Ivo Josipovic: Uvjeren sam da se BiH nece raspasti
Ivo Josipovic, predsjednik Hrvatske, koji od svoje inauguracije na Pantovcaku kontinuirano promovira politiku pomirenja medu narodima, u ekskluzivnom intervju za „Dnevni avaz“ porucuje da su države u regiji neraskidivo povezane te da od njihovog prijateljstva, suradnje i spremnosti na uvažavanje zavisi buducnost ove i narednih generacija. Josipovic, koji je intervju za „Avaz“ dao uoci svog današnjeg dolaska u Banju Luku, gdje ce primiti nagradu „Licnost godine“, nema nikakve dvojbe da ce Bosna i Hercegovina, usprkos svim poteškocama, nastaviti kontinuitet svoje državnosti.
Ivo Josipovic: Uvjeren sam da se BiH nece raspasti
Ivo Josipovic, predsjednik Hrvatske, koji od svoje inauguracije na Pantovcaku kontinuirano promovira politiku pomirenja medu narodima, u ekskluzivnom intervju za „Dnevni avaz“ porucuje da su države u regiji neraskidivo povezane te da od njihovog prijateljstva, suradnje i spremnosti na uvažavanje zavisi buducnost ove i narednih generacija. Josipovic, koji je intervju za „Avaz“ dao uoci svog današnjeg dolaska u Banju Luku, gdje ce primiti nagradu „Licnost godine“, nema nikakve dvojbe da ce Bosna i Hercegovina, usprkos svim poteškocama, nastaviti kontinuitet svoje državnosti.
Normalan život
što Vam znaci priznanje „Licnost godine“, koje su Vam dodijelile banjalucke „Nezavisne novine“, što svakako implicira da je i ovaj medij iz RS u Vama prepoznao državnika koji uvelike doprinosi normalizaciji politickih i medunacionalnih odnosa u regiji?
- Zahvalan sam i sretan što su gradani Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, prepoznali da su moje namjere i namjere Hrvatske prije svega prijateljske i usmjerene na stvaranje jedne nove kulture dijaloga i medusobnog poštovanja u ovoj regiji. Ne znam imate li tu informaciju,
ali Institut za mir iz Sarajeva takoder mi je ucinio tu cast da me izabere za godišnju nagradu „Sloboda“, a njeno urucivanje planira se za pocetak sljedece godine.To znaci da je poruka koju šaljem poruka mira, poruka da svi moramo odati pocast svim nevinim žrtvama, da moramo razgovarati i kroz razgovore dolaziti do rješenja, da moramo razumjeti interese jedni
drugih, da moramo gledati zajednicki i s optimizmom u buducnost, poruka koju dijeli veliki dio gradana Bosne i Hercegovine, bez obzira na to u kojem entitetu žive. To je za mene veliki poticaj i potvrduje mi da je ono što sam doživio kroz nekoliko posjeta Bosni i Hercegovini stvarno autenticna potreba ljudi da se napokon vrati normalan život.
Opci izbori u BiH održani su prije puna dva mjeseca, a formiranje vlasti u našoj zemlji još nije ni na vidiku. Kakve partnere iz BiH Hrvatska ocekuje u gradenju bolje buducnosti na zapadnom Balkanu?
- Imao sam priliku i zadovoljstvo gotovo odmah nakon izbora razgovarati sa svim liderima stranaka koje su dobile najvecu podršku gradana na izborima. Iz tih razgovora razumio sam da postoji svijest i o važnosti politickog trenutka i o odgovornosti koju on nosi.Vlada koja se sada bude formirala bit ce kljucna za prikljucivanje Bosne i Hercegovine ostatku regije na putu europskih integracija. Vaša zemlja, kako je to bio slucaj i s Hrvatskom, ne može sebi više priuštiti da gubi vrijeme za reforme. Vidio sam da su svi toga svjesni. Izbori su završili i važno je da se stvori koalicija koja bi imala široku podršku u sva tri naroda. Ali, formiranje vlade unutarnja je stvar BiH i siguran sam da ce izabrani lideri naci najbolju formulu. Jedino što susjedi imaju pravo ocekivati jedni od drugih, kako Hrvatska od BiH, tako i BiH od Hrvatske, jeste demokratski ustroj, poštivanje prava pojedinih naroda i manjina te funkcioniranje države na nacin koji jamci stabilnost i mir. Siguran sam da ce BiH biti država upravo tih karakteristika. U multinacionalnim državama posebno je važna jednakopravnost naroda i Hrvatska vjeruje da ce i hrvatski narod u BiH, na svim razinama, biti jednakopravan. Bez dogovora sva tri konstitutivna naroda, ili barem dogovora o nekim temeljnim principima koji ce omoguciti mobilizaciju za proces europskih integracija, bilo bi vrlo teško provesti sveobuhvatne reforme koje su bile nužne i jesu nužne u svakoj zemlji u regiji, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Vidim da su konzultacije i razgovori gotovo dnevni, i to je dobro. Bolje je sto dana pregovarati nego jedan dan ratovati - ovo mislim u metaforickom smislu, naravno. Meni je od same rijeci rat muka, i mislim da taj osjecaj dijele svi ljudi na ovim prostorima. To je rijec koja se ne smije ni spominjati, a kamoli zamišljati.
Žrtve pogrešaka
Dijelite li i Vi mišljenje da je neodgovorna ratna i poslijeratna politika HDZ-a umnogome doprinijela današnjem kompliciranom ustavnom položaju Hrvata u BiH?
- Ja sam realan i posebno kritican prema svim pogreškama koje je hrvatska politika, ili tocnije dijelovi hrvatske politike, napravila u odnosu na BiH i posebno na Hrvate u BiH. Predugo je to bila stranacka, a nedržavna politika. Ali, ja nisam covjek koji voli živjeti u prošlosti i mislim da od stalnog vracanja na to tko je za što kriv i što bi bilo da je bilo, sada nema neke velike koristi. Mi živimo i politicki djelujemo u sadašnjem vremenu - to što je bilo pogrešaka u odnosu na Hrvate u prošlosti ne znaci da sada trebamo biti taoci ili trajne žrtve tih pogrešaka. Sve ono što nije dobro i što ne osigurava ravnopravan tretman ustavnoj kategoriji konstitutivnog naroda - treba mijenjati. Ja sam duboko uvjeren da je to u strateškom interesu ne samo Hrvata nego i ostala dva naroda i same Bosne i Hercegovine.
Više puta porucili ste kako je neophodno da BiH postane funkcionalna država. No, kako uopce do toga doci kada imamo skoro pa radikalne politicke otpore iz RS svim vrstama funkcionalnosti i jacanja institucija?
- Nacin na koji ste formulirali pitanje takav je da ste sami vec definirali i odgovor. Mislim da ne treba na takav nacin doživljavati politicke procese - siguran sam da i politicari u Republici Srpskoj itekako razumiju koju korist njihovi gradani mogu i trebaju imati od reformi koje može provesti samo funkcionalna država. Zatvorena društva nemaju nikakvu perspektivu i mislim da nitko u Republici Srpskoj ne bi želio živjeti u, metaforicki receno, kutiji koja nema kapacitet za ekonomsku, politicku, kulturnu razmjenu. Politika nije utakmica u kojoj se igra na poraz ili pobjedu. U politici koja se dobro vodi svi moraju dobiti, svi moraju imati osjecaj da i za njih ima nešto dobro. Znam da u Bosni i Hercegovini ima mnogo zamora, prošli ste užasno teške godine, i znam da je teško. Ali, tako je i iz toga treba izaci. Perspektiva postoji, imate mnogo iskrenih prijatelja i mnogo i ljudi i naroda i država koji istinski žele da se Bosna i Hercegovina suvereno postavi na svoje noge, slojevita i zahtjevna kakva objektivno jeste, ali i prepuna mogucnosti i kapaciteta. Fatalizam je nekoristan u politickim procesima.
Brojevi dovoljno govore o ugroženosti Hrvata u BiH
Predsjednice Josipovicu, jesu li Hrvati u BiH ugroženi?
- Ako postoji jedna stvar o kojoj zapravo svi politicari iz BiH s kojima sam razgovarao imaju isto mišljenje, to je cinjenica da Hrvati, kao konstitutivni narod, nemaju iste institucionalne mogucnosti za zaštitu svojih interesa kao i druga dva konstitutivna naroda. Najplasticniji primjer koji se navodi za to je entitetsko glasovanje, koje se vrlo cesto pretvara u etnicko glasovanje, tj. iskljucivo u odnos izmedu dva konstitutivna naroda koja su brojcano jaca. Bosna i Hercegovina jeste specificna po tome što je u kulturološkom smislu mjesto susreta tri kulture i religije, a u politickom smislu po osjetljivoj ravnoteži svojih politickih elemenata. Ako jedan od tih elemenata obezvrijedite, suviše oslabite ili ignorirate, nema ni ravnoteže. Stvara se sasvim drugacija politicka dinamika. Takoder, posebno je teško stanje s hrvatskim korpusom koji je protjeran s podrucja entiteta Republika Srpska, iz Posavine i iz sjeverozapadne Bosne. To je jedna od tragedija rata u BiH o kojoj se zapravo malo vodilo racuna. Obnova i povratak gotovo su nepostojeci. Kada me pitate jesu li Hrvati u BiH ugroženi, mislim da brojevi dovoljno govore - sada ih ima upola manje nego što ih je u Bosni i Hercegovini živjelo prije rata.
Možda ce diplomacija iz slucaja „Wikileaks“ izvuci važne pouke
Kako komentirate objavljivanje diplomatskih tajnih podataka SAD kojima je Wikileaks uzdrmano bukvalno cijeli svijet?
- To nije dobro, diplomacija je ozbiljan posao kojemu je cilj ocuvanje stabilnosti i mira i dobrih odnosa medu državama. Mislim da ce ovo natjerati sve države da se savjesnije brinu o zaštiti osjetljivih podataka. Ali, možda ce i diplomacija kao profesija iz ovoga izvuci važne poucke.
Morate biti spremni da riskirate i suprotstavite se opcem mišljenju
- Predsjednik Boris Tadic i ja prepoznali smo da obojica imamo istu potrebu da napravimo sve što je u našoj moci da medu našim narodima i našim državama pronademo i promoviramo teme koje su od zajednickog interesa i koje i jednima i drugima stvaraju uvjete za napredak
i stabilnost. Naravno, to ne znaci da nismo itekako svjesni svih otvorenih pitanja, od kojih su neka iznimno teška - poput problema nestalih. Ali, problemi se nikada nece riješiti ako pošteno i otvoreno o njima ne razgovarate. Kao što, isto tako, u politici ne možete napraviti stvarni iskorak ako niste spremni riskirati i ponekad se suprotstaviti nekom opcem mišljenju ili percepciji o tome što je opce mišljenje. Mi smo nedavno bili u Vukovaru i taj dan, i sve što se u njemu dogodilo i reklo, bitno je promijenio odnose i percepciju odnosa medu našim narodima. Dvije trecine gradana Hrvatske izuzetno pozitivno doživljava gestu predsjednika Tadica. A brojke prije toga dana bile su znatno drugacije. Siguran sam da je nešto takvo moguce uciniti i u BiH i da se to, zapravo, vec i cini. Nemojte zaboraviti da smo na sva mjesta zlocina išli zajedno, predstavnici svih naroda i religija, i zajedno odali pocast nevinim žrtvama i u Ahmicima, Križancevom Selu, Briševu, Sijekovcu i Kozarcu. Ja sam na to izuzetno ponosan. Susreo sam se i s novoizabranim bošnjackim clanom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovicem i od njega sam cuo stavove prema kojima osjecam poštovanje - govorio mi je o želji za dogovorom, kompromisom, Bosni i Hercegovini koja je komotna za sve svoje narode i gradane. Za mene su to poruke stvarne nade.
Vitalni interesi
U jednom intervjuu izjavili ste „da ovakva BiH ne može opstati i da ustavne promjene moraju osigurati da sva tri naroda i svaki pojedinac na citavoj teritoriji BiH budu ravnopravni“. S obzirom na to da Banja Luka ne pristaje na bilo kakve radikalne ustavne promjene koje bi to omogucile, znaci li to onda da ce se BiH zaista raspasti kao država?
- Duboko sam uvjeren da se BiH nece raspasti kao država, ona samo mora pronaci modus koji najbolje odgovara državi koja je sastavljena od tri naroda i u kojoj se svaki od ta tri naroda treba osjecati kao integralni dio. Treba vrlo ozbiljno razgovarati koji su to zajednicki nazivnici i zajednicki interesi koji mogu omoguciti proces brzih promjena, i koja je to minimalna kolicina tema koja traži da narodi imaju instrumente i mogucnost zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Mislim da se narodi u Bosni i Hercegovini o tome moraju sami dogovoriti, i to kažem svim medunarodnim sugovornicima – jedino stvarno održivo rješenje je ono koje je autenticno, nastalo temeljem zajednickih interesa i dogovora ljudi koji tu žive. Oni ce snositi najvece posljedice, ili ubirati najvece koristi od tog dogovora. Mi svi možemo u dobroj vjeri pomoci, ali to ne može biti izbor nikoga tko nije direktno, životno vezan uz Bosnu i Hercegovinu.
Priopćenja
