Jahorina- 03.02.2012. održan trilateralni sastanak predsjednika Hrvatske, Srbije i clanova Predsjedništva BiH

Na Jahorini 03. veljace 2012. održan trilateralni sastanak predsjednika Hrvatske, Srbije i clanova Predsjedništva Bosne i Hercegovine HINA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic, predsjednik Srbije Boris Tadic i clanovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšic, Bakir Izetbegovic i Nebojša Radmanovic u okviru neslužbenog susreta organiziranog na Jahorini 03. veljace 2012. godine razgovarali su o odnosima tri države. Kako je i bilo ranije najavljeno, za razgovore koji su se voditi usuglašeno je pet tema. Raspravljalo se o zajednickoj borbi protiv organiziranog kriminala, apliciranju za fondove Europske unije namijenjene prekogranicnoj suradnji, pripremama za promjenu granicnog režima nakon ulaska Hrvatske u EU, mogucnosti zajednickog kandidiranja za organiziranje medunarodnih sportskih natjecanja te o zajednickom zastupanju u konzularnim stvarima u trecim zemljama.

Na Jahorini 03. veljace 2012. održan trilateralni sastanak predsjednika Hrvatske, Srbije i clanova Predsjedništva Bosne i Hercegovine HINA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic, predsjednik Srbije Boris Tadic i clanovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšic, Bakir Izetbegovic i Nebojša Radmanovic u okviru neslužbenog susreta organiziranog na Jahorini 03. veljace 2012. godine razgovarali su o odnosima tri države. Kako je i bilo ranije najavljeno, za razgovore koji su se voditi usuglašeno je pet tema. Raspravljalo se o zajednickoj borbi protiv organiziranog kriminala, apliciranju za fondove Europske unije namijenjene prekogranicnoj suradnji, pripremama za promjenu granicnog režima nakon ulaska Hrvatske u EU, mogucnosti zajednickog kandidiranja za organiziranje medunarodnih sportskih natjecanja te o zajednickom zastupanju u konzularnim stvarima u trecim zemljama. Izjave za medije nakon završenog trilateralnog sastanka (HINA) Hrvatski predsjednik Ivo Josipovic izjavio je na Jahorini kako države regije imaju zajednicki problem u postojecoj kriminalnoj infrastrukturi pa bi valjalo pojacati zajednicku borbu protiv organiziranog kriminala te je istodobno potvrdio kako se radi na tome da Hrvatska i Srbija sklope bilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zlocina. "Nitko tko je pocinio ratni zlocin ne smije ostati nekažnjen", kazao je hrvatski predsjednik dodajuci kako je važno izbjeci politiziranje ratnih zlocina. Po rijecima predsjednika Ive Josipovica, on i Tadic suglasni su kako je potrebno sklopiti bilateralni sporazum kojim bi se osiguralo procesuiranje pocinitelja ratnih zlocina prema mjestu njihova prebivališta kako se nikada više ne bi ponovio slucaj poput onoga hrvatskog branitelja Tihomira Purde koji je u BiH uhicen po tjeralici iz Beograda. Predsjednik Josipovic je kazao i to kako je Hrvatska spremna poduprijeti svoje susjede na putu ka EU. Potvrdio je kako "spektakularnih rezultata" od prvog trilateralnog sastanka na Brijunima u ljeto 2011. godine nije bilo, no nekih malih pomaka jest. Pritom je spomenuo napredak na planu rješavanja sudbina nestalih, a naznacio je kako je otvorena i mogucnost da se granicni sporovi rješavaju arbitražom onako kako to Hrvatska radi sa Slovenijom. Po rijecima predsjednika Srbije Borisa Tadica, nakon sastanka na Brijunima ipak se dogodilo nešto veoma važno, a to je uhicenje dvojice preostalih ratnih zlocinaca (Ratka Mladica i Gorana Hadžica) koji su tada još bili na slobodi. Tadic je kazao kako vladavina prava ima veliku važnost te je rekao kako stoga i podupire Josipovicevu inicijativu jer Srbija želi da svi pocinitelji ratnih zlocina budu procesuirani. "Svaki pravni proces može otkriti nove cinjenice", kazao je Tadic založivši se i za rješavanje problema nestalih ustvrdivši kako pravosudna tijela Srbije vrlo dobro rade na rješavanju tih pitanja te kako ce se istražiti zlocini u logorima u Srbiji nakon pada Vukovara. Srbijanski je predsjednik ocijenio i kako se u zemljama regije gospodarska pitanja takoder ne bi smjela zanemariti. "Potrebno je u vremenu pred nama pronaci skrivene resurse za unutarnji ekonomski razvoj", kazao je Tadic dodajuci kako je to posebice važno i zbog izazova pred kojima je Europska unija. Izrijekom je spomenuo dovršetak paneuropskih prometnih koridora i izgradnju dvotracne željeznicke pruge na koridoru 10. Po rijecima predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšica, sugovornici su pozdravili napredak u uspostavi vlasti u BiH, ali i referendum u Hrvatskoj kojim je podržano pridruženje Europskoj uniji. Borba protiv organiziranog kriminala, po Komšicevim je rijecima ipak imala prioritetno mjesto pa je konstatirano kako suradnju na tom planu treba pojacati. Dogovoreno je da se slicno poduzme i na planu organiziranja sportskih natjecanja i zajednickog apliciranja za fondove EU. "Mi cemo od vlada kao predsjednici država tražiti da odmah zapocnu rješavati probleme koji vec dugo stoje", kazao je Komšic. Potvrdio je kako BiH ima zadršku u odnosu na moguci trilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zlocina jer unutar te zemlje nema suglasnosti oko tog pitanja. "Moje je stajalište i prirodno je stanje da se sudi po mjestu izvršenja zlocina", pojasnio je Komšic dodajuci kako je moguce da ce BiH dati "politicke ovlasti" Tužiteljstvu BiH da može ustupati neke predmete drugim državama ukoliko procijeni da ih je tamo moguce kvalitetnije procesuirati. Komentirajuci položaj Hrvata u BiH Komšic je kazao kako je jasno da ustav BiH treba mijenjati radi bolje zaštite prava svih naroda, ali i pojedinaca. Za Nebojšu Radmanovica nedvojbeno je kako prava Hrvata nisu dovoljno zašticena, a to ce se riješiti ili kroz izmjene ustava ili izbornog zakona. Bakir Izetbegovic istaknuo je kako se demokracija dokazuje po tome kakav je položaj najmalobrojnijih te da bi to trebalo vrijediti za sve koji su negdje u manjini.

Priopćenja