“Dani hrvatske kulture u BiH”
13. – 21. lipnja 2005. godine
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH je i ove godine organiziralo tradicionalnu manifestaciju “Dani hrvatske kulture u BiH” u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske.
“Dani hrvatske kulture u BiH”
13. – 21. lipnja 2005. godine
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH je i ove godine organiziralo tradicionalnu manifestaciju “Dani hrvatske kulture u BiH” u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske.
Izložbom fotografija i umjetnickih slika grupe autora pod nazivom “Mediteran kakav je nekad bio”, te prigodnim glazbenim programom u izvedbi Omladinskog simfonijskog orkestra, sopranistice Ane Babic i Krunoslava Cigoja, 13. lipnja su svecano otvoreni ovogodišnji Dani u sarajevskom Brusa – bezistanu. Svecanost je inaugurirala sedam dana druženja u ljepoti hrvatske kulture predstavljene iznimno kvalitetnim programima, kulturnim izricajem autora koji predstavljaju našu zemlju u svojoj ljepoti, kroz one izricaje koji i simboliziraju osnovni smisao kulture – povezivanje ljudi kako u zemlji tako i izvan njezinih granica. Osim Sarajeva, zanimljive izložbe, kazališne predstave , koncerte, te književne promocije su mogle pratiti i gradani drugih bosanskohercegovackih gradova – Viteza, Mostara, Jajca, Banje Luke, Kraljeve Sutjeske, Orašja…
14. lipnja u sarajevskom Pozorištu mladih gostovalo je Zagrebacko kazalište lutaka s predstavom “Neva Nevicica” prema tekstu Ivane Brlic – Mažuranic i Igora Mrduljaša, a u režiji Georgija Para. Predstava je polucila izniman uspjeh i dan kasnije, u Jajcu 15. lipnja, te Mostaru 16. lipnja.
Srijeda, 15. lipnja, je u Sarajevu bila obilježena sa cak tri programa: koncertom zbora Matko Brajša – Rašan iz Pule te vokalnog ansambla Canticum iz Zagreba u sarajevskoj Katedrali,a u cijem je muziciranju mogla uživati i publika u Kraljevoj Sutjesci i Vitezu. Slijedi izložba hrvatskog slikara Antona Cetina iz Kanade u foajeu Kamernog teatra 55, na cijoj pozornici je istu vecer uprilicena i izvedba predstave Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka “Desdemoda – igrokaz o rupcicu” prema tekstu Paule Vogel i režiji Rene Maurin, takoder izvedena i u Orašju dan kasnije.
17. lipnja je na radost svekolike publike u Sarajevu je gostovao najstariji i najznacajniji hrvatski pjesnik akademik Dragutin Tadijanovic, bard i nestor hrvatske suvremene književnosti (koja je imala srecu da je u njemu našla i svoju epohalnu budnost). Druženje sa akademikom Tadijanicem je bilo upriliceno u Pozorištu mladih i zasigurno je predstavljalo središnji dogadaj Dana. Predstavljena su njegova mnogobrojna djela u izdanju IK školske knjige Zagreb, posebice zbirka pjesama u povodu 100 rodendana “Devedeset i devet godina i još jedna”, a o ljepoti rijeci, cistog i velikog izricaja, te o covjeku otvorena srca koji je uspio svojim djelima probuditi ono božansko u svakom citatelju, govorili su akademik Ante Stamac, prof. Ante Žužul, a stihove kazivali glumci Vedran Mlikota i Mladen Vulic. Kuriozitet je što je naš Tadija tom prigodom prvi put recitirao i pjesmu “Jesam li ja…” napisanu 5. travnja ove godine. Dan poslije (18.lipnja) Dragutin Tadijanovic u pratnji Veleposlanika prof.dr.sc. Josipa Vrbošica posjecuje grob Silvija Strahimira Kranjcevica gdje polažu vijence u ime Veleposlanstva i školske knjige Zagreb.
U Bošnjackom institutu u Sarajevu ,18. lipnja je nastupio Zagrebacki kvartet saksofona u sastavu: Dragan Sremec, Goran Mercep, Saša Nestorovic i Matjaž Drevenšek, sa klasicnim djelima hrvatskih kompozitora, obradom baroknih kompozicija te jazz izvedbama.
Gudacki kvartet Rucner je nastupio dan kasnije u sarajevskom Domu Vojske Federacije.
“Dani hrvatske kulture u BiH” su završili 20. lipnja izvedbom baletne predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu “Tramvaj zvani cežnja” skladatelja Mladena Tarbuka i koreografiji i režiji Dinka Bogdanica, na sceni sarajevskog Narodnog pozorišta.Bilo je to prvo gostovanje Baleta HNK Zagreb u Sarajevu nakon gotovo dvadeset godina. Sinteza klasicnog baleta sa postmodernistickom vizijom je slavila ljepotu duha, ljepotu tijela i pokreta, jedinstvenog muzickog izricaja.
Kao rezime izuzetno uspješnih Dana namece se cinjenica da je kultura jedino pravo u odnosima ljudi i da ce nas kao takva jedina zbližiti. Napose, cijelom manifestacijom se pokazala naša prisutnost u državi Bosni i Hercegovini, spremnost da naš narod spozna našu brigu. Kultura kao nedjeljiva cjelovitost je tako postala sredstvo te brige prožimajuci se i na one sredine koje su napuštene donoseci ljudima radost.
Priopćenja
