Kulturna suradnja

KULTURNA SURADNJA Suradanja RH i BiH iz podrucja kulture, prosvjete i znanosti Suradnja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz podrucja kulture, znanosti, prosvjete i športa regulira se bilateralnim ugovorima. Izmedu RH i BiH su 18. prosinca 2002 u Zagrebu potpisana dva bilatelarna ugovora: Ugovor izmedu Vlade RH i Vijeca ministara BiH o kulturnoj, prosvjetnoj i sportskoj suradnji, te Ugovor izmedu Vlade RH i Vijeca ministara BiH o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji. Ocekuje se izrada provedbenih programa, kako iz podrucja kulture, prosvjete i športa, tako i iz znanosti i tehnologije. Tada ce se intenzivirati ionako plodna suradnja izmedu RH i BiH iz navedenih podrucja koja godinama postoji. Naime, razmjena razlicitih kulturnih programa RH i BiH vec se godinama uspješno obostrano realizira preko gostovanja u BiH hrvatskih kazališta, likovnih izložbi, koncerata ozbiljne i zabavne glazbe i vice versa. Obnova djelovanja Hrvatskog kulturnog centra u Sarajevu trebala bi sa svoje strane intenzivirati kulturnu suradnju izmedu dvije zemlje. Uspješna bilateralna suradnja Arhiva BiH i Hrvatskog državnog arhiva rezultirala je potpisivanjem Sporazuma o medusobnoj suradnji Arhiva Bosne i Hercegovine i Hrvatskog državnog arhiva za 2003-2005 godinu, u Sarajevu 10. prosinca 2002. Toga dana Arhiv BiH sklopio je slicne bilateralne ugovore o suradnji i s arhivima drugih država iz regije. PROJEKTI - Hrvatski kulturni centar Obnova rada Hrvatskog kulturnog centra u Sarajevu jedan je od prioritetnih zadataka Veleposlanstva RH u BiH. Kulturna suradnja RH i BiH, promocija hrvatske kulture u BiH, pitanja su što nadilaze puki okvir kulturne razmjene dviju zemalja i u izravnoj su funkciji uspostave što boljih sveukupnih bilateralnih, prije svega politickih i gospodarskih odnosa... Hrvatski kulturni centar Veleposlanstva RH u BiH otvoren je u Sarajevu 21. kolovoza 1995., kao prvi te vrste u hrvatskoj diplomaciji. U prostoru na dvije etaže ukupne površine 270m2 bila je smještena knjižnica, citaonica, izložbeni prostor, kuhinja i sanitetski cvor. Tijekom pet godina djelovanja HKC je u svojim prostorima organizirao rad knjižnice i citaonice s oko 7000 knjiga, novina i periodike, te je samostalno i u suradnji s drugim kulturnim ustanovama organizirao izložbe, koncerte, kazališne i filmske predstave, predavanja, promocije, tribine, okrugle stolove i djecje igraonice. HKC je privremeno prestao s radom 19. rujna 2000. buduci da je, na traženje njegova vlasnika, bio prisiljen napustiti spomenuti prostor. Obnova rada Hrvatskog kulturnog centra u Sarajevu jedan je od prioritetnih zadataka Veleposlanstva RH u BiH. Kulturna suradnja RH i BiH, promocija hrvatske kulture u BiH, pitanja su što nadilaze puki okvir kulturne razmjene dviju zemalja i u izravnoj su funkciji uspostave što boljih sveukupnih bilateralnih, prije svega politickih i gospodarskih odnosa. HKC raspolaže s knjižnicom od cca. 7000 naslova, TV prijemnikom, odnosno video-ekranom vecih dimenzija pogodnim za javno prikazivanje video-zapisa (filmova i ostalih video-materijala), pianinom. Obnova rada Hrvatskoga kulturnog centra ukljucuje pronalaženje adekvatnog prostora u središtu grada s višenamjenskom dvoranom za realizaciju programa (komorne predstave, koncerti izložbe, predavanja, tribine...) i prostorom za knjižnicu i citaonicu HKC-a. HKC svojim programima nece biti usmjeren iskljucivo na zadovoljenje kulturnih potreba bih Hrvata, nego ce kvalitetom i raznovrsnošcu programa nastojati privuci pozornost citave kulturne javnosti, s ciljem