položaju od ostalih gradana ove države vec da upravo oni mogu biti spona BiH s EU – za dobro svih. Hrvati u BiH i cijela BiH mogu izuzetno profitirati od hrvatskoga clanstva u EU. Pasionirani ste, gotovo cjeloživotni zaljubljenik u fotografije. Prigodom jedne izložbe rekli ste da vam to pomaže kao diplomati da stvari vidite drugim ocima. Iskrivljeno ili s više nijansi?! Fotografija uistinu pomaže shvatiti da stvari ne moraju biti onakvima kakve izgledaju. Pomaže uocavati slojevitost našega okruženja i – da, nijanse koje postoje svugdje, ne samo i vidljivom svijetu. što ocekuje one koji u 17.00 dodu u Franjevacku galeriju u širokom Brijegu, što je ‘Korak iza stvarnosti'? Upravo ono što kaže naziv i što sam rekao gore – jedno drugacije videnje svijeta oko nas, posebice istraživanje kontrasta svjetla i mraka, razlicitih mogucnosti na koje se, nestandardnim snimanjem, taj odnos može prikazati.

Priopćenja