Govor dr. sc. Ive Sanadera, predsjednika Vlade Republike Hrvatske na plenarnoj sjednici "Doprinosi europske južne dimenzije".
U stara vremena na dubrovacke gradske zidine stavljen je natpis na latinskom jeziku Non bene pro toto libertas venditur auro - „Sloboda se ne prodaje ni za svo zlato svijeta”. Vjerujem da cete se složiti kako u cijeloj Europi ne postoji bolja lokacija od ovog grada da se razmatraju ucinci demokratske revolucije koja nastavlja unapredivati slobodu u jugoistocnoj Europi i koja nastavlja mijenjati naša društva. U posljednjem desetljecu nismo bili samo svjedoci korjenitih i brzih promjena vec i korisnici njihovih prednosti. Kao posljedica toga, mi smo sretna generacija koja nosi odgovornost, ali i teret za izgradnju demokracije za naše narode i za vodenje naših zemalja (a cesto i naših parlamenata, što je ponekad cak teži dio posla) u euroatlantsku zajednicu.
Svi mi razumijemo izazove koje je prošlost stavila pred nas. Kako bismo odgovorili na izazove koje prihvacamo kao politicke, gradanske i intelektualne vode naših naroda, moramo artikulirati viziju buducnosti u kojoj svi naši gradani mogu sudjelovati i napredovati - to mora ukljucivati viziju gradanskog društva koje obogacuje živote naših gradana i živote naše djece. Nakon više od pedeset godina izolacije iza željezne zavjese naše ekonomije i naša društva bila su oslabljena s onim što poljski nobelovac Czeslav Milosz naziva „zarobljeni um” komunizma. Podrazumijeva se da svi cvrsto vjerujemo kako širenje mira i slobode predstavlja kriticni temelj one Europe kojoj težimo.
Naše zemlje su na razlicitim stupnjevima na putu do clanstva u transatlantskoj zajednici. Kada gledam Hrvatskoj susjedne zemlje u jugoistocnoj Europi pa i dalje, vidim svugdje napredak i razvoj. Sve preostale izazove moguce je uspješno ostvariti ako se ima pogled u buducnost i ako se ponaša državnicki. Svi dijelimo mišljenje da su clanstvo u Europskoj uniji i NATO-u ciljevi koje podržavamo i mi i naši gradani. Europska unija nudi našim zemljama i našim gradanima stvarnu korist: gospodarsko povezivanje i mogucnost natjecanja na globalnom tržištu. Ona, nadalje, našim gradanima daje sigurnost i ponos da pripadaju Europi koja podupire individualne slobode i osigurava naše nacionalne identitete i našu kulturnu jedinstvenost.
Hrvatska je potpuno svjesna da se mir i sigurnost ne mogu postici kroz izolaciju. NATO je prepoznat i priznat kao najuspješniji savez u povijesti. Pogrešno je NATO gledati iskljucivo kao vojni savez. NATO je osnovan i djeluje na temelju skupa središnjih vrijednosti: mir, sloboda, demokracija i slobodno tržišno gospodarstvo. Hrvatska je duboko svjesna da NATO povezuje obje strane Atlantika u snažnu zajednicu zajednickih vrijednosti i interesa te da je NATO sposoban fleksibilno i odlucno odgovoriti na nove izazove i ugroze kako na europskom kontinentu tako i globalno. Nakon što je opasnost od rata u Europi nestala, naša je odgovornost upotpuniti južnu dimenziju Europe, a kako bismo osigurali da se nestabilnost i sukobi nikada više ne vrate u naša društva. Iako se nadam da rat i sukobi se nece vratiti u naš dio Europe, moramo biti spremni za velike rizike i nesigurnosti koje vrebaju izvan Europe, ukljucujuci terorizam, politicku i ekonomsku nestabilnost kao i izazove zaštite okoliša stavljene pred svjetsku zajednicu.
Na temeljima novih dostignuca naših zemalja posebno u gospodarskim i trgovackim odnosima s Europskom unijom nastavit cemo našu izgradnju te cemo razvijati mrežu ekonomskih veza unutar jugoistocne Europe. Kako bismo unaprijedili našu stabilnost i povecali napredak u našim zemljama moramo otvoriti pitanje trgovine i investicija. Svjesni smo da je povoljna investicijska klima kljucna za održavanje demokracije i zadovoljavanje potreba naših gradana.
Zbog toga, promoviranje trgovine, poslovanja, razvoja i napretka mogu biti osnaženi kroz širenje clanstva u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA) na europsku južnu dimenziju pa i dalje. To znaci i ukljucivanje Moldovije i Ukrajine. Na isti nacin produbljivanje i širenje suradnje u regiji, kao što to postižemo kroz primjerice Proces suradnje u jugoistocnoj Europi (SEECP), mogu doprinijeti stabilnosti ovog dijela Europe i u tom smislu kompletirati europski južnu dimenziju.
Uvjeren sam da u našoj današnjoj raspravi trebamo ici dalje od jednostavnog razmatranja našeg dosadašnjeg uspjeha. U tu svrhu želim ponuditi svoje misli o onome što bi trebala biti buduca povijest jugoistocne Europe:
· Vjerujem da su gospodarski razvoj i rast blagostanja, kojima svjedocimo u Hrvatskoj, prvi znakovi ekonomskog cuda koje ce uskoro zahvatiti cjelokupnu regiju jugoistocne Europe. Iste snage slobodnog tržišta i moderne politike koje su uzdigle Slovacku, Madarsku i druge, imaju danas svoj ucinak u našim zemljama.
· Vjerujem da je europska ideja pustila duboke i trajne korjene u svim našim zemljama. Jasno je da se pitanja državnog razvoja odlucuju kroz slobodne i poštene demokratske procese i kroz poštivanje politickog izbora naroda. Primjer Srbije i Crne Gore je najsvježiji dokaz za ovu pretpostavku. Koristim prigodu pozdraviti predsjednika Vlade ?ukanovica na našoj današnjoj raspravi i odati mu priznanje na uspješno održanom referendumu u njegovoj zemlji.
· Nadalje, vjerujem da nas naša razumljiva zauzetost (a i cesto frustriranost) brzinom pregovora s Europskom unijom osljepljuje prema širim pozitivnim ucincima integracije. Ovdje mislim na tzv. „meke ucinke” trgovine, prometa, turizma pa cak i Svjetskog nogometnog prvenstva. Te interakcije, koje predstavljaju društveno i civilizacijsko tkivo Europe, sve su prisutnije na europskom jugu i šire se preko Crnog mora. Tijekom mog života (uz Božiju pomoc, tijekom mog politicki aktivnog života) jedan gospodarstvenik ili turist moci ce se od Beca do Istanbula voziti bez zaustavljanja na bilo kakvoj granicnoj kontroli. Zamislimo samo ucinke koje bi taj jednostavni vid slobode imao na snagu i blagostanje Europe.
· I na kraju, vjerujem da slijedeca generacija politickih i gospodarskih voda vec postoji u Europi i trenutno sjedi u razredima i sveucilišnim predavaonicama Zagreba, Beograda, Skoplja, Tirane, Sarajeva i Podgorice............ i još nisam gotov ....... i Kijeva, Chizinau-u i Tbilisa. (Želim pozdraviti i izraziti dobrodošlicu predsjedniku Saakasviliju ciji su reformski uspjesi svima nama poznati. Gruzija je kao i sve naše zemlje bitan dio europske povijesti.) Ta nova generacija ima takvu želju za obrazovanjem i novim mogucnostima da ce ona neizbježno postati dinamicna ekonomska sila ali i odgovorna i aktivna politicka snaga u transformiranju naše regije i cjelokupne Europe.
Danas trebamo obratiti pažnju na mogucnosti koje stoje pred nama. Cini mi se da kompletiranje europskog juga nosi za godine do kraja ovog desetljeca nevidene prednosti ne samo za gradane jugoistocne Europe vec i za Europu kao cjelinu. Te prednosti nece biti samo gospodarske jer kompletiranje europskog juga služi kao most za europski istok. Naravno, misao o sedam ili osam „slovackih cuda” u našoj regiji Europe predstavlja nešto prema cemu treba ici. Svi smo suglasni da vrijednosti, mogucnosti i sloboda koje su obogatili grad Dubrovnik ne mogu biti zanijekane bilo kojoj europskoj demokraciji. Da se vratimo dubrovackim zidinama, istina je kako sloboda ne može biti prodana, ali isto tako je istina da sloboda ne može biti ogranicena, vec sloboda mora biti branjena i širena.
Priopćenja