da postane prestižno mjesto kao prepoznatljiva institucija koja nudi kvalitetne kulturne programe, te samim svojim imenom Hrvatski kulturni centar na najbolji moguci nacin promovira nacionalne kulturne, ali i šire politicke i gospodarske interese Hrvatske, kako u domacoj kulturnoj i politickoj javnosti, tako i u ovdje veoma prisutnoj i utjecajnoj medunarodnoj zajednici. - Financiranje projekata Hrvata BiH iz podrucja zdravstva, kulture, prosvjete, znanosti i visokoškolskog obrazovanja Vlada RH je u 2002. g. prema raspisanom natjecaju odobrila 25 milijuna kuna za financiranje 143 projekta Hrvata BiH iz podrucja zdravstva, kulture, prosvjete, znanosti i visokoškolskog obrazovanja.... Vlada RH je u 2002. g. prema raspisanom natjecaju odobrila 25 milijuna kuna za financiranje 143 projekta Hrvata BiH iz podrucja zdravstva, kulture, prosvjete, znanosti i visokoškolskog obrazovanja. Mahom infrastrukturni projekti transparentno su realizirani, na zadovoljstvo Hrvata i ostalih bh gradana koji su ovim sredstvima obnovili brojne vrijedne kulturne, obrazovne i zdravstvene objekte u mnogim mjestima diljem BiH. Isti natjecaj Vlada RH raspisala je i 2003. godine i odobrila cca. 30 milijuna kuna za financiranje 8 projekata iz podrucja znanosti i visokog obrazovanja (5.884.560 kn), 14 iz podrucja zdravstva (8.794.000 kn), 68 iz kulture (9.135.000 kn) i 97 programa iz podrucja osnovnog i srednjeg obrazovanja (5.757.022,41) što sveukupno iznosi 29.560.584 kune za 187 programa Vlada RH je i 2004. g. nastavila s ovom vrijednom akcijom pomoci koja je naišla na veoma pozitivan odjek, kako medu bh Hrvatima tako i medu svim bh gradanima koji koriste objekte obnovljene i izgradene navedenim donacijama hrvatske vlade. Pomoc bh Hrvatima iz podrucja kulture, obrazovanja, znanosti i zdravstva 2004. g. znatno je povecana. Naime, za kapitalne prioritetne projekte izdvojena su zasebna proracunska sredstva i to: za Sveucilište u Mostaru 20 milijuna kuna, te 30 milijuna kuna poticaja za zdravstvo u FBiH iz kojih se financiraju veliki projekti poput izgradnje Klinicke bolnice Mostar, te opremanja bolnica u Livnu, Orašju i Novoj Bili. Za ostale obrazovne, kulturne, znanstvene i zdravstvene programe i projekte 28. srpnja 2004. raspisan je javni natjecaj za raspodjelu dodatnih 25 milijuna kuna. - Dani hrvatske kulture u BiH Kulturna manifestacija Dani hrvatske kulture u BiH, koju je povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, po osmi puta organiziralo Veleposlanstvo RH u BiH od 2. do 18. lipnja 2004. godine, predstavila je sarajevskoj i šire uzevši bosanskohercegovackoj publici deset programa na 12 priredbi u Sarajevu, Kiseljaku i Zenici. Program je koncipiran s nakanom da približi bh kulturnoj javnosti najnovija postignuca suvremene hrvatske kulture iz podrucja kazališne, glazbene i likovne umjetnosti. Tri kazališne predstave, cetiri izložbe, dva koncerta i književna vecer u tri bh grada predstavili su bh publici razlicita podrucja suvremene hrvatske umjetnosti... U utorak, 2. lipnja u 20 h u galeriji Gabrijel Kamernog teatara 55 Dane hrvatske kulture u BiH prigodnim slovom otvorio je veleposlanik RH u BiH prof. dr. sc. Josip Vrbošic. Tijekom ceremonije otvaranja sarajevski glumac, recitator i šansonijer Miki Trifunov otpjevao je nekoliko pjesama Tina Ujevica, uz pratnju na gitari Muhameda Zlatana Hrenovice koji ih je uglazbio. U istom prostoru otvorena je, u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, izložba grafika poznatog hrvatskog slikara rodom iz Tomislavgrada Virgilija Nevjestica Hommage à Danielle . Na izloženim slikama dominiraju motivi ljubavi prema nedavno preminuloj suprugi kojoj je izložba i posvecena, te motivi grada Vukovara. U ime organizatora o izložbi je govorila gda. Nives Antoljak ispred Hrvatske matice iseljenika, a o Nevjesticevu slikarstvu kao poveznici Hrvatske i Bosne i Hercegovine nadahnuto je govorio prof. Gradimir Gojer, predsjednik Društva pisaca BiH i direktor sarajevskog Narodnog pozorišta. Tijekom ceremonije otvaranja izložbe stihove Virgilija Nevjestica (koji je, ne samo veliki slikar, nego i vrstan pjesnik) recitirao je Miki Trifunov uz glazbenu pratnju Zlatana Hrenovice. U srijedu 3. lipnja u 20 h u dvorani Doma vojske FBiH koncertom u povodu 85. obljetnice utemeljenja predstavio se Zagrebacki kvartet . Sjajnom izvedbom djela Kuljerica, Šostakovica i Dvoržaka jedan od najboljih hrvatskih komornih sastava oduševio je probranu sarajevsku publiku, medu kojom je primijeceno desetak veleposlanika i ostalih uglednika iz politickog, kulturnog i vjerskog života. Urucenjem prigodnih poklona na kraju koncerta Veleposlanstvo RH cestitalo je clanovima kvarteta njihov jubilej. U cetvrtak 4. lipnja u najpoznatijoj sarajevskoj galeriji Collegium artisticum otvorena je izložba fotografija Moji andeli svjetski poznatoga hrvatskog umjetnickog fotografa Stephana Lupina . Pred velikim brojem uzvanika na otvaranju su govorili: direktor galerije Fuad Hadžihalilovic, op. min. Mislav Kukoc, te o temi umjetnikova bavljenja doc. dr. Mirjana Mavrak, strucnjakinja za socijalne aspekte teških djecjih bolesti. Ovom izložbom Lupino je iznenadio svoje mnogobrojne ovdašnje poklonike. Naime, na veoma sugestivnim fotografijama velikoga formata poznati umjetnik izložio je portrete teško oboljele djece. Uz iznimne umjetnicke dosege koje je postigao Lupino sjajnim i potresnim snimkama, ova izložba imala je i dodatnu humanitarnu svrhu, na jednoj strani upozoriti javnost na problem teških, cesto i neizljecivih djecjih oboljenja, a na drugoj strani prodajom slika skupiti novac za humanitarne potrebe nabavke lijekova. Umjetnicki i prvi humanitarni cilj izložbe neprijeporno je postignut: na Danima hrvatske kulture bh publici predstavljen je jedan od najvecih hrvatskih umjetnickih fotografa; ogroman medijski odjek – gotovo da nema dnevne i periodicne tiskovine, radio i TV postaje koja nije objavila ilustrirani opširan osvrt s izložbe. Takoder, objavljeno je desetak interviewa s autorom u pisanim i elektronskim medijima. Prodana je tek jedna fotografija s izložbe. S obzirom na visoke cijene i slabe platne mogucnosti u BiH, nije se više ni ocekivalo. Autor je izrazio želju da uspostavi kontakt sa sarajevskim zdravstvenim ustanovama te da fotografiranjem ovdašnje teško oboljele djece senzibilizira i bosanskohercegovacku javnost. Potom planira s proširenom izložbom krenuti po svijetu. U petak, 5. srpnja u prepunom Narodnom pozorištu održana je veoma uspjela Vecer dalmatinske pisme na kojoj su, u selekciji Omiškog festivala klapa, nastupile klape Kumpanji iz Blata/Korcula i Teuta iz Šibenika, te vokalni solist Hari Roncevic . Izvrstan koncert i pozitivne reakcije brojne sarajevske publike, uz više uglednih gostiju iz medunarodne zajednice i diplomatskog kora, bio je izvrsna prilika, ne samo za kulturnu, nego i turisticku promidžbu Hrvatske. Veleposlanici iz više zemalja cestitali su na sjajnoj veceri i zamolili CD klapa. Mediji su takoder posvetili veliku pozornost ovome koncertu, a op. min. Kukoc je zajedno s izvodacima gostovao u jednosatnoj emisiji programa sarajevske TV postaje NTV studio 99. Djecje kazalište Žar ptica iz Zagreba izvela je