Tiskovna konferencija Koordinacije saveza i kulturnih društava konstitutivnih naroda i narodnosti bivše SFRJ u RS

Tiskovna konferencija Koordinacije saveza i kulturnih društava konstitutivnih naroda i narodnosti bivše SFRJ u RS U Hrvatskom domu u Ljubljani, 9. listopada 2007. god. u organizaciji i na poziv Koordinacije saveza i kulturnih društava konstitutivnih naroda i narodnosti bivše Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije u Republici Sloveniji održana je tiskovna konferencija na temu sadašnjeg statusa pripadnika naroda bivših republika SFRJ u RS. Predsjednik Koordinacije dr. Ilija Dimitrievski na pocetku je pozdravio sve nazocne i zahvalio se na prisustvovanju hrvatskom i bh. veleposlaniku, dr. Mariu Nobilu i g. Izmiru Talicu te irskom i britanskom veleposlaniku, g. Patricku McCabeu i g. Timu Simmonsu. Takoder, izrazio je zahvalnost Savezu hrvatskih kulturnih društava što je za ovu konferenciju ustupio prostor Hrvatskog doma. Uz dr. Dimitrievskog, iz Koordinacije su nazocili: g. Hasan Bacic, predsjednik bošnjackog saveza kulturnih društava; g. Marko Matoski, makedonski savez; g. Dragoje Vojvodic, sekretar Saveza srpskih kulturnih društava i Dušan Jovanovic, te kao gost g. Ivo Garic, predsjednik Saveza hrvatskih kulturnih društava (SHKD nije formalno clan Koordinacije). Uz veleposlanika dr. Nobila, iz Veleposlanstva RH konferenciji je prisustvovala gda Dubravka Bariša Bošnjak, I. tajnik.

Tiskovna konferencija Koordinacije saveza i kulturnih društava konstitutivnih naroda i narodnosti bivše SFRJ u RS U Hrvatskom domu u Ljubljani, 9. listopada 2007. god. u organizaciji i na poziv Koordinacije saveza i kulturnih društava konstitutivnih naroda i narodnosti bivše Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije u Republici Sloveniji održana je tiskovna konferencija na temu sadašnjeg statusa pripadnika naroda bivših republika SFRJ u RS. Predsjednik Koordinacije dr. Ilija Dimitrievski na pocetku je pozdravio sve nazocne i zahvalio se na prisustvovanju hrvatskom i bh. veleposlaniku, dr. Mariu Nobilu i g. Izmiru Talicu te irskom i britanskom veleposlaniku, g. Patricku McCabeu i g. Timu Simmonsu. Takoder, izrazio je zahvalnost Savezu hrvatskih kulturnih društava što je za ovu konferenciju ustupio prostor Hrvatskog doma. Uz dr. Dimitrievskog, iz Koordinacije su nazocili: g. Hasan Bacic, predsjednik bošnjackog saveza kulturnih društava; g. Marko Matoski, makedonski savez; g. Dragoje Vojvodic, sekretar Saveza srpskih kulturnih društava i Dušan Jovanovic, te kao gost g. Ivo Garic, predsjednik Saveza hrvatskih kulturnih društava (SHKD nije formalno clan Koordinacije). Uz veleposlanika dr. Nobila, iz Veleposlanstva RH konferenciji je prisustvovala gda Dubravka Bariša Bošnjak, I. tajnik. Zapocevši konferenciju, dr. Dimitrievski uputio je informaciju slovenskoj javnosti o tome da je Koordinacija sastavljena od predstavnika kulturnih saveza i društava naroda iz bivših republika SFRJ, te da joj je temeljni interes zaštita manjinskih prava nepriznatih manjina (Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca i Srba) u Sloveniji. Koordinacija udružuje saveze na osnovi maticne narodnosti, ali je otvorenog tipa i clanovi mogu biti i pripadnici ostalih naroda koji žive u RS. Ustanovljena je 2003. god. od 46 manjinskih registriranih kulturnih društava pripadnika naroda bivše SFRJ, a registrirana je 2006. god. u Ljubljani na temelju Zakona o društvima. Koordinacija je 19. rujna 2003. god. donijela dokument pod nazivom Javna inicijativa („Javna pobuda“) u kojem se traži ravnopravnost svih manjinskih naroda s vecinskim, s naglaskom na integraciji a ne asimilaciji, te da se u sve relevantne dokumente RS svi manjinski narodi unesu poimence. Prvi javni nastup Koordinacija je imala na Okruglom stolu Europske komisije protiv rasizma i netrpeljivosti pri Vijecu Europe u Ljubljani 14. listopada 2003. god. Koordinacija nastoji skrenuti pozornost slovenskoj javnosti i institucijama na veliki broj državljana RS koji nisu slovenske nacionalnosti, a nemaju status pripadnika nacionalne manjine. Prema službenim podacima u RS živi oko 10% takvih državljana, dok sami pripadnici manjina procjenjuju da ih je i do 20% cjelokupnog slovenskog stanovništva. Iz razloga što pripadnicima naroda Koordinacije nije priznat manjinski status, oni se u odnosu na pripadnike vecinskog naroda, te pripadnike priznatih manjina, Talijane i Madare, kao i Rome, osjecaju diskriminirano. Naglašeno je da su prije raspada SFRJ bili konstitutivni narodi, da bi se nakon toga objektivno našli u statusu manjina – premda su kao i vecinski narod glasovali za slovensku samostalnost. Kako bi postigli status manjina, želja je Koordinacije postici medusoban konsenzus i uspostaviti demokratski dijalog s vecinskim narodom, te u legalnim okvirima komunicirati s državnim institucijama. Koordinacija je položaj manjina predstavila i pred Vijecem Europe. Skrenuta je pozornost na iscrpnu studiju koju je u prosincu 2003. god. u Ljubljani izdao Institut za nacionalna pitanja, a koju je s temom „Položaj i status pripadnika naroda bivše Jugoslavije u RS“ od dr. Vere Kržišnik-Bukic, 2001. god. zatražio Ured RS za narodnosti. U izradi zakljucka navedene studije aktivno su sudjelovali predstavnici naroda bivše SFRJ. Oni ocekuju lakši pristup obrazovanju, kulturi i medijima, a sami se pri tome nisu opredijelili za neki znatniji politicki angažman. Receno je da u slovenskom društvu egzistira iskrivljena slika u svezi s obrazovnim statusom pripadnika naroda bivših republika SFRJ. Danas u Sloveniji živi veliki broj visokoobrazovanih pripadnika nepriznatih manjina, koji su prvenstveno vrlo uspješni gospodarstvenici, a onda i sve ostalo. Iznesen je podatak da prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. god. hrvatska manjina ima viši obrazovni status od slovenske vecine, te je naglašeno da se to nikako ne bi smjelo ignorirati. Postoji mišljenje da ce slovenskim priznanjem manjinskog statusa getoizacija manjina nestati. U RS živi izmedu 10 i 20% pripadnika nacionalnih manjina bivše SFRJ. Paradoksalno je da dvije brojcano najmanje manjine, Talijani i Madari, imaju priznat status manjina, dok znatno brojnije manjine to nemaju. Koordinacija nastoji uspostaviti konstruktivni dijalog sa Vladom RS, ali i s cijelim slovenskim društvom, u što spada i ova tiskovna konferencija. Hrvatski veleposlanik dr. Mario Nobilo iznio je podatak da su hrvatskim Ustavom priznata prava svim nacionalnim manjinama bivše SFRJ, pa tako i slovenskoj manjini. Manjine na HRT-u imaju svoje programe i obrazovne emisije. U RH manjinskim pripadnicima omogucava se izražavanje njihovog dvostrukog identiteta. Ustavno pravo i obveza RH je da štiti status pripadnika hrvatskih manjina u drugim zemljama. Naglasio je da je Hrvatska susjedna država i vrlo je lako utvrditi hrvatsku autohtonost na podrucju Slovenije. Takoder, hrvatska manjina u RS zadovoljava i kriterije EU o brojnosti manjine, te smatra da izmedu RH i RS treba postojati reciprocitet manjinskih prava. Na konferenciji, hrvatski predstavnik Garic skrenuo je pozornost na Ustavni zakon RH o pravima nacionalnih manjina koji u potpunosti zadovoljava sve parametre manjinske zaštite, te je naglasio da se i RS treba zaokupiti rješavanjem statusa nacionalnih manjina. Izrazio je vjeru u promjenu slovenskog javnog mnijenja po pitanju nac. manjina, te se još jednom zahvalio na nazocnosti hrvatskom, bh., britanskom te irskom veleposlaniku. Dr. Dimitrievski kazao je da Koordinacija ne razmišlja o radikalnim istupima jer ne želi apsolutno nikakvih neprijateljstava, veca samo želi potpunu suradnju s vecinskim narodom. Smatra da su individualna prava u RS zašticena, ali da se u ovome slucaju traži kolektivno pravo na jezik i kulturu. G. Bacic kazao je da Hrvati, Bošnjaci i Srbi obitavaju u Sloveniji još od vremena Austo-ugarske, a neki još i duže, te se ne osjecaju doseljenicima jer su živjeli u istoj državi. Dr. Dimitrievski nagalasio je da onaj tko ne cijeni vlastiti jezik i kulturu, ne može cijeniti niti jezik i kulturu zemlje u kojoj živi, a niti biti njezin lojalan gradanin, te se zahvalio slovenskim medijima na interesu za manjinsku problematiku.

Priopćenja