Intervju veleposlanika dr.sc. Josipa Vrbošica dnevnom listu "Avaz" povodom Dana državnosti RH
Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske ambasador ove države u BiH dr. Josip Vrbošic u razgovoru za "Dnevni avaz" ocjenjuje odnose izmedu dvije zemlje, naglašavajuci pri tome da "oni mogu i trebaju biti daleko bolji".
- Vec dugo vremena s naše strane vrata za suradnju širom su otvorena i ostat ce otvorena. Bojim se da se to danas u BiH dovoljno ne prepoznaje. BiH ima daleko više prijatelja nego što se to u ovim prilikama vidi u BiH. Slažem se s mojim kolegama iz medunarodne zajednice koji ozbiljno upozoravaju na potrebu iskoraka i konstruktivan pristup, BiH ne treba zaostajati u procesima koji se odvijaju.
Iz moje perspektive i dugogodišnjeg iskustva, cini mi se da se precesto šanse za suradnju i napredak olako i neopravdano odbacuju, a to može biti samo gubitak za BiH. Jacanje suradnje s Hrvatskom može samo koristiti BiH - konstatira ambasador Vrbošic.
Intervju veleposlanika dr.sc. Josipa Vrbošica dnevnom listu "Avaz" povodom Dana državnosti RH
Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske ambasador ove države u BiH dr. Josip Vrbošic u razgovoru za "Dnevni avaz" ocjenjuje odnose izmedu dvije zemlje, naglašavajuci pri tome da "oni mogu i trebaju biti daleko bolji".
- Vec dugo vremena s naše strane vrata za suradnju širom su otvorena i ostat ce otvorena. Bojim se da se to danas u BiH dovoljno ne prepoznaje. BiH ima daleko više prijatelja nego što se to u ovim prilikama vidi u BiH. Slažem se s mojim kolegama iz medunarodne zajednice koji ozbiljno upozoravaju na potrebu iskoraka i konstruktivan pristup, BiH ne treba zaostajati u procesima koji se odvijaju.
Iz moje perspektive i dugogodišnjeg iskustva, cini mi se da se precesto šanse za suradnju i napredak olako i neopravdano odbacuju, a to može biti samo gubitak za BiH. Jacanje suradnje s Hrvatskom može samo koristiti BiH - konstatira ambasador Vrbošic.
Zbog cega se onda godinama vec otvorena pitanja u relacijama izmedu Sarajeva i Zagreba ne mogu riješiti: korištenje Luke Ploce, ugovor o imovinskopravnim odnosima, zatvaranje price o granici...?
- Da, odgovor na ta pitanja i mene muci, kao što, pretpostavljam, muci i mnoge u BiH. Prije svega, želio bih razbiti pogrešnu predodžbu o korištenju Luke Ploce: bh. tvrtke koriste kapacitete Luke Ploce sve ovo vrijeme, gospodarska suradnja odvija se bez obzira što neke formalnosti nisu u potpunosti regulirane. I još jedna stvar koju je važno naglasiti: bh. tvrtke raspolažu u potpunosti svojim kapacitetima u koje su ulagale u Luci Ploce.
Tamo nema bh. imovine kojom ne bi bh. tvrtke raspolagale u ovom trenutku. Nadalje, prigodom nedavnog boravka predsjednika Vlade Hrvatske dr. Ive Sanadera u BiH, ponudena je Promemorija o nacelima ponude za dodjelu statusa najpovlaštenije nacije u Luci Ploce, koja na najmoderniji nacin predlaže uredenje poslovanja za bh. tvrtke koje bi imale jednak status u korištenju kapaciteta Luke kakav imaju i hrvatske tvrtke.
Nažalost, još nema ocitovanja na ovu ponudu od nadležnih tijela vlasti u BiH. Ponavljam, prijedlog smatramo konstruktivnim i vrijednim razgovora o njemu. Dakle, o prijedlogu suradnje u Luci Ploce ocekujemo odgovor bh. strane.
šta je s ugovorom o imovinskopravnim poslovima?
- On je parafiran još 2005. godine u Zagrebu, a pregovaralo se od 1999. godine. S hrvatske strane ništa se nije od tada promijenilo. Od tada cekamo odgovor bh. strane. Koliko je meni poznato, ugovor za koji smo mi ocekivali da bude potpisan u Zagrebu 2005. godine, zaustavljen je zbog rezervi iz Banje Luke.
Uvjeren sam kako bi, da je ugovor o imovinskopravnim odnosima potpisan, time bio definiran pravni okvir za rješavanje pojedinacnih imovinskopravnih pitanja. Do sada smo mogli vec riješiti mnoga imovinska pitanja izmedu naših država. Za sada ne vidim ni dovoljno volje ni dovoljno interesa da se ovo pitanje riješi.
što se, pak, državne granice tice, naglašavam da su nadležna tijela dvije države usuglasila više od 98 posto državne granice. Ponavljam, na 98 posto državne granice nema spornih pitanja i to treba poštovati. Mi smo predlagali da se nadležne državne komisiješto prije susretnu i razgovaraju o preostalih nekoliko pitanja, kako bismo se približili zajednickom rješenju. Cekamo bh. odgovor.
Da li se Hrvatska u odredivanju državne granice striktno držala odredbi medunarodnog prava?
- Moram naglasiti kako je Hrvatska u odredivanju svojih državnih granica u potpunosti poštovala odredbe medunarodnoga prava, kako na kopnu tako i na moru. Vidite, vrlo cesto slušamo nestrucna tumacenja UN-ove konvencije o pravu mora, o kojoj se ne bi trebalo govoriti paušalno, niti je politizirati.
Pri tome bih ukazao na potrebu dobrog razumijevanja clanka 7. Konvencije koji je u potpunosti poštovan, kao i na clanak 45. koji govori o režimu neškodljivog prolaska, što se u izvorniku Konvencije zove "innocent passage".
Zašto je za gradnju mosta kopno - Pelješac u Hrvatskoj raspisan tender, a od BiH država koju predstavljate još nije dobila potrebna stajališta u vezi s gradnjom tog objekta?
- Gradeci most kojim Hrvatska spaja svoje kopno i olakšava komunikaciju unutar svog teritorija, ona vodi racuna o svojim europskim obvezama, o svojem statusu sutra kada postane punopravna clanica EU, kao i svojim obvezama prema susjedima, i to s punim uvažavanjem. Pri tome, Hrvatska ne namjerava na bilo koji nacin dovesti u pitanje suverena prava BiH.
Podsjecam kako su, u skladu s dobrosusjedskim odnosima, eksperti dvije države s nadležnim ministrima na celu o ovome strucno razgovarali više puta. Mi smo prihvatili sve tehnicke zahtjeve bh. eksperata i ugradili ih u dimenzije mosta. Uz to, Hrvatska ce voditi racuna o svojim obvezama, od poštovanja ekoloških nacela do svojih medunarodnopravnih obveza.
Gradnja mosta Pelješac - kopno ne dovodi u pitanje suverenitet BiH ni u jednom aspektu, niti ogranicava prava BiH na moru. BiH ima slobodan i nesmetan promet u BiH i iz nje prema otvorenom moru, prema vec spomenutom clanku 45. UN-ove konvencije o pravu mora. BiH je obalna država, ima teritorijalno more i to RH ne dovodi u pitanje. Medunarodno pravo je jasno i mi ga u potpunosti poštujemo.
Ima li šanse da diplomatija bude od pomoci u izrucivanju bh. državljana kojima su izrecene presude za kaznena djela, a slobodno se šetaju Hrvatskom poput Ante Jelavica i Ivana Bendera?
- Izrucivanje državljana nije posao diplomacije, vec pravosuda i medunarodnopravne suradnje država. U ovom slucaju radi se i o hrvatskim državljanima, a tu je Ustav Hrvatske jasan: kao ni druge države, ni Hrvatska prema Ustavu ne izrucuje svoje državljane. O suradnji na tomu planu postoje medudržavni sporazumi i koliko je meni poznato, pravosudna tijela naše dvije države dobro suraduju i ovo pitanje spada u njihovu nadležnost.
Pravo glasa bh. Hrvata
Cijenite li da je vrijeme bh. Hrvatima ukinuti pravo glasa za izbor clanova Hrvatskog sabora?
- Poznato Vam je da svi hrvatski državljani imaju jednaka prava prema Ustavu, o cemu se i Ustavni sud Hrvatske nedavno nedvosmisleno izjasnio. To znaci da bez promjene Ustava, na nacin kako je propisano, rasprava o ovome pitanju cini mi se suvišnom. Hrvatima u BiH treba osigurati sva prava u BiH kako bi bili jednakopravni s drugim konstitutivnim narodima u BiH.
Razgovarao: Husein ORAHOVAC
(http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=2692&z=9&isasp=)
Priopćenja