svoju premijernu predstavu Željke Turcinovic Vilinske Svirale u nekoliko bosansko-hercegovackih gradova. Poletna i vesela predstava radena po motivima hrvatskih narodnih bajki prikazana je najprije, 8. lipnja u 11 sati, u Hrvatskom domu Kralj Tomislav u Zenici, pred nekoliko stotina djece mahom ucenika Katolickog školskog centra Sv. Pavao. Istoga dana u 19 sati predstava je izvedena u Pozorištu mladih u Sarajevu. Veleposlanstvo je doniralo stotinjak ulaznica domovima za nezbrinutu djecu: djecjem domu Josipa Štadlera «Egipat», te djecjem domu «Bjelave», kao i ustanovi za djecu s posebnim potrebama «Oaza». Poslije predstave Veleposlanstvo je priredilo zakusku, na kojoj su se djeca uz slatkiše i sokove družila s kostimiranim glumcima. Sutradan je kazalište Žar ptica gostovalo u Kiseljaku gdje je u športskoj dvorani osnovne škole oko pet stotima djece uz izvedbu predstave Vilinske svirale proslavilo kraj školske godine. 11. lipnja je u Foyeru Narodnog pozorišta u Sarajevu otvorena izložba kazališnog plakata Likovne vizije Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu . Pred velikim brojem uzvanika koji su nazocili premijernoj izvedbi opere Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta izložbu je otvorio veleposlanik Josip Vrbošic, a o postavu izložbe - na kojoj su predstavljeni plakati predstava drame, opere i baleta, inace radovi najpoznatijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika – govorili su Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, Jasna Jakovljevic, ispred HNK Zagreb, te Mislav Kukoc iz Veleposlanstva. Po otvaranju izložbe održana je premijera najpoznatije hrvatske opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, radena u produkciji Dana Matice hrvatske iz Mostara i Narodnog pozorišta u Sarajevu. Kao plod izvrsne i plodne suradnje s Danima Matice hrvatske, s kojom smo razmjenjivali programe, a i uz privolu direktora Narodnog pozorišta u Sarajevu Gradimira Gojera, ovu izvedbu najpoznatije hrvatske opere, pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja, u režiji Krunoslava Cigoja i s hrvatskim tenorom Miljenkom ?uranom u naslovnoj ulozi, takoder smo uvrstili u program Dana hrvatske kulture u BiH. 15. lipnja je, pred zamjetnim brojem uglednih gostiju i uz nazocnost brojnih predstavnika pisanih i elektronskih medija, u galeriji Gabrijel otvorena multimedijalna izložba pod naslovom Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi . Izložba je organizirana u suradnji s ustanovom Academia cravatica tvrtke Potomac iz Zagreba koja je uglednim uzvanicima urucila prigodne poklone kravate i šalove branda Kravata Croata. Izložba se sastoji od tridesetak radova istaknutih umjetnika selekcioniranih od strane strucnog povjerenstva na celu s akademikom Tonkom Maroevicem. Radi se o izboru umjetnickih slika, skulptura i instalacija inspiriranih motivom kravate. Na velikom video ekranu emitiran je 45-minutni film o povijesti i znacenju kravate kao globalnog civilizacijskog simbola hrvatskog podrijetla. Prigodom otvaranja izložbe govorili su: prof. Marijan Bušic, suvlasnik tvrtke Potomac i ravnatelj Academiae cravatica, jedan od predstavljenih autora slikar Florijan Mickovic, likovni kriticar Vojislav Vujanovic, a izložbu je otvorio veleposlanik dr. Josip Vrbošic. Tijekom otvaranja izložbe duet Miki Trifunov i Zlatan Hrenovica izveli su poetsko-glazbeni recital uglazbljenih pjesama Tina Ujevica. Posljednja dva programa ovogodišnjih Dana hrvatske kulture u BiH predstavljena su 18. lipnja. Najprije su u 18 sati u galeriji Gabrijel osjecki književnik Josip Cvenic, književna teoreticarka mr. Vera Erl i koautorica predstavili knjigu Slavonski tekst hrvatske književnosti , autora Helene Sablic Tomic i Gorana Rema , u izdanju MH Osijek. Potom je u 20 sati u Kamernom teatru 55 izvedena predstava Milana Begovica Bez trecega u produkciji HNK Osijek . Rijec je o zanimljivoj psihološkoj drami slavnoga hrvatskoga pisca, jednog od najprevodenijih i najizvodenijih hrvatskih autora u svijetu, cije djelo posljednjih godina doživljuje pravu renesansu u Hrvatskoj. Ovim programom je na najbolji moguci nacin zaokružen ovogodišnji program dana hrvatske kulture u BiH u kojemu je bosansko-hercegovackoj publici predstavljen raznovrstan izbor vrhunskih proizvoda suvremene hrvatske kulture i umjetnosti. 23. lipnja u vrtu rezidencije Predsjedništva BiH Konak tradicionalno je prireden impozantan prijem Veleposlanstva RH u BiH povodom Dana državnosti RH. Nakon što je sopranistica Marija Babic otpjevala himnu Lijepa naša uzvanicima – više stotina uglednika iz diplomatskog politickog, vjerskog, gospodarskog i kulturnog života - se na hrvatskom i engleskom obratio veleposlanik Josip Vrbošic te istaknuo skoro prikljucenje Hrvatske Europskoj Uniji kao i uspješnu suradnju Hrvatske i BiH na svim podrucjima. Posebno se zahvalio gospodarstvenicima – predstavnicima hrvatskih tvrtki koji su svojim donacijama u novcu i proizvodima omogucili uspješno održavanje obje manifestacije: Dana hrvatske kulture u BiH i Prijema Veleposlanstva povodom Dana državnosti RH. Na dvanaest priredbi deset programa manifestacije Dani hrvatske kulture u BiH sudjelovalo je (ne racunajuci brojni ansambl opere Ero s onoga svijeta ) više od 70 osoba: glumaca, glazbenika, slikara, autora, predstavljaca, tehnickog osoblja. Priredbe u sklopu manifestacije sveukupno je popratilo oko tri tisuce ljudi. No, posebno je iznenadujuce velik bio medijski odjek Dana hrvatske kulture. Objavljeno je 85 priloga i 90 kolor i c/b fotografija u 18 bh i hrvatskih dnevnih listova i periodici iz Sarajeva ( Oslobodenje, Dnevni Avaz, Jutarnje novine, SAN, Svjetlo rijeci, Katolicki tjednik, BH Dani, Slobodna Bosna, Start, Max ) Mostara ( Dnevni list ), Banja Luke ( Nezavisne Novine ), Zagreba ( Vecernji list, Vjesnik, Vijenac, Matica iseljenika ), Splita ( Slobodna Dalmacija ), Osijeka ( Glas Slavonije ). Manifestaciju je takoder obilježilo više od stotinu priloga u elektronskim medijima, u rasponu od kracih vijesti, izjava i interviewa, do višesatnih emisija (svakodnevno u vecernjem programu Radio Herceg-Bosne iz Mostara, jednosatni program uživo na sarajevskom TV99). O Danima hrvatske kulture gotovo svakodnevno su izvještavale TV- postaje: HTV, FTV, NTV99, Hayat, OBN, PINK, TV-SA, KISS, Zenica, te radio postaje Radio BiH1, Radio FBiH, Vrhbosna, Stari grad (iz Sarajeva), Radio Herceg-Bosna i Radio-Mostar, Radio Mir iz Medugorja, Radio KISS iz Kiseljaka i Radio Zenica, te Hrvatski radio I program iz Zagreba. Izniman odjek Dana hrvatske kulture kao i uobicajeno velika posjeta prijemu povodom Dana državnosti svjedoci o velikoj politickoj, kulturnoj i gospodarskoj važnosti koje ovakav tip manifestacija ima u predstavljanju hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u za nas tako važnoj susjednoj državi kao što je Bosna i Hercegovina. Ovako uspješna, kvalitetnim programima bogata kulturna manifestacija organizirana je zahvaljujuci: 1. uspješnoj suradnji s komplementarnom manifestacijom Dani Matice hrvatske u Mostaru. S organizatorima Dana MH u Mostaru blisko smo suradivali i razmjenjivali programe. Tako su neki od naših programa (Vecer dalmatinske pisme i Multimedijalna izložba Izazov kravate) predstavljeni i na Danima MH u Mostaru. Na drugoj strani, neka programi iz Hrvatske su, temeljem potpore Ministarstva kulture RH, osim na Danima MH u Mostaru, nastupili i na Danima hrvatske kulture u Sarajevu (Koncert Zagrebackog kvarteta, Izložba kazališnog plakata HNK Zagreb), a i opera Ero s onoga svijeta u koprodukciji Dana MH predstavljena je u programu DHK. 2. financijskoj potpori Ministarstva kulture RH koje je platilo gostovanje Zagrebackog kvarteta, Kazališta Žar ptica, postavljanje izložbe Likovne vizije HNK Zagreb. 3. Hrvatskoj matici iseljenika iz Zagreba koja je ustupila izložbu Virgilija Nevjestica; Tvrtki Potomac d.o.o. iz Zagreba koja je ustupila i podmirila troškove organizacije izložbe Izazov kravate; Stefanu Lupinu koji je ustupio svoju izložbu Moji andeli i sufinancirao svoj boravak u Sarajevu; Omiškom festivalu klapa koji je organizirao i priskrbio sredstva za put i nastup izvodaca na Veceri dalmatinske pisme. 4. Narodnom pozorištu u Sarajevu, poglavito direktoru gosp. Gradimiru Gojeru,. Kamernom teatru 55 i Galeriji Gabrijel, i direktoru gosp. Zlatku Topcicu Pozorištu mladih u Sarajevu, i direktoru gosp. Nerminu Tulicu, MH Zenica i HKD Napredak Zenica, poglavito gosp. Ferdu Bošnjaku, te prof. Ivi Miru Jovicu, Kiseljak, Gradskoj galeriji Collegium artisticum, poglavito direktoru gosp. Fuadu Hadžihalilovicu. Zahvaljujemo im na susretljivosti i suradnji prilikom organizacije programa i ustupanja prostora. P rije svih, premda na kraju, hrvatskim i bh tvrtkama: UNI-Zagrebacka banka BH, LT Gospodarska banka, HoldINA, Finvest Drvar, Uniline-Ožujsko pivo, Croatia osiguranje, Podravka, Varteks, Pliva, Hotel Bosnia, Zvecevo-Lasta, Belupo, Zvijezda, Lura, Ledo, Mepas. Njihove donacije u novcu, proizvodima i uslugama omogucile su nam da podmirimo sve ostale troškove - Reforma obrazovanja u BiH Diplomati Veleposlanstva RH u BiH redovito se konzultiraju s voditeljima najvažnijih domacih i medunarodnih institucija ukljucenih u ovu hvale vrijednu inicijativu i važan proces... Pozorno prateci problem reforme obrazovanja, poglavito s obzirom na Ustavom BiH i Okvirnim zakonom o obrazovanju BiH zajamceno pravo Hrvata u Bosni i Hercegovini na obrazovanje po vlastitom planu i programu i na vlastitom jeziku i pismu, diplomati Veleposlanstva RH u BiH redovito se konzultiraju s voditeljima najvažnijih domacih i medunarodnih institucija ukljucenih u ovu hvale vrijednu inicijativu i važan proces, poput Misije OESS u BiH, Ministarstva obrazovanja i znanosti FBiH, županijskih/kantonalnih ministarstava prosvjete, Zavoda za školstvo u Mostaru, katehetskih ureda BK BiH i dr. Razmjena mišljenja i informacija, te ukazivanje na probleme provedbe obrazovne reforme u otvorenom dijalogu sa svim sudionicima rasprave od iznimne je koristi glede sagledavanja svih aspekata pomoci Republike Hrvatske, kako pri djelotvornoj provedbi strategije reforme obrazovanja u BiH, tako i s ciljem ocuvanja i jacanja hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta u Bosni i Hercegovini. U skladu s preuzetim obvezama iz Daytonskog sporazuma, RH ce i dalje pratiti ostvarivanje statusa Hrvata u BiH kao jednakopravnog konstitutivnog naroda, pri tome podržavajuci racionalizaciju i podizanje kvalitete cjelokupnog obrazovnog sustava u skladu s najvišim europskim standardima. - Hrvatska vlada je sudjelovala u medunarodnim akcijama za obnovu vrijednih kulturnih spomenika, poput mostarskog Starog mosta, za koji je donirala 500.000 USD, kao i za izgradnju spomen obilježja Srebrenica Potocari (50.000 kn)

Priopćenja